Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović rekao je u HTV-ovoj emisiji U mreži Prvog da je u njihovoj bolnici trenutno hospitalizirano 42 COVID-pozitivnih pacijenata.

– Situacija, naravno, nije lagana. Imali smo mi i puno više pacijenata, ali ono što bih želio poručiti je da će svi pacijenti biti i jesu zbrinuti. A ono što je još važnije, sav ostali program – operacije, koronarne jedinice, intenzivno liječenje, pedijatrija, neonatologija – sve ide svojim tijekom i sve osobe će dobiti svoju zdravstvenu skrb po koju dolaze i po koju će doći, rekao je Šegović.

Rekao je da imaju dovoljan broj liječnika i sestara.

– Trenutno je desetak osoba u određenoj vrsti izolacije ili samoizolacije. Život koji je izvan bolnice prelijeva se u bolnicu. Imate slučaj, na primjer, kada naš djelatnik ima dijete koje je doma pozitivno ili u izolaciji, mora biti s njim kod kuće. A, naravno, manji broj osoba onda ili nije cijepljen pa je obolio, ili se možda čak nije pridržavao epidemioloških mjera, na koje mi ljude izvan bolnice potičemo, a nekad ih se sami ne pridržavamo, rekao je Šegović.

Upitan treba li pooštriti mjere ili uvesti nove, Šegović je rekao da se treba pridržavati postojećih mjera.

– Pedijatar sam i često vidim da majka ili otac koji je u pratnji djetetu ili se nije cijepio, ili se ne pridržava mjera, a jasno su upute rekle da pratnja djeteta u bolnici ne može ostati u bolnici ako nije testirana, nema COVID-potvrdu, rekao je Šegović.

– Vidite po komentarima ljudi, i nakon naše emisije vjerojatno ćemo opet biti nečiji plaćenici, svi će pričati protiv nas, ali to je ona manjina. Velika, tiha većina koji se cijepe, koji se ne boje, su tiho, ali mi moramo djelovati na ljude koji se boje, dodao je.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Učenici Osnovne škole Štrigova sa svojim učiteljima prikupili su preko 10000 autohtonih riječi štrigovskog kraja, a svoj doprinos dao je i profesor Dragutin Lovrenčić, domaći sin koji živi u Varaždinu.

Ovih su dana Općina Štrigova i Ogranak Matice Hrvatske Čakovec potpisali su Ugovor o sufinanciranju i izradi Štrigovskog narodnog rječnika koji bi svijetlo dana trebao ugledati 2023. godine. Vrijednost projekta iznosi 90.000 kuna, a općina će u 3 obroka ili rate platiti po 15.000 kuna, dok će se razlika namiriti od donatora i oglašivača.

Na projektu će raditi djelatnici štrigovske škole i Matice hrvatske Čakovec, te profesori Dragutin Lovrenčić i Đuro Blažeka koji već imaju iskustva na sličnim rječnicima. Načelnik Općine Štrigove Stanislav Rebernik kaže kako će ovo biti maestralno i velebno djelo, gdje će se uz tipične štrigovske riječi postaviti njihov značaj u kontekstu s prijedlogom ili prilogom.

Već do sada su učenici Osnovne škole Štrigova prikupili preko 10000 riječi,a bogatu zbirku posjeduje i Dragutin Lovrenčić, domaći sin koji živi u Varaždinu, a dobro mu je poznat štrigovski autohtoni izričaj.

Rebernik dodaje kako ovo mora biti nešto najbolje do sada o Štrigovi napravljeno od strane književnika, profesora, učenika i povjesničara kao bogata zaklada štrigovske kulturne baštine, jer jedan ranije izrađeno od strane jedne profesorice s Instituta za jezik i jezikoslovlje nije ispunio obećanja i očekivanja.

Hrvatska se suočava s ogromnim porastom broja novozaraženih, danas ih je bilo 4571 na 13.083 testirana, dok je 26 osoba preminulo. U Zagrebu je svaka druