Jučer, 3. studenog u 13.45 sati u Strmcu Podravskom, policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave varaždinske zaustavili su vozača bicikla kojim je upravljao muškarac starosti 35 godina. Nadzorom je utvrđeno da upravlja biciklom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 3.16 g/kg. Isti je isključen iz prometa.
Danas, 4. studenog u 00.45 sati u Šemovcu, policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave varaždinske zaustavili su vozača osobnog vozila kojim je upravljao muškarac starosti 46 godina. Nadzorom je utvrđeno da upravlja vozilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2.26 g/kg. Isti je isključen iz prometa.
Za počinjeni prekršaj protiv vozača osobnog vozila je podnijelo Izvješće o počinjenom prekršaju kojim mu prijeti izricanje novčane kazne do 20000 kuna, kazna zatvora u trajanju do 60 dana, zaštitna mjera zabrane upravljanja B kategorijom u trajanju od 3 mjeseca – javlja PU Varaždinska.
Profesor Anđelko Lisjak, glasnogovornik TK „Dubravčan“ Donja Dubrava, s ponosom ističe ovogodišnju tenisku sezonu koja se na Krbulji približava kraju. – Već je uobičajeno da nam za kraj ostaju završne muške i ženske piramide kao i turnir slučajnih parova. Protekle subote je naš klub organizirao turnir slučajnih parova. Ovo za tenisače simpatično i zanimljivo natjecanje okupilo je 16 igrača od kojih nitko nije znao s kim će igrati u paru, istaknuo je Lisjak.
Dalje je objasnio: – Nakon izvlačenja parova formirane su dvije skupine gdje se igrao svatko sa svakim i dva najbolja para iz svake skupine su išle dalje u polufinale. U polufinalu nisu igrali isti parovi već se opet pristupilo izvlačenju tko će s kim biti u paru. Isto tako se napravilo i prije finala. Naravno da u finalu nitko nije došao slučajno nego je zaslužio svojim igrama tijekom cijelog turnira. Tako su u finalu igrali Stanislav Žinić / Igor Šimunić / i par Robert Bajkovec / Patrik Blažeka. Svi mečevi igrali su se na 9 dobivenih gemova osim finala koje se igralo na dva dobivena seta. Bolji u finalu bio je par Žinić /Šimunić koji je pobijedio rezultatom 6:3, 6:4 te su tako Žinić i Šimunić postali pobjednici turnira, rekao je Lisjak dodavši kako je treće mjesto osvojio par Filip Fabić / Goran Čižmešija.
Svi sudionici finala primili su prigodne poklone.
Kao i svaki turnir na Krbulji tako je i ovaj protekao u natjecateljskoj natjecateljskoj i zabavnoj atmosferi, uz druženje i uz gastronomske specijalitete koje je pripremio njihov član, poznati kuhar Alen Vadas iz Kotoribe.
Lisjak je za kraj dodao: – Ovogodišnja teniska sezona stvarno je bila duga i bogata raznim događanjima, turnirima, natjecanjima. Još nam preostaje završnica teniske piramide za žene koja se igra ove subote 6.11.2021., pa pozivamo sve ljubitelje tenisa da dođu na Krbulju i uvjere se kakav dobar tenis igraju naše članice. Nadamo se da će i sljedeća sezona biti isto tako bogata i uspješna kao i ovogodišnja.
LAG MURA-DRAVA objavljuje 7. LAG Natječaj iz LRS LAG-a za Mjeru 1P1-M1 „Poticanje ulaganja u povećanje kapaciteta, modernizacija i opremanje malih PG-ova“, a koji je sukladan tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja.
Rok za podnošenje prijave projekata će biti od 22. studenog 2021. do 31. prosinca 2021. godine. Ukupan iznos raspoloživih sredstava po ovom LAG Natječaju iznosi 1.925.734,50 HRK, a visina potpore po nositelju projekta iznosi 15.000 €, odnosno 113.278,50 HRK.
