Kako bi podsjetili sve bivše živuće gimnazijalce Čakovca, one koji su je pohađali nekada u Starome gradu i one koji danas pohode, kako je zovu Ljubičasta ljepotica, u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec su jučer na FB stranicama škole napisali:“Iako bi se u našoj Ljubičastici našlo živosti, energije, ideja, mudrosti i smijeha kao u vedre tinejdžerke, s uzbuđenjem i ponosom ulazimo u velikih 60 godina od osnutka Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

U silnoj želji da našoj najdražoj, najljepšoj i najboljoj školici poklonimo nešto originalno i neponovljivo, uz podršku svih njezinih „najbližih“, od osnivača do učenika, roditelja i zaposlenika, užurbano pripremamo projektnu dokumentaciju kojom našoj šezdesetogodišnjakinji planiramo podariti prošireni volumen kakav dama u godinama i zaslužuje. Dodatne učionice, prostor za učenike, kabineti za prirodoslovlje i sportska dvorana s vremenom su postali standard koji težimo osigurati kako bismo svojim učenicima stvorili uvjete na razini rezultata koje postižu. Uz naklonjenost objektivnih okolnosti, zazivajući boginje građevinarstva i arhitekture, vjerujemo da će ova želja u rođendanskoj godini iz papirnatog oblika početi prerastati i u onaj stvarni, iz opeke, stakla i željeza. Sretno ti, draga naša Ljubičastice, na tom putu, trebamo te još veću i ljepšu!

A kada i kako je počelo. Listajući njenu prošlost doznanjemo kako je 1961. donijeta je odluka o osnivanju Gimnazije u Čakovcu, prve obrazovne institucije takvog tipa u Međimurju.Učenici 2. i 3. razreda postojeće čakovečke Učiteljske škole postali su gimnazijalci i radili su po adaptiranom programu Gimnazije, a četvrtim razredima dana je mogućnost da završe kao gimnazijalci ili kao učitelji. Samo 1. razredi su upisani kao “čisti” gimnazijalci.

Kao što smo prije spomenuli, Gimnazija je bila smještena u jednom dijelu Staroga grada gdje je do tada djelovala Ekonomska škola koja je preselila u novu zgradu. U Starom gradu nije bilo nikakve adaptacije prostora već su samo nabavljena nastavna sredstva. Gimnazija je imala 18 odjeljenja.

Počinju se praviti planovi za gradnju nove škole. U radnim organizacijama Međimurja održani su masovni sastanci sindikalnih podružnica na kojima su se donosile odluke o načinu prikupljanja sredstava za gradnju. Na taj način prikupljene su dvije trećine sredstava.Na opće zadovoljstvo učenika, profesora i žitelja Međimurja nova je zgrada otvorena 3. kolovoza 1967. godine. Prilikom otvorenja Gimnazije upriličen je zbor građana na kojem su bili prisutni predstavnici Republike i Općine Čakovec. Simboličnim presijecanjem vrpce, novu zgradu otvorio je i na korištenje predao prvoborac i narodni heroj iz Međimurja Karlo Mrazović Gašpar. Pored njega, na prigodnoj svečanosti govorili su Ignac Bel, tadašnji predsjednik SO Čakovec i Vladimir Pavlović, direktor Gimnazije. U proteklom vremenu Gimnazija je rasla, razvijala se, modernizirala i napredovala u svakom pogledu…

U Gimnaziji je tada bilo 29 profesora. Te iste godine pristupilo se gradnji sportskih terena. Radove su izvodili učenici za vrijeme proizvodne prakse. Neki i danas, i ako u godinama rado šečući dolaze na sportske terene prisjećajući se, tada fizičkog odgoja, se drvenih „tački“ lopata, motika i grablja koje su bili sastavnica nastave. I nije im bilo teško jer su znali da i te „kupe“ zemlje „šudra“ i „leša“ moraju razvoziti oni te ih poravantati pod budnim okom svojih profesroa Franje Flajšera i Josipa Nedeljka.

