Zlatko Sabol iz Svete Marije jedan je od članova obiteljske družine „Vrtuljak”. Okupila ih je izgradnja dječjeg igrališta na ulazu u dio naselja nazvan „Črna Pešta”. Uz njega u Svetoj Mariji postoji i „Beli Beč”. U ljetu su prepoznati po jedinstvenosti i složnosti oko izgradnje dječjeg igrališta kojeg su nazvali „Vrtuljak” glede čega ih je Općina na svojoj godišnjoj priredbi nagradila.

Zlatko Sabol se javio i danas. Obitelji oko dječjeg igrališta “Vrtuljak” upriličile su danas na tom mjestu Adventska događanja. Dječica su kitila sadnice bora, oni malo stariji uživali u čaju i kolačima, a za nas najstarije u loncu se kuhalo vino. Raspoloženje je bilo blagdansko, a još više smo radosni jer u kvartu je rođena beba, mali Viktor kojim se ponosi obitelj Brljak-Gašparić pa smo mu na ovaj način poželjeli dobrodošlicu. Tata Dominik i ujo Mirko najviše su se trudili da nam svima ugode.

– A kaj sad drugo reći? Vani je bilo hladno, no u srcima nam je bilo toplo. Pozdrav svim ljudima dobre volje iz našeg kraja! – Zlatkove su riječi.

Na adventskom vijencu u Gardinovcu, upaljena je ove subote i treća adventska svijeća.

Svijeću radosti i veselja upalila su djeca Osnovne škole Belica – Područne škole Gardinovec, uz molitve i pjesme svih okupljenih.

– Hvala velečasnom Karlu na blagoslovu – kažu Gardinovčani koji najavljuju u svom mjesnom parku božićnu svjetlosnu čaroliju.

Dr. Vinko Žganec, najpoznatiji hrvatski etnomuzikolog, rođen je  u Međimurju, u mjestu Vratišinec, 20. siječnja 1890 , a hrvatsku povijest zadužio je kao jedan od najvećih hrvatskih zapisivača narodnih pjesama, plesova i običaja. Sakupio je, zabilježio i snimio na magnetofonsku vrpcu više od 25 000 narodnih popijevki, melodija za razna glazbala, plesova i kola te raznih narodnih običaja, a osim međimurskih popevki, dr. Vinko Žganec  arhivirao je i pjesme cijelog kajkavskog područja, područja Slavonije, Bačke i Baranje te područja izvan Hrvatske u kojima je sačuvana hrvatska narodna pjesma.

Akademik Vinko Žganec umro je 12. prosinca 1976. godine i pokopan je na vratišinskom groblju, a svake godine u Vratišincu se obilježavaju godišnjice njegova rođenja i smrti. U organizaciji Općine Vratišinec, 45. godišnjica smrti obilježena je polaganjem vijenaca kod rodne kuće dr. Vinka Žganca i paljenjem svijeća kod njegove biste u Vratišincu, koja je postavljena povodom obilježavanja 30. godišnjice smrti. 

Obilježavanju su nazočili načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije Blaženka Novak, predsjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milena Granatir, predsjednica KUD “Društvo žena Gornji Kraljevec” Štefica Jambrošić, članovi Mješovitog pjevačkog zbora “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec i mještani.

Na značaj akademika Vinka Žganca za Međimurje i Vratišinec u svojim su se govorima osvrnuli načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije Blaženka Novak, i ravnateljica Osnovne škole “dr. Vinka Žganca ” Vratišinec Maja Lukman Šprajc, koji su obilježavaju nazočili zajedno sa predsjednicom Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milenom Granatir, predsjednicom KUD-a “Društvo žena Gornji Kraljevec” Šteficom Jambrošić, predstavnicima kulturnih društava i udruga s područja općine i mještanima.

Recitacijom o dr. Žgancu obilježavanje su oplemenili učenici OŠ “dr. Vinka Žganca” Vratišinec, a značajan doprinos svojim dolaskom obilježavanju je dao unuk dr. Žganca, Tomislav Žganec, koji je s ponosom ispričao sjećanja i anegdote koje ga vežu uz djeda.

Kao narodni preporoditelj, dr. Vinko Žganec jedan je od najzaslužnijih za oslobođenje i priključenje Međimurja domovini Hrvatskoj. Još 1916. godine u Zagrebu je izdao prvi svezak “Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja” koji je pobudio veliki interes, gotovo senzaciju u kulturnim i političkim krugovima Hrvatske, te odigrao veliku ulogu pri konačnoj odluci Versajske mirovne konferencije da Međimurje ostane u sastavu Hrvatske, a od zaborava je spasio međimursku popevku koja je 2018. godine uvrštena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

Ispred Crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu, uz prisustvo gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, franjevaca predvođenih gvardijanom fra Josipom Grubišićem i velikog broja vjernika, predsjednik Zrinske garde Đuro Bel u ime garde i svih gardista zapalio je treću svijeću na adventskom vijencu.

Treća adventska svijeća simbol je pastira i svijeća radosti, a označava i treći tjedan Došašća, duhovne pripreme i iščekivanja Božića. Nakon simbola nade te tjedna mira i radosti, četvrta svijeća koju palimo posljednju nedjelju Došašća označit će i simbolizirati ljubav.

Na taj način Grad Čakovec ušao je i u treći vikend manifestacije Advent u Gradu Zrinskih, u organizaciji Turističke zajednice grada Čakovca. Advent će ove godine u Čakovcu potrajati sve do 27. prosinca.

PROGRAMSKA KNJIŽICA LINK: https://www.cakovec.hr/web/wp-content/uploads/2021/11/Advent_2021_Programska_knjizica.pdf

Opće je poznata stvar da se danas sastanci, sjednice, skupštine i ini veći skupovi mogu održavati na način da na njima mogu biti samo članovi koji su cijepljeni protiv korona virusa – Covid-19. Sa sa sobom trebaju donijeti fotokopiju EU digitalnih COVID potvrda, ili negativni PCR test (ne stariji od 72 h) ili brzi antigenski test (ne stariji od 48 sati), predočenje potvrde o primitku dvije doze cjepiva ili primitku jedne doze (koja se prima u jednoj dozi), ako je prošlo 14 dana od primitka doza, predočenje potvrde o preboljenju Covida-19 unutar 9 mjeseci i primitku cjepiva zadnjih 240 dana.

Te regule su se morali pridržavati i lovci, sudionici njihovog godišnjeg skupa koji je u petak održan u Domu lovaca Međimurja. Revni kontrolor gore spomenutog bio je Mladen Lacković, tajnik LS Međimurske županije. Sudionicima nije to teško palo, premda na to nisu naviknuti. Jedan od njih u šali je dodao:

– Kaj sada budu nas tak kontrolirali pred svaki lov? – aludirao je na sezonu lova i redoviti nedjeljni odlazak u prirodu koja je, po lovcima, najbolji „borac” protiv ove opake zdravstvene nemani.

– Daj morem s pučkom bi je strelil! – dodao je jedan od šaljivđija, a među lovcima ih nije teško naći.