2026. godina u Hrvatskoj će proteći u znaku gimnastike. Početkom travnja Osijek će biti mjesto održavanja jednog od šest Svjetskih gimnastičkih kupova, a u kolovozu pak će najbolji gimnastičari Starog kontinenta biti u Zagrebu na Europskom prvenstvu u gimnastici.
U svrhu što bolje promocije i Svjetskog kupa, ali i Europskog prvenstva osmišljeno je nekoliko projekata od kojih je prvi i možda najpoznatiji: Najduža špaga.
Tako će u subotu, 28. ožujka, Čakovec i još pet hrvatskih gradova postati velika gimnastička dvorana na otvorenom. Točno u podne, gimnastičari, sportaši i rekreativci te brojni građani poredat će se jedan za drugim u položaj gimnastičke špage.
Iza projekta „Najduže špage” stoji Hrvatska turistička zajednica, a osim u Čakovcu, špaga će biti napravljena i u Osijeku, Zagrebu, Zadru, Splitu i Rijeci.
Želja je izvesti što veći broj djece, gimnastičara, rekreativaca na otvoreno i poredati ih jedan za drugim u položaj gimnastičke špage, a oni koji ne mogu napraviti špagu mogu stati u raskoračni stav.
Bit će to ukupno osma špaga na nacionalnoj razini, a prijašnjih godina, i to svake od početka održavanja, upravo je Čakovec bio rekorder. Tako je, primjerice, 2024. u središtu Međimurja napravljena ljudska špaga od 852 metara.
Glavni organizator čakovečke špage bit će Gimnastički klub Marijan Zadravec Macan, uz podršku gradske i županijske sportske zajednice te Turističke zajednice Grada Čakovca.
Dopredsjednik čakovečkog gimnastičkog kluba Mario Vukoja rekao je kako će se špaga protezati oko Franjevačkog trga i ulicama Kralja Tomislava i Josipa Juraja Strossmayera.
„Uz održavanje Svjetskog kupa u Osijeku, domaćini smo Europskog gimnastičkog prvenstva što je veliko priznanje za našu gimnastiku“, izjavio je, dodavši kako je upravo Čakovec grad koji je sinonim za ovaj bazični sport.
Iz najmasovnijeg i najtrofejnijeg međimurskog i čakovečkog sportskog kolektiva najavljuju dobru atmosferu u gradskom središtu, ali i gosta iznenađenja koji će dodatno promovirati Najdužu špagu.
Prijašnjih godina u Čakovcu su osnovni gimnastički element radili Ivica Kostelić i Dubravko Šimenc, a tko će biti gost iznenađenja saznat će se uskoro, poručuju iz Macana.
Macanovci su na sudjelovanje pozvali svoje prijatelje iz drugih čakovečkih sportskih kolektiva, ali i sve druge koji žele sudjelovati u ovom, u svijetu jedinstvenom, eventu.
U sklopu manifestacije Urbanovo, 18. i 21. travnja 2026. godine u Štrigovi će se održati 10. Međunarodno ocjenjivanje vina, Štrigova 2026. Organizator ocjenjivanja je Općina Štrigova u suorganizaciji Društva vinogradara i vinara Međimurja “Hortus Croatiae“ Štrigova te Međimurske županije. Po deseti put pod predsjedavanjem dr.sc. Ivane Alpeza ocjenjivači će ocjenjivati uzorke koji će se natjecati u dvije grupe gdje će se i dodijeliti 7 šampiona. Grupu A čine vina proizvedena od sorte Moslavac (Pušipel) – Šipon – Furmint, (šampionu kategoriji predikatna vina i kategoriji vina redovite berbe), dok grupu B čine vina svih ostalih sorata (šampion u kategoriji predikatna vina i kategoriji vina redovite berbe), šampion kvalitete podijelit će se i u kategoriji pjenušavih, crvenih te ružičastih vina ukoliko bude prijavljeno najmanje 8 uzoraka za svaku kategoriju.
Na osnovu postignutog broja bodova vina će dobiti sljedeća odličja: velika zlatna diploma (za vina koja postignu od 90-100 bodova), zlatna diploma (za vina koja postignu od 85 – 89,99 bodova), srebrnadiploma (za vina koja postignu od 80 – 84,99 bodova), brončanadiploma (za vina koja postignu od 75 – 79,99 bodova) te priznanjezasudjelovanje (za vina koja postignu 61 – 74,99 bodova).