Teškoće koje su pratile Gimnaziju bile su nedostatak knjižnog fonda i dvorane za1967. Na opće zadovoljstvo učenika, profesora i žitelja Međimurja otvorena je nova školska zgrada. U Gimnaziji je tada bilo 29 profesora. Te iste godine pristupilo se gradnji sportskih terena. Radove su izvodili učenici za vrijeme proizvodne prakse. Teškoće koje su pratile Gimnaziju bile su nedostatak knjižnog fonda i dvorane za tjelesni (fizički)odgoj. Velika pažnja posvećivala se slobodnim aktivnostima.

Povijest bilježi kako se 1977. Gimnazija zajedno s Ekonomskom i trgovačkom školom formira u Srednjoškolski centar da bi se ponovno osamostalila 1991. godine. Bilježi i jedan važan podatak kada škola dobiva i ime. Ljubičasta ljepotica danas ponosna stoji, a ponosnijom biva kada u nju dolaze njeni polaznici od prije nekoliko desetljeća. Tko smo prije 14 dana zabilježili jedan razred koji je iz zagrade, doduše nije bila Ljubičasta, s diplomom maturanata izašao prije pola stoljeća. Dojmovi i impresije kada su vidjeli ljepoticu izvana bili su nemjerljivi. Nemjerljivo je bilo još mnogo toga. Vjerujemo da u trenutku slavlja nitko nije pomislio na godine koje će obilježiti ustanova koja im je odredila život…

U studenom se u Centru za kulturu „Rudar“ nastavlja filmski program subotom i nedjeljom, s iznimkom subote nakon Martinja, kada Grad Mursko Središće sa svojim programom gostuje u Lentiju u sklopu projekta Cross Cultural Tool Kit, pa će filmska projekcija biti održana u petak. Bogat program bit će za Martinje, na sam spomendan sv. Martina i u Murskom Središću, a osim toga, u Centru za kulturu „Rudar“ će se u studenom održati i dvije kazališne predstave.

Riječ je o predstavama „Neka uđu klaunovi“ Kazališne družine Štolcer i predstavi „Ćuk sedi“ kazališne družine Xenix. Kako obje predstave spadaju u amaterske kulturno – umjetničke programe i manifestacije, prema važećim mjerama i preporukama HZJZ-a od 1. rujna 2021. godine, za sve izvođače i gledatelje propisane su obavezne EU digitalne COVID – potvrde o cijepljenju, testiranju i/ili preboljenju bolesti COVID 19. Održavanje takvog programa u zatvorenom bez predočenja COVID potvrde trenutno je zabranjeno i kažnjivo. Svakako je dobra vijest što u slučaju kad se program održava uz predočenje COVID potvrda nema nikakvih drugih mjera ni preporuka, pa dvorana u tom slučaju može biti ispunjena do posljednjeg mjesta.

Za filmski program i profesionalne izvedbe primjenjuju se druge mjere, pa za sada još uvijek nisu potrebne COVID potvrde. Sav program u studenom bit će besplatan i bit će odlična uvertira u bogati Advent.

Josip Petrlić Pjer, književnik iz Križevaca, u suradnji s udrugom Mlada pera iz Čakovca ugostio je učenike OŠ Gornji Mihaljevec, škole koja je najaktivnija na literarnim natječajima udruge Mlada pera. Želja je da ovakvi susreti – posjeti Sobi Priča Lilipjer mladih literata Međimurja postanu tradicionalni s ciljem aktivnog poticanja kreativnosti pisanja kod djece, ali i da se potakne književna suradnja između dviju županija, Koprivničko-križevačke i Međimurske.

A posjet Sobi Priča Lilipjer nipošto nije bio pasivno slušanje književnikovog monologa. Zapravo, doživljaj je započeo već prvim iskorakom iz autobusa koji je osiguralo Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Koprivnica jer tu odmah, u dvorištu Sobe Priče Lilipjer koje je uredila (naravno!) Lili počinje i prva priča. Lili vas zapravo potiče na razgovor, ubacuje u ulogu detektiva, naratora, istraživača, ali i kauboja i zapravo ste vi sami glavni akter priče.