Potpora se isplaćuje u dva dijela, prva rata nakon donošenja Odluke o dodjeli sredstava Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a druga nakon provedenih aktivnosti. Potpora za ovu Mjeru može se dodijeliti samo jednom u cijelom vremenu trajanja Programa. Prihvatljivost nositelja projekta te sve ostale potrebne informacije o načinu prijave mogu se pronaći u LAG Natječaju.
Dana 3. studenoga 2021. godine Općina Goričan obilježila je 103. godišnjicu Goričanske republike, važnog povijesnog trenutka koji je, po mnogima, utjecao na cjelokupnu borbu Međimuraca protiv mađarske vlasti i pridonio oslobođenju Međimurske županije.
Unatoč kiši, događaj je obilježen polaganjem vijenca kod spomen ploče na Trgu sv. Leonarda te zatim prigodnim govorima i izložbama u Multimedijalnoj dvorani Općine Goričan. Jednu od izložba pripremila je udruga 54. Samostalne pješadijske bojne Čakovec, koja je nedavno proslavila svoju 30. godišnjicu osnutka, sa svojom izložbom fotografija, a posjetitelji su mogli razgledati i fotografije s proslave Goričanske republike iz 2019. godine u organizaciji KUD-a Goričan, kada se na ulicama u centru Goričana održala prava kazališna predstava, u kojoj je sudjelovalo oko 80 ljudi obučenih u odjeću iz 1918. godine, nastojeći prikazati što se tada zapravo dogodilo.
Uvodno se prisutnima obratio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
– Goričanska republika je jedinstveni fenomen u Hrvatskoj i moramo biti ponosni na tu svoju povijest i na nama je da je probamo kreirati u turistički proizvod, odnosno da Općina bude prepoznatljiva po tome. Goričansku republiku probat ćemo uvrstiti i u Riznicu Međimurja i cilj nam je da što više ljudi zna o tome – istaknuo je.
Emanuel Sinković
Povjesničar Stjepan Hranjec pojasnio je povijesni aspekt Goričanske republike, istaknuvši kako bi bilo lijepo da načelnik daje poticaj studentima povijesti da za diplomski rad izaberu Goričansku republiku. Osvrnuo se na teško stanje u Goričanu i općenito Međimurskoj županiji tijekom 1. svjetskog rata. Ljudi su se vraćali iz rata, neki i kao invalidi, a stanovnici su ostajali bez osnovnih namirnica za život, nisu imali što jesti, a osim ugnjetavanja i otimanja stvari od strane mađarskog okupatora dogodila se i velika suša. Kap koja je prelila čašu dogodila se 1918. godine.
– 29. listopada 1918. godine Hrvatski Sabor jednoglasno je prihvatio prijedlog o raskidu s Austro-ugarskom Monarhijom, ali je Međimurje ostalo izvan novoformirane Samostalne države Slovenaca, Hrvata i Srba jer za granicu su odredili rijeku Dravu. To je Mađarima bio signal da je Međimurje njihovo i mogu raditi tu što ih je volja. Val nezadovoljstva je tako bujao, a kulminirao je 2. studenoga 1918. kada su mještani molitve za Dušni dan pretvorili u psovke i prijetnje protiv predstavnika vlasti. Poslijepodne su se prijetnje počele pretvarati u djela i pobunjeni Goričanci krenuli su u pljačku trgovaca i skladišta i okrenuli se na Općinu. Izbacili su arhivu i uništili sliku cara te zabranili službenicima općine ulazak. Isti su se vratili s vojnicima i puškama 3. studenoga 2021. Franjo Tisaj bio je samo jedan 19-godišnjak na povratku u Goričan, za koje su Mađari mislili da je pobunjenik i ustrijelili ga.