U sklopu Međunarodnog ocjenjivanja vina održat će se i5. nacionalno ocjenjivanje vina sorte Sauvignon. Najbolje ocjenjenom Sauvignonu organizatori dodjeljuju posebno odličje„Nagrada Franjo Lebar“u čast jednom od doajena hrvatskog kontinentalnog vinarstva koji se nedvojbeno može zvati pionirom Sauvignona u Hrvatskoj.
Zahvaljujući tvrtki Horvat univerzal d.o.o. iz Varaždinu i njezinom vlasniku g. Željku Horvatu svaki proizvođač koji je poslao svoje vino na ocjenjivanje dobit će besplatnu analizu vina FTIR metodom. Kotizacija za svaki prijavljeni uzorak iznosi 30 €.
Uzorci će se prikupljati u utorak 7. travnja 2026. godine od 11:00 do 13:00 sati te u srijedu 8. travnja od 18:00 do 20:00 sati u restoranu Terbotz u Železnoj Gori.
Danas smo posjetili nekoliko štandova humanitarne akcije Dan narcisa u Maloj Subotici i Palovcu, i doista osjetili koliko ovakve inicijative znače zajednici. U Maloj Subotici smo posjetili tri od pet punktova, a vrijedne volonterke nas nisu samo dočekale s osmijehom i narcisama, već su podijelile i svoje osobne, teške priče o životu, borbi i preživljavanju.
Na svaki štand žene su unijele dio sebe i pažljivo ga ukrasile malim, ali prekrasnim detaljima. Jedna od zanimljivosti bila je ukrasna kutija za donacije, druga štandove je krasilo malo gnijezdo od heklanih kokica s pilićima i uskrsnim jajem. Takvi detalji unose toplinu i osobni pečat, pokazujući koliko je svaka priča, svaka gesta važna.
Mještani su uz dobrovoljni prilog mogli dobiti stručak narcisa te letke s informacijama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Prihod od donacija šalje se Županijskoj ligi protiv raka Čakovec kao potpora njezinom klubu žena oboljelih od raka dojke „Nova nada“.
U Palovcu smo obišli dva štanda gdje su također do izražaja došle emocije, ali i entuzijazam volonterki. Slušali smo dirljive ispovijesti žena koje su prošle kroz teške trenutke, ali su i dalje pune snage i optimizma, spremne pomagati drugima i širiti svijest o važnosti prevencije raka dojke.
Ova akcija pokazuje koliko male stvari poput cvijeta, osmijeha ili pak ukrasne sitnice mogu donijeti veliku utjehu i inspiraciju. Žene koje danas stoje na štandovima ne samo da prodaju narcise, već prenose poruku zajedništva, hrabrosti i solidarnosti. Na kraju, teško je ne odati priznanje: žene, svaka vam čast! Vaša energija, predanost i srce koje unosite u svaki štand ostavljaju trag i u srcima onih koji dolaze.
Obilježavanje Dana narcisa u Strahonincu proteklo je u znaku zajedništva i podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Ovu hvalevrijednu akciju organizirala je Udruga žena Strahoninec, koja već dugi niz godina aktivno sudjeluje u promicanju zdravlja i podršci oboljelima.
Prodaja narcisa vršila se na prigodnim mjestima u naselju, gdje su mještani imali priliku kupnjom cvijeća dati svoj doprinos ovoj plemenitoj inicijativi. Prikupljena sredstva namijenjena su daljnjim aktivnostima usmjerenima na edukaciju i pomoć ženama.
Akciju je podržao i općinski načelnik Franjo Lahkec, istaknuvši važnost ovakvih događanja za cijelu zajednicu te pohvalivši angažman Udruge žena. Velik odaziv građana još je jednom pokazao solidarnost i spremnost lokalne zajednice da se uključi u borbu protiv ove bolesti.
Subotnje jutro, 21. ožujka 2026. godine u Orehovici i Podbrestu proteklo je u znaku humanosti, topline i zajedništva. Povodom obilježavanja Dana narcisa obišli smo nekoliko lokacija na kojima su nas dočekale vrijedne i nasmijane žene – članice Udruge „Sport za sve” Orehovica, Udruge žena Brest i Udruge Nova nada.
Već na prvi pogled je ova akcija imala posebno mjesto u srcima svih uključenih. Štandovi ukrašeni žutim narcisima bili su upečatljivi, a iza njih su stajale žene koje su s puno energije i predanosti sudjelovale u još jednoj humanitarnoj priči. Nije nedostajalo osmijeha, toplih riječi ni podrške – svaki buket imao je svoju simboliku, ali i svoju priču.
