Sabor je izglasao Radovana Dobronića za novog šefa Vrhovnog suda, javlja Index.hr.
Od 123 prisutna zastupnika 120 je glasalo za izbor Dobronića, a tek troje je bilo protiv.
Više klubova zastupnika tražilo je stanku prije glasanja. HDZ je, tražeći stanku, najavio da će podržati Dobronića.
Oporbeni zastupnici prozivaju HDZ zbog pravomoćne presude protiv te stranke koju je prije dva dana donio Vrhovni sud.
Podsjećamo, Radovan Dobronić rođen je 1960. godine u Čakovcu. Pravni fakultet završio je 1985. godine, a potom volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu. Prvi posao dobio je u Zagrebačkoj banci. U pravnoj službi Zabe radio je osam godina.
Sve počinje turnirom Lige vrtića MNS-a od 10 do 13 sati, dok od 15.30 sati seniori Graničara igraju domaću utakmicu protiv NK Bratstvo Savska Ves. Na oba događaja peći će se kesteni.
– Priključite se svojom donacijom i pomozite MURID-u, poručuju organizatori.
Zelena energetska zadruga i Grad Čakovec dijele ključne informacije o korištenju solarne energije u hrvatskim gradovima, na turneji “Dobra energija”!
U suradnji s europskom inicijativom Sporazum gradonačelnika, Udrugom gradova i udrugom Pokret otoka, Zelena energetska zadruga (ZEZ) će tijekom listopada i studenog drugi put provesti turneju Dobra energija, kampanju promocije solarne energije u hrvatskim gradovima. Prvo izdanje turneje održano je prošle jeseni u 11 gradova kontinentalne Hrvatske i Istre, a ove godine obuhvatit će 12 gradova na području sjeverne i središnje Hrvatske od kojih je prvi upravo grad Čakovec.
Turneja Dobra energija će u našem gradu biti održana u utorak, 19. listopada, a njezino središnje događanje je besplatna edukacija o solarnoj energiji koja će biti održana u zgradi Scheier, Ulica Matice hrvatske 2, od 16,00 sati. Teme će biti: trošak ugradnje, kućne sunčane elektrane, uvjeti za ugradnju, potrebna dokumentacija, prilike za sufinanciranje, udruživanje sa sugrađanima s ciljem razmjene energije.
Pozivaju se svi građani zainteresirani za sudjelovanje u besplatnoj edukaciji u Čakovcu da se predbilježe za sudjelovanje putem prijavnog obrasca na poveznici.
Korištenje solarne energije više nije stvar daleke budućnosti. Kućne sunčane elektrane su pristupačne i iskoristive u svakom dijelu Hrvatske, a građanima želimo pomoći realizirati ih na način koji će za njih biti maksimalno isplativ. S 0,5% električne energije dobivene iz sunca, Hrvatska je na začelju Europske unije po korištenju sunčanog potencijala. Turneja Dobra energija jedna je od inicijativa kojom želimo potaknuti njegovo veće korištenje. Zato smo prednost pri izboru gradova-domaćina ovogodišnjeg izdanja turneje dali gradovima koji su se u prijavi na naš javni poziv i istaknuli se po dosadašnjoj spremnosti na daljnja ulaganja u solarnu energiju, posebno u kontekstu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana – istaknuli su iz Zelene energetske zadruge.
Raspored turneje i druge informacije mogu se pronaći na web stranici www.zez.coop.
Pozivaju se zainteresirani građani, udruge, ustanove, poslovni subjekti i drugi oblici organiziranja građana s prebivalištem i sjedištem na području Grada Mursko Središće da najkasnije do 15. studenog 2021. godine u Ured Grada Mursko Središće na adresu: Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće dostave prijedloge za imenovanje šetnice uz rijeku Muru.
– Prijedlozi moraju biti obrazloženi te trebaju sadržavati elemente koji su od povijesnog, kulturnog, sportskog, društvenog ili drugog značaja za Grad Mursko Središće. Dostavljene prijedloge imenovanja šetnice uz rijeku Muru ocijenjivati će Povjerenstvo za preimenovanje i imenovanje novih ulica na području Grada Mursko Središće imenovano Odlukom Gradskog vijeća Grada Mursko Središće. Nakon analize i ocjenjivanja pristiglih prijedloga Povjerenstvo za preimenovanje i imenovanje novih ulica na području Grada Mursko Središće upućuje Gradskom vijeću prijedlog za imenovanje šetnice uz rijeku Muru koji je ocijenjen kao najbolji i najprikladniji – stoji u priopćenju.
Podnositelju prijedloga za imenovanje šetnice uz rijeku Muru koji je ocijenjen kao najbolji i najprikladniji i temeljem kojeg će se šetnica imenovati isplatiti će se simbolična nagrada u visini od 1.000,00 kuna.
U četvrtak, 14. listopada, u 13.46 sati, članovi DVD-a Kneginec Gornji zaprimili su dojavu VOC-a JVP Varaždin o požaru autobusa na lokalnoj cesti prema tvornici Ducal.
– Na mjesto događaja izlazimo s navalnim i kombi vozilom te 5 operativnih vatrogasaca. Dolaskom na navedenu lokaciju utvrđujemo da se događaj nalazi van područja našeg djelovanja, odnosno na području Općine Jalžabet gdje zatičemo djelatnike JVP grada Varaždina koji već vrše gašenje autobusa. U dogovoru s voditeljem intervencije iz JVP-e grada Varaždina priključujemo se gašenju te vršimo dobavu vode auto cisterni varaždinske postrojbe. Nakon gašenja požara vršimo regulaciju prometa, a po završetku policijskog očevida pružamo pomoć pri odvozu izgorjelog autobusa te vršimo sanaciju kolnika. Intervenciju završavamo u 20:00 sati – stoji u objavi na službenoj Facebook stranici DVD-a Gornji Kneginec.
O svemu se oglasila i Policijska uprava varaždinska.
– Policijski službenici obavili su očevid kojim je utvrđeno da je do požara došlo uslijed propuštanja goriva na djelu razdjela prema motoru nakon čega se vatra proširila na gorive dijelove motora i unutrašnjost kabine. Autobus je u cijelosti destruiran požarom. Ozlijeđenih osoba nije bilo, već je nastupila materijalna šteta koja se procjenjuje na više od stotinu tisuća kuna – stoji u priopćenju.
Jučer, 14. listopada, oko 14,20 sati, u Pribislavcu u Ulici braće Radića, 19-godišnjak je u trgovini mješovitom robom počinio kazneno djelo Razbojnička krađa, javljaju iz ‘Policijske uprave međimurske’.
– Naime, s polica trgovine ukrao je nekoliko komada kozmetičkih proizvoda. U cilju da spriječi njegov izlazak iz trgovine s ukradenim proizvodima, prodavačica je počinitelja pokušala zadržati. Kako bi zadržao ukradene stvari u svom posjedu, svojim tijelom i rukom odgurnuo je prodavačicu te se potom udaljio iz trgovine. U događaju prodavačica je lakše ozlijeđena, dok se materijalna šteta procjenjuje na nekoliko stotina kuna. Brzom reakcijom policijskih službenika zbog osnova sumnje u počinjenje opisanog kaznenog djela uhićen je 19-godišnjak s područja Općine Pribislavec. Ukradeni predmeti vraćeni su odgovornoj osobi trgovine – stoji u priopćenju.
Protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
U utorak 19. listopada, u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu gostuje Milan Majerović-Stilinović.
Predstavit će knjigu Što sam naučio na planini koja donosi 50 kratkih “priča u hodu”.
Njegovi zapisi nadahnuti boravcima u prirodi, susretima s ljudima, živim bićima i fenomenima na koje nailazi tijekom planinarenja, imaju jaku autobiografsku crtu. Podijeljene u pet poglavlja kojima se i metaforički prati forma uobičajenog planinarskog izleta (Polazak, Uspon, Vrh, Silazak, Povratak), priče su formom različite, često fluidne.
Putopisno-književna večer zakazana je za 18 sati. Ulaz je slobodan.
Milan Majerović-Stilinović rođen je 1972. godine. Kao diplomirani i slobodni novinar radio je u dnevnim listovima, na radijskim postajama, web portalima i internetskim televizijskim programima. U javnosti najviše prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj, posljednjih godina radi kao samostalni savjetnik za komunikacije i odnose s javnošću. Početkom 2019. godine pokrenuo je Facebook blog „Što sam naučio na planini“ koji je postao osnova za njegovu prvu knjigu. Sretno i veselo sa suprugom i troje djece živi i radi u Zagrebu, podno Medvednice, uvijek u niskom startu za odlazak u planinu.
Osvrti na knjigu:
Roman Simić, urednik knjige: „Ova knjiga je osobita, endemska biljka, nezamjenjivo planinska. Jedinstvena zbirka priča, uspona i spustova, staza markiranih i zaraslih, malih i velikih čuda koja čekaju i na vas. Ako se malo pokrenete. Ako otvorite oči.“
Denis Derk, Večernji list: „Riječ je o prvenstveno autobiografskoj knjizi u kojoj autor progovara o sebi, nekada i pomoću reperske mantre, u duhovitim stihovima šaleći se i na vlastiti račun, što i nije najčešća pojava u puritanskom hrvatskom društvu. Majerović-Stilinović je planine i izabrao zato da u njima bude u najboljem društvu i da dopre do najdubljih spoznaja o pravim vrijednostima ljudskoga života.“
Silvana Menđušić, novinarka: „Kako je lijep svijet kad ga gleda Milan majerović-Stilinović! Naučit ćete o pakiranju, pripremama, promjenama, posrtanjima i pobjedama, pticama, Puntijarki, prazninama, prostranstvima i psu kojeg trebate nabaviti, patentnim zatvaračima i pingvinima iz priča njegovog sina, poljskom cvijeću, plećima Kraljevića Marka na Kleku, piti od jabuka koju najbolje sprema njegova mama, putu koji vas je doveo do ove čudesno otmjene knjige.“ Aljoša Šerić, glazbenik: „Milanova knjiga je za sve koji se ne penju, a htjeli bi znati kako miriše pita od jabuka na vrhu Dinare, o čemu fazani sanjaju i kako se može biti negdje i nigdje, zapravo zašto treba biti negdje i nigdje. Ova knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini.“
Tanja Mravak, spisateljica i planinarka: „Misli na planini nisu meditativne, uopće. To je zabluda. Prekida te umor i žeđ i znoj i hladnoća. Sve odleti iz misli, sve što si uslijed sve te ljepote lijepoga pomislio. Sve ono što ti ne bi nigdje drugo palo na pamet, samo gore. Tako je Majerović naučio sve što je naučio u planini, uspio je sakupiti sve dobre misli što su ikad odbjegle lutale planinom.“
Srećko Vukov, planinar i idejni začetnik staze Via Adriatica: „Milan planinu predstavlja baš onakvom kakva jest: dom za sve ljude pozitivne energije, spremne da odbace malodušje i predrasude, spremne da se vrate prirodi, sebi i drugim ljudima. I baš kao u onoj poslovici, ovaj put planina uistinu dolazi čitatelju.“
Ana Radišić, urednica, novinarka i voditeljica: „Ovo je knjiga koju bih preporučila kao jednu od životnih lektira. Sigurna sam da će prirodi darovati još više tragača po stazama i otkrivača novih planina, ali i putnika k osobnim vrhuncima!“
Svake se godine 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Tim povodom razgovarali smo sa Sinišom Golubom,ravnateljem Međimurske prirode.
– Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta. Nekako paralelno, tijekom prve polovice listopada diljem našeg dijela svijeta slave se tzv. Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Ljudi se, poput svojih davnih predaka, klanjaju moćnoj prirodi iz koje dobivaju hranu, okupljaju se i zajednički blaguju lokalna i friško spremljena jela. To su događaji podjednako za ljude i za bogove, vrijeme kad sve drugo na trenutak zastane i kad su u središtu svačije pažnje netom ubrane plodine.
Subota u Križovcu?
– Prošle je subote u međimurskom Križovcu po prvi put održana manifestacija Eko kotlić na Trgu međimurske prirode. Čak 13 udruga i grupa okupilo se oko pojedinačnih vatri, miješalo plodove zemlje, zatim blagovalo različitost obilja, a usput spoznavalo što se sve čini na zaštiti prirode Međimurja. Gljivarsko društvo Smrčak prezentiralo je obilje gljiva koje rastu u Međimurju, uz posebni naglasak na one jestive više puta i one jestive samo jednom.
Posebno za istaknuti?
– Važan je završni čin manifestacije, blagovanje hrane, ali još je važniji proces. Naime, svaka je kuharska grupa ujedno i dionik u zaštiti prirode rodnog Međimurja, a proces na Trgu prirode bio je u znaku neprestanog kretanja od kotleka do kotleka, druženje, razmjena informacija i ideja, umrežavanje. Ljude je lakše okupiti i motivirati na akciju ako proces uključuje i toplu hranu. Tome nije izuzetak niti zaštita prirode, a Trg međimurske prirode pokazao se kao odlično mjesto tog okupljanja. Tome i služe trgovi diljem svijeta, zar ne? Trg međimurske prirode proglasio je, točnije imenovao Grad Mursko Središće u travnju 2010. godine na moj skromni prijedlog, a do današnjeg dana postao je prepoznatljiv diljem Hrvatske, jer kroz njega je prošlo na desetke tisuća posjetitelja koji u Međimurje dođu kao namjernici – rekao je Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode.
Vezano uz manifestaciju, čuli smo za vaše osobno otkriće?
– Da. Istaknut ću ga za kraj. Udruga „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca počastila je sudionike manifestacije s čak tri jela. Pomalo bojazno, pripremili su tzv. zlatarski krumpir koji je u svojoj jednostavnosti toliko genijalan i izvrstan da je upravo najbolji simbol onoga što bi jelo trebalo biti: umjetničko djelo složeno od 2-3 lokalne namirnice uz tek prstohvat soli. To jelo savršeno ilustrira težački život naših predaka, život kakav moderne generacije Međimuraca ne poznaju i sve teže evociraju. I upravo je to dodana vrijednost takvih manifestacija: otkriće biserja koje se iz generacije u generaciju prenosi kroz iskustvo pojedinca i kolektiva – rekao je s dozom oduševljenja.