Mještani su nakon toga formirali stražu i uredili unutarnju upravu i samostalnu vlast u mjestu. Ta uprava je raskinula vezu s dosadašnjim državnim i društvenim sustavom i proglasila Goričan samostalnom republikom – opisao je Stjepan Hranjec.
Stjepan Hranjec
Dana 14. studenog 1918. godine Mađari su se organizirali i došuljali se Goričanu te ustrijelili Vida Goričanca i još nekoliko mještana, a u pomoć su pozvali i vojnike iz Kotoribe 16. studenoga te su nasilno ugušili Goričansku republiku, koja je time, nakon dva tjedna, doživjela svoj kraj. Mađari su ostali ovdje sve do Badnjaka 1918. godine, kada je Hrvatska vojska krenula u akciju oslobođenja Međimurja. Pritom, naglasio je Stjepan Hranjec, u Goričanu su se Mađari predali bez borbe, što znači da je teren za pripojenje ovog kraja Hrvatskoj već bio pripremljen zahvaljujući revolucionarnim istupima ovih stanovnika.
Mađarski list 1918. o gašenju Republike Goričan
Župnik Josip Drvodelić, koji je obilježio početak događaja molitvom za sve stradale u Goričanskoj republici, također se osvrnuo na povijesni dio tog događaja vezanog uz 1. svjetski rat i dodao kako se prvi okrugli stol na ovu temu održao 2017. godine.
Josip Drvodelić
Jelena Berečić, voditeljica Regionalnoga turističkog centra u Goričanu objasnila je kako se Goričanska republika može iskoristiti kao turistički proizvod.
– Mali čovjek iz Goričana borio se tada za svoju slobodu. Osim za teritorij, borio se i za svoj jezik, kulturu i tradiciju, odnosno nematerijalnu baštinu, koju bi trebalo održavati tamo gdje je nastala. Sve ovo trebalo bi se posložiti u turističku priču – rekla je.
Jelena Berečić
– Moderni turizam danas pretpostavlja manju grupu turista i potrebu da se nešto nauči, a turisti će to najbolje naučiti kroz pripovijedanje. Dobar turizam je zapravo pričanje dobrih priča. Cilj svega je educirati turiste, koji će to znanje, kao što su određena jela, poljoprivredne običaje, recepte i sl. podijeliti sa svojim prijateljima, rodbinom, poznanicima, a tada govorimo o uspješnom turizmu – dodala je Jelena Berečić.
Događaj su svojom prekrasnom pjesmom uveličale i žene iz KUD-a Goričan na čelu s voditeljicom Marijom Ševom, a na kraju su se svi podružili na okruglom stolu uz prigodan domjenak i piće.
Nastavljajući već dobro uhodanu tradiciju, članovi LD „Srnjak” Macinec su se u jučerašnje predvečerje okupili u mjesnoj župnoj crkvi kako bi zajedničkom molitvom proslavili svoga zaštitnika sv. Huberta. Sveta misa je bila prigoda da se u prigodnoj molitvi prisjete i svih svojih članova kojih nažalost više nisu među živima.
Kako to obično biva, nakon svete mise okupili su se na skromnom domjenku.
Danas promjenjivo i toplo. Uz dosta oblaka još ujutro može biti kiše ili pljuskova. Sredinom dana i poslijepodne većinom suho i djelomično sunčano, Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna i dalje oko 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva.
Petak nam ipak donosi nižu temperaturu. Naime, zapuhat će umjeren sjeveroistočni vjetar koji donosi osvježenje. Izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja i čini se bez kiše. Jutarnja temperatura između 7 i 9, a najviša dnevna oko 11 Celzijevih stupnjeva.
Odmah na početku za sebe moram reći da apsolutno nisam sportski tip, što se najbolje vidi po mojoj konstituciji. Ne hodam na utakmice, ne poznam ni igrače kluba u mjestu gdje živim, na TV-u pratim tek reprezentaciju… Nikad nisam volio sport, niti aktivno igrao, ali cijenim ljude koji se njime pošteno bave.