Mještani su se rado zaustavljali, uzimali narcise i time davali svoj doprinos akciji koja podsjeća na važnost borbe protiv raka dojke. Upravo ta neposredna komunikacija, susreti i razmjena iskustava čine Dan narcisa posebnim događajem. Mještani su uz dobrovoljni prilog mogli dobiti stručak narcisa, kao i uzeti letke s informacijama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Prihod od narcisa šalje se Županijskoj ligi protiv raka Čakovec kao potpora njezinom klubu žena oboljelih od raka dojke „Nova nada“.
Poseban dojam ostavile su žene koje su s nama podijelile i dio svojih osobnih priča. Bez obzira na izazove kroz koje su prošle, svaka od njih zračila je snagom i optimizmom. Njihove riječi bile su snažne, iskrene i pune poruke ohrabrenja za sve koji se suočavaju s bolešću.
– Tu smo, ne damo se! – poruka je koja se ponavljala na svakom štandu i koja najbolje opisuje duh ove akcije.
Upravo ta rečenica sažima sve ono što Dan narcisa predstavlja, a to je borba, nada i zajedništvo. Sudjelovanjem u ovakvim inicijativama ne pruža se samo financijska pomoć, već i ono još važnije, podrška i osjećaj da nitko nije sam.
Jedan od najslavnijih plesnih ansambala na svijetu, Gruzijski nacionalni balet Sukhishvili, nastupio je 20. ožujka u Centru za kulturu Čakovec i još jednom oduševio publiku vrhunskim plesnim spektaklom. Nakon rasprodanog CZK-a 2024. godine, ansambl se vratio s još jednim impresivnim nastupom, popraćenim orkestrom čiji jedinstveni instrumenti prenose bogatu glazbenu tradiciju Gruzije dugu više od 75 godina.
Nevjerojatnim umijećem na sceni i uzbudljivim koreografijama kojima prkose gravitaciji, Sukhishvili su opravdali svoj svjetski ugled. Njihovi nastupi često se opisuju kao „leteći Gruzijci”, „uragan na pozornici” ili „poezija u pokretu”, a publika u Čakovcu imala je priliku svjedočiti upravo takvom dojmljivom umjetničkom izrazu.
Ansambl, osnovan 1945. godine, tijekom više od sedam desetljeća postojanja nastupio je u više od 100 zemalja diljem svijeta, na najpoznatijim pozornicama u Londonu, New Yorku, Parizu i Milanu. Iza njih je više od 20.000 nastupa koje je pogledalo preko 90 milijuna gledatelja.
Posebnost ovog baleta je i nastup uz vlastiti orkestar te spoj savršeno sinkronizirane koreografije i iznimne tehničke izvedbe. Dinamični i energični plesovi, uz atraktivne skokove, okrete i mačeve, oduševili su publiku, dok su elegantne plesačice svojim gracioznim pokretima dodatno naglasile ljepotu i snagu izvedbe.
Publika u Čakovcu nagradila je izvođače dugotrajnim pljeskom, potvrdivši da je riječ o jedinstvenom scenskom doživljaju koji se ne propušta.
Prije 20 godina, na inicijativu pokojne Irene Maltar te Ljiljane Marđetko i Terezije Gal, tri žene koje su se suočile s rakom dojke, javnozdravstvena humanitarna akcija „Dan narcisa“, s ciljem jačanja svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, prvi put se održala i u Kotoribi, u organizaciji Društva žena Kotoriba.
Mještani Kotoribe i članice Društva žena Kotoriba pokazali su veliko srce te se akcija uspješno održala svoj jubilarni, 20. put i danas, 21. ožujka 2026. godine, na tržnici u Kotoribi. Mještani Kotoribe su uz dobrovoljni prilog mogli dobiti stručak narcisa, kao i uzeti letke s informacijama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Prihod od narcisa šalje se Županijskoj ligi protiv raka Čakovec kao potpora njezinom klubu žena oboljelih od raka dojke „Nova nada“.
Jedan dio narcisa članice Društva žena Kotoriba dobile su od Županijske lige protiv raka, dok su drugi dio donirale same članice iz svojih vrtova. Sve su one jutros rano ustale i pripremile cvijeće koje simbolizira proljeće i buđenje života te nadu za sve žene. Akciju je svojim dolaskom podržao i načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić.
– Drago nam je da svake godine sudjelujemo u ovoj akciji i tako osvještavamo žene i pomažemo oboljelima od raka dojke te ćemo s tim nastaviti i dalje. Zahvaljujemo se od srca svima koji se odazivaju na ovu akciju! – rekla je predsjednica Društva žena Kotoriba Danijela Sabol.