Gospodin Pjer nastavlja tu interaktivnu komunikaciju pa odjednom ne samo što glumite nego i plešete i završavate priču koju je on započeo! Josip Petrlić Pjer za svoje je knjige mnogo istraživao po povijesnim dokumentima i ta otkrića ubacio u svoje priče, pjesme i knjige koje su zapravo postale i svojevrsni turistički vodič kroz Križevce. Domaćini Lili i Pjer proveli su učenike OŠ Gornji Mihaljevec Križevcima pa između ostalog pokazali i točno mjesto gdje je bila fontana koju je Ivan, križevački Romeo izgradio da plače umjesto njega kad on ne smije za njegovom zabranjenom ljubavi  Martom, križevačkom Julijom, teme jedne od njegovih knjiga.

Kao pravi domaćin gospodin Pjer poveo je učenike i u razgledavanje upravo otvorene izložbe radova Ivana Meštrovića u Gradskom muzeju Križevci. Šećer na kraju bio je posjet Tvornici čokolade Hedona osnovane od strane entuzijastične Udruge osoba s invaliditetom Križevci. Sveukupno je zaposleno 26 osoba, a u samoj proizvodnji 12 osoba s invaliditetom. Iako baš ne primaju posjete, učenici OŠ Gornji Mihaljevec ne samo što su dobili dozvolu da posjete tvornicu nego im je vodič bio poznati čokolatijer Dubravko Vitlov. Kako nismo smjeli u sam pogon nego je razgledavanje bilo preko stakla, ljubazni domaćini dali su si truda i približili stroj staklu da demonstriraju kako se rade praline. Na odlasku su učenici dobili i čokoladu za uspomenu koja će ipak ostati uspomena u sjećanju jer je s oduševljenjem degustirana!

Savršeni domaćini Lili i Pjer pridružili su se učenicima OŠ Gornji Mihaljevec i njihovoj učiteljici i mentorici Lidiji Novak Levatić na ručku “za sve generacije”, a pri odlasku iz Križevaca književnik Josip Petrlić Pjer uručio je predsjedniku udruge Mlada pera Gorkiću Taradiju 6 primjeraka svoje knjige Priče iz šume za nagrade najkreativcima trenutnih literarnih natječaja udruge Mlada pera.

Cijelu foto-galeriju posjeta učenika OŠ Gornji Mihaljevec Križevcima i Sobi priča Lilipjer možete pogledati na stranici udruge Mlada pera.

Članovi Kluba vatrogasnih veterana, djelatnog u sklopu Vatrogasne zajednice Međimurske županije, s nestrpljenjem čekaju dan njihovog godišnjeg okupljanja. -To je dan u godini kada se bar jednom godišnje vidimo i okupimo zajedno. To nas veseli, to nam je sve jer ne znamo hoćemo li se dogodine vidjeti, kaže njihov predsjednik Ivan Novak, a uoči 33. redovne izvještajne godišnje skupštine.

Ona će biti održana sutra (subota 23. listopada) u 14 sati u dvorani društvenog doma u Mačkovcu. Pored prezentacije svih redovnih skupštinskih materijala u svečarskom dijelu će „jubilarcima” za 10, 20 i 30 godišnje članstvo u Klubu biti podijeljene prigodne vatrogasne spomenice. Skup će biti iskorišten i za prijem novih članova.

Nakon službenoga dijela uslijedit će onaj rekreativni u kojem će članovi, prema osobnom opredjeljenju, moći pokazati svoja umijeća u pikadu, gađanju zračnom puškom i visećoj kuglani.

Važno je napomenuti da skupu mogu nazočiti samo članovi koji imaju COVID putovnice ili negativni PCR test ne stariji od 48 sati, potvrdu o cijepljenju ili potvrdu o preboljenom COVIDU unutar 9 mjeseci.