Katarina Bogdan (59) i Mirjana Dobranić (59) iz Selnice možete uz cestu vidjeti gotovo svakog dana. Katarina je u nordijskom hodanju veteranka, a na njezin poticaj na rekreaciju se odvažila i Mirjana.

– Hodam godinama, a potegla sam i svoju prijateljicu, ali i kumu i sestričnu! Prije sam hodala svaki dan u tjednu, ali ne tak duge ture. Ja koliko 10 vur zemem telefon i zovem Mirjanu pak pitam: „Mirjana, si kaj idemo hodati?“ Tako idemo svako malo, ističe Katarina.

Njihova ruta razlikuje se iz dana u dan, pa tako nekad propješače 5, a nekada 15 kilometara.

– Danas smo išle napraviti krug oko Selnice i Zebanec Sela, to bu oko 10 kilometara. Nije zima kak si vele, taman je za rekreaciju, onak friško! Ionak delaju kanalizaciju pa nebremo z autom iti nikam, govori nam Mirjana.

U susret predstojećim božićno novogodišnjim blagdanima, na samo Nikolinje, u Multimedijalnoj dvorani Općine Goričan u ponedjeljak, 6. prosinca održan je ovogodišnji prijem novorođene djece s područja Općine Goričan.

Općina Goričan je umjesto dosadašnjih 2.000 kn, izdvojila 4.000 kuna po djetetu, pa je tako za 11 novorođenčadi iz proračuna Općine izdvojeno 44.000 kuna.

Ispred Općine Goričan, domaćini prijema bili su načelnik Emanuel Sinković i Marta Markač, dopredsjednica Općinskog vijeća.

Tom prilikom načelnik Emanuel Sinković uputio je čestitku roditeljima, te im zaželio mnogo zdravlja i zajedničkih trenutaka u odgoju i odrastanju. Također, svima je čestitao nadolazeće blagdane i zaželio im uspješnu 2022. godinu.

Djeca su najveće bogatstvo, te će Općina Goričan praksu financijske pomoći te organiziranja i održavanja prijema, s ciljem stvaranja bližeg i kvalitetnijeg odnosa s mladim obiteljima nastavljati i sljedećih godina uz citat:

“Tri stvari su nam ostale od raja: zvijezde u noći, cvijeće po danu i dječje oči“, Dante Alighieri.

Svim obiteljima želimo puno sreće, zdravlja i obiteljskog sklada, a vama, dragi naši novi, maleni sumještani, sretno i bezbrižno djetinjstvo, poručuju iz Općine Goričan.

“Na krilima senji…” naziv je zbornika 41. smotre dječjeg kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” u kojem je svoje mjesto našla i pjesma Oblok učenika Andrije Đurkina (2.b) iz Područne škole Florijana Andrašeca Dekanovec. Andrija je pjesmu napisao krajem 1. razreda, a ilustraciju za njegovu pjesmu naslikala je Tena Jančec iz OŠ Domašinec. Uz Teninu, u zbirci se našla i ilustracija Ene Karabojev.

Njima su nedavno predana priznanja kao i njihovim mentoricama Tatjani Pintarić i Emini Kefelja. Obje imaju višegodišnje uspješno iskustvo sudjelovanja na Smotri.

Čestitke im je uputila i nagrade podijelila Martina Kivač, ravnateljica OŠ Domašinec.

Slijedom tradicije članovi DVD-a Kotoriba su i ove godine pohodili Dječji vrtić Kotoriba. Bilo je to povodom Dana sv. Nikole kada je dobri Starac s dvije torbe slatkiša došao pred vrtičke mališane. U njima su bila 64 paketića koje su mališani s radošću primili i za uzvrat vatrogascima pokazali što znaju.

Čuli smo da je bilo veselo.

U genu međimurskog čovjeka zapisano je da “furt nekaj dela”. Tako su marljive ruke volontera SRD Karas iz Peklenice i Javne ustanove Međimurska priroda udruženo na spomendan svete Barbare, u subotu 4. prosinca čistile neodgovorno odbačen otpad u šume na potezu između Peklenice i Križovca odnosno Pekleničkih graba. 

Postavljene su i dvije informativno-poučne table. Prva govori o lokalitetu Pekleničke grabe što je zajednički naziv za pet većih graba, a od istoka prema zapadu nose nazive: Velika, Margetačova, Mala, Tunelova i Majsenova graba. Grabe su nastale površinskim vađenjem ugljena tzv. otvorenim kopom pred stotinjak godina.

Osim toga očistio se okoliš ispred Tunelove grabe i samog tunela gdje je postavljena druga informativno-edukativna ploča. Naime, ovo je jedini očuvani ulaz u neki od rudnika na širem području Grada Mursko Središće i područje gdje počinje vađenje ugljena od površinskog prema jamskom.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća ovo područje bilo značajno po vađenju mrkog ugljena. Na ovom lokalitetu ugljen se u najvećoj mjeri vadio otvorenim kopom. Na mjestima gdje su slojevi ugljena bili blizu površine (prostor paralelan s rijekom Murom) ugljen se vadio površinski tzv. dnevnim ili otvorenim kopom. Nakon manjih primitivnijih eksploatacija od 1870-ih godina, prva ozbiljna eksploatacija započinje 1919. godine od strane poduzetnika Karla Vargazona u Peklenici.

Nakon čišćenja i postavljanja table prirodi svi sudionici akcije, članovi SRD Karas i djelatnici Međimurske prirode subotnje prijepodne završili su ugodnim druženjem, razmjenom iskustava i planiranjem novih zajedničkih aktivnosti s ciljem zaštite prirode ovog kraja.