Rak dojke najčešći je oblik raka u žena u Hrvatskoj, od kojeg godišnje umre gotovo 700 žena. Najčešće se javlja nakon 50. godine života, ali bilježi se i kod mlađih žena, a u manjem broju slučajeva pogađa i muškarce.
Redovitim pregledima (samopregled, mamografija i ultrazvuk), rak dojke se može otkriti u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje veće od 90 posto, zbog čega su redoviti preventivni pregled ključni i mogu spasiti živote!
Na Dan očeva, 19. ožujka 2026. godine, izašla je iz tiska druga knjiga Irene Vičević „Vekovečno“ (Uvijek, zauvijek, vjekovima), koju je posvetila svojem pokojnom ocu Ladislavu i svojim pokojnim djedovima i pradjedovima poginulima i izgubljenima na ratnim bojišnicama tijekom prošloga stoljeća.
– Ovo je uspomena na mušku lozu obitelji. Knjiga je posvećena muškarcima koji su prošli stoljeća sudjelovali i stradavali u ratu, a prati život jedne mnogobrojne svetomarske obitelji u kojoj su svi sinovi bili mobilizirani u 1. svjetskom ratu, dok su žene ostajale kod kuće kao čuvarice ognjišta. Priče su nastale na temelju stvarnih priča. Uz mnoge smiješne događaje, isprepliću se ratne sudbine naših pradjedova, susjeda, kumova i rođaka – rekla je Irena Vičević, koja će posebno, po ovoj knjizi, pamtiti ne samo ovogodišnje Josipovo, već i svoj 60. rođendan, koji joj je bio 18. ožujka 2026. godine.
Predgovor za knjigu napisala je Ida Petran, koja je, među ostalim, istaknula: – Kao rođenoj Svetomarščanki, zaranjanje u ovaj divni svijet bilo mi je iznimno iskustvo, pogled u prošlost mjesta u kojem sam odrasla, a koje kao takvo nisam poznavala. Vjerujem da će čitanje ove knjige biti posebno iskustvo i svakom znatiželjniku koji zaluta među njezine stranice.
Knjiga ima 307 stranica priča u tvrdom uvezu, pisanih kajkavskim svetomarskim narječjem te iste priče i na standardnom hrvatskom jeziku. Posebno joj je važno da staro, kajkavsko narječje ne ode u zaborav te ističe kako se njezinu prvu knjigu „Vutemtoga“, puno ljudi potrudilo pročitati u izvornom, kajkavskom obliku kako bi se prisjetili i svog jezika.
Irena Vičević (rođena Janković) rođena je u Prelogu 1966. godine, a djetinjstvo je provela u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu. Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu te radila u Podravki i Vajdi u Čakovcu, a danas živi u Bjelovaru sa suprugom i vodi vlastitu tvrtku.
Knjiga Vekovečno
Knjiga „Vekovečno“ se može nabaviti u Svetoj Mariji (Ulica Braće Kanižaj 10, kod Katarine Janković) ili na broj 099 3130 906 (Messenger, Viber ili Whatsup).
PROČITAJTE JEDAN ULOMAK, RAZUMIJETE LI SVETOMARSKO NARJEČJE?
Ulomak iz priče „Pesjanek“: Več z ronoga prtuljetja vekši dečki so odišlji spot f toplo štalo kre svezane morhe, na drvene pohobljane deske pokrite suhim korzinjem i dišečom slamom, a v mesecu junijušu vun, na drveni škedenj znad štalje z morhom spot na friško posušeno seno i na zlotno hrženo slamo. E, tu je bilo ljepo! Norčilji so se, žegetalji i hehljalji, spominalji se dogo v noč, strohe i mroke si povedalji i gljedalji čarne zvezde koje so migalje čez drvene deske.
Tu je mlajšim bratima pripovesti povedal najstareši, Bači so ga si zvolji: Tak je nas šest brati počelo nojže orati. Oralji smo, oralji, oralji i došlji do mišovoga repa. I njega smo preoralji! Da je mišov rep bil dokši, bila bi i ova pripovest dokša.
Irena Vičević
Sako bogovetno večer zabovljal je svoje mlajše brate na pormi. Bil je rođeni jezero devecto desetoga ljeta, praf den pre Svetoga Mihovila. Miholje se polje zakolje i krščeni na te den, pok je tak i dobil svega sveca godovnjoka zaštitnika, svetoga Mihovila.