Uostalom, kao i sve druge koji iskreno, dobro i znalački obavljaju svoj posao. E, a kad je posao u pitanju, sam sebi odredio da pratim onu famoznu izvanrednu Skupštinu Nogometnog saveza Međimurja u prostorijama restorana Auto-stop u Čakovcu, na kojoj je trebao biti smijenjen dotadašnji predsjednik NSM, Mato Kljajić. Znate već, Mato je podnio ostavku taman prije nego što je trebalo glasati, a onda je zakuhalo i vrije do današnjeg dana.
Predstavnici Skupštine velike većine nogometnih klubova u Međimurju žele preuzeti NSM, a na njihovom čelu je sada kandidat za budućeg predsjednika Kristijan Antolović iz Murskog Središća. No, zamjenik prijašnjeg predsjednika Damir Dominić i Izvršni odbor se ne daju. I jedni i drugi su sazvali godišnju skupštinu na razne datume, a sad se preko medija prepucavaju tko je od njih u pravu i čija će izborna skupština biti pravovaljana.
I sve bi to bilo u redu i čovjek, čak i onaj koji se ne bavi nogometom, bi nekako to i mogao prožvakati, da se nisu pojavili “zahrpni delavci”, koji s lažnih Fb profila podržavaju jednu ili drugu stranu.
Naime, nakon današnje objave na portalu medjimurski.hr, a potom i na Facebooku našeg portala, pojavilo se nekoliko onih koji podržavaju ekipu koja sada sjedi u kancelariji NSM u Čakovcu. Tako Lovro Loki Kovačević komentira:
“Ja uopće ne znam kako ih nije sramota javno izaći s takvim nebulozama da imaju veliku većinu? Čega? 33 zastupnika nisu nikakva velika većina. Ako imaju toliko hrabrosti pa neka onda idu po zakonu, nek dobiju veliku većinu i sve bude ok. Kako se meni čini gospodin Dominić je išao po Zakonu. Uostalom HNS ga podržava.”
Isti taj Lovro Loki Kovačević, objavio je svoj komentar na isti tekst i na FB stranici eMeđimurja:
“E sad, najteže je legitimno i po zakonu doći na vlast. Izgleda da nekome to ne paše radi njihovih privatnih interesa. Onda neće moći raditi po svom i manipulirati onima kojima sada manipuliraju. HNS je na strani trenutnog dopredsjednika, a ovi što rade nelegalne skupštine valjda se boje na legalan način izaći i pobijediti.”
Zanimljiv mi je bio i komentar Anite Jurić. Poprilično je dobro informirana, pa kaže (sa svim greškama):
“Gospoda nisu imala većinu za onu skupštinu koju su sazvali i sad im smeta kad netko kaže da to nije bilo tako. Jedina činjenica koja proizlazi iz ovog svega je da je HNS na strani gospodina Dominića, da je radio po Zakonu i da je radio na ispravan način. Pozvao je sve javno na skupštinu i nije se nikome radilo iza leđa.” komentira Anita Jurić.
Zaintrigirali su me. Komentari gotovo identični. Tko su oni? Jedan pogled na njihove Fb profile sve je razjasnio. Ni jedan nema niti jednu objavu, ni jednog prijatelja, ni jednu informaciju o sebi… Naravno, riječ je o lažnim profilima. “Lovro Loki Kovačević” otvorio je profil 1. studenoga 2021. godine u 8 sati i 34 minute, a “Anita Jurić” također 1. studenoga u 9 sati i 30 minuta. Taman nekako kad je priopćenje i pisano. Ili se varam?
No, nismo gotovi. Pojavio se još jedan, nazovimo ga smješko. On svaki komentara ove dvoje ranije spomenuti – ismijava. On je iz suprotnog “tabora”. Naziva se Marko Peričić, nema niti jednu objavu, ni prijatelja, ni kontakt… Jedino je napisano da živi u Čakovcu, da je iz Ivanić-grada i da nije u vezi. On nije stavio čak ni lažnu fotografiju da zavara pratitelje.