Zapovedal njim je nek rečejo: Prvi april!, a unda je on odgovoril: Za metlo se skril. Metla je skočila, tebe po riti počila!
Dogi losi, krotka pamet!
Križni poti, tebe ciganica s ceckima goti!
Fola ti fola, saka ti dola!
Pura ljepša nek puron, primi bagu za duhon!
Brato Jožijo je brbral: Joži poži, puru klal, kot je hodil, tot je sral! Unda so se toboš, ne za praf, buhalji i kopitalji po seno.
Mlajši Štefi si je zagljedal Marico z iste vuljice de so živelji, pok so brati njega srdilji: Štefi i Mara zaljubljeni por, dok se bodo venčalji domo njim dor! Štefi i Mara zaljubljeni por, zutra pedo pret oltor!
Pok je bilo nahitovanje, žegetanje i smeh.
Bači je popeval: Fašnjak, fašnjak laže, v riti so mo paže; benitaj, beži v dolnji kraj! Fašnjak, fašnjak laže, v riti so mo paže; benitaj beži f gornji kraj!
Pri nji je spol sosedov Ivek koj je komaj čakal kaj dojde ret na njega kaj se bo z dečkima pocal po pišku.
Ivo pogljivo, poseči mi sljivo. Nemam sekiro.
Pošlji dete po njo. Dete neče iti.
Poči ga po riti!
To je zgljedalo kak smešni igrokaz, stareši je pital, Ivo odgovorjal, a na krojo so jen drugoga pocalji po riti. Se to z glasnim smehom i veseljem.
Unda dok so se postalji smejati, Miška je nastajel bajati: Iva gljiva, rit pršljiva, glovu veže, špico nateže, v grabu skoči, rit namoči!
Takve smešne, sakojočke huncutarije i dečje igre so zmišljuvalji.
Reciteralji so:
Žugice, hote dimo s polja! Ne vupamo.
Pret kem? Pred vokom.
De je vok? Odzoj za grmom.
Kaj tam dela? Grabo kopa.
Kaj bo z grabom? Kropa topil.
Kaj bo z kropom? Mival se bo.
Vu kaj se bo brisal? Vu črljeni ropček!
Žugice, žugice hote dimo s polja!
Dok je nešterni brat štel dolji z porme iti, po drveni lojtri z prečnim frljkima, scot ilji ga je stisnulo srat, Miška ga je pital: Kam ideš, kam? Vrit na ham, kaj boš videl kak je tam!
Na krojo je završil: Što prvi gusne, te debelo žabo strusne!
U subotu ujutro iz Goričana je krenuo 26. Križni put mladih u organizaciji Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije. Dvodnevni hod, koji se održava 21. i 22. ožujka 2026., okuplja mlade iz cijele biskupije, 520 prijavljenih, na duhovnom putu kroz Međimurje, na trasi Goričan – Sveta Marija – Kotoriba.
Ovogodišnji Križni put odvija se pod geslom „Idi, popravi…“, nadahnutim primjerom svetog Franje Asiškog, a posebno je obilježen i jubilarnom godinom koju je proglasio papa Lav XIV. povodom 800. obljetnice smrti ovog sveca.
Okupljanje sudionika započelo je u dvorištu župe u Goričanu od 7 sati, dok je službeni početak programa bio u 8 sati u župnoj crkvi svetog Leonarda gdje je bila prva postaja Križnog puta. Sudionike je pozdravio povjerenik za pastoral mladih vlč. Matija Filipović. Nakon molitve i uvodnog dijela, mladi su krenuli na prvu etapu puta. Za okrjepu i doručak pobrinuli su se članovi Župnog Caritasa Betanija. Još jedna postaja bit će kod kkriža na raskrižju Dravske i Kalničke ulice, a onda mladi kreću prema Donjem Kraljevcu tj. župi Draškovec.
Tijekom dva dana sudionici prolaze ukupno oko 42 kilometra, razmatrajući postaje križnog puta i sudjelujući u zajedničkoj molitvi i druženju. Prvoga dana predviđen je dolazak u Svetu Mariju, gdje sudionike očekuju večera, sveta misa i noćenje.
Hod se nastavlja u nedjelju prema Kotoribi, gdje je u 18 sati predviđen završetak Križnog puta misnim slavljem koje će predvoditi varaždinski biskup Bože Radoš.
Križni put mladih i ove godine predstavlja snažno iskustvo zajedništva, vjere i osobnog promišljanja, okupljajući mlade koji kroz hod žele produbiti svoj odnos s Bogom i jedni s drugima.