Čini mi se, gospodo, da se rat “trolova” nastavlja! Dok ovo budete čitali možda zatvore spomenute profile. No, budite bez brige, već je otvoreno desetak novih.
Sveti Huber bio je zaštitnik lovaca, šumara, kinologa i optičara, a povodom Dana svetog Huberta, 3. studenoga, članovi lovačkog društva Patka Donji Vidovec – Sveta Marija, tradicionalno odlaze na misu, a nakon toga na slavlje u lovački dom.
Tako su se okupili i danas, 3. studenoga 2021. godine u 17 sati na svetoj misi u crkvi Donji Mihaljevec, koju je održao župnik Svete Marije Mirko Pilaj. Za tu je prigodu mala crkva, u kojoj se od ove nedjelje može pogledati i izložba Mirka Pilaja o Africi, i u koju je od nedavno smješteno i nekoliko njegovih velikih biljaka u teglama, koja će ovdje prezimiti, dobila i poseban ukras ispred oltara – jelenje rogove.
Na misi se okupilo 20-ak lovaca iz LD Patka, među kojima i Zvonimir Nestić, Franjo Zvonar, Robert Goričanec te tajnik Barić Ivan, dopredsjednik Josip Mihalac i predsjednik tog društva Mario Gašparić. Neki od njih odmah su se i ispovijedili.
Lovnik Franjo Zvonar jedan je od najčešćih posjetitelja misa, a otkrio je da u crkvu ide svake nedjelje kad nema lova.
– Jednom godišnje idem i na ispovijed. Također se i pričestim, odnosno odriješen sam grijeha – dodaje.
Mario Gašparić, predsjednik LD Patka
– Sv. Hubert je i zaštitnik lovaca, pa se članovi lovačkog društva Patka Donji Vidovec i Sveta Marija svake godine okupljaju na svetoj misi, jedne godine u crkvi Donjem Vidovcu, druge u Svetoj Mariji i treće u Donjem Mihaljevcu i tako iznova. Ove godine na redu je Donji Mihaljevec. Nakon mise imamo tradicionalno druženje u lovačkom domu Patka u Svetoj Mariji. Ovo lovačko društvo ima ukupno 56 članova iz naselja Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec, a brojčano smo drugo ili treće lovačko društvo u Međimurju – rekao je predsjednik društva LD Patka Mario Gašparić.
Na stranici Lovačkog saveza Međimurske županije danas stoji čestitka svim lovcima, u kojoj između ostalog piše kako je štovanje sv. Huberta postalo moralni zakon u zaštiti prirode i okoliša. Sveti Hubert bio je lovac koji je jednog dana u lovu imao viziju – ukazao mu se križ među jelenjim rogovima.
„Osim što je svetac; on je zaštitnik lovaca, šumara, kinologa i optičara i bio je iscjelitelj bjesnoće. Rođen je oko 656. godine, a umro je u Turi (Terveuren) 10. svibnja 727.godine (Belgija). Stotinu godina poslije kada je proglašen svecem.
Lovci su poštivali sv. Huberta i cijenili ga jer je pomagao uspješnom završetku lova, do banketa kojim se lov završavao, a divljač slavila i blagovala. Crkva nije samo prihvatila ovaj drevni kult, štoviše, ona ga je podupirala, premda se Hubertova svetost nije mjerila brojem jelena koje je ulovio kao mladi lovac, već strogim isposničkim životom i evangelizaciji. Crkva je u sv. Hubertu idealizirala sveca koji štiti i čuva divljač i koji određuje čvrsta pravila i običaje lovaca. Štovanje sv. Huberta postalo je moralni zakon u zaštiti prirode i okoliša“, stoji na stranici Lovačkog saveza Međimurske županije.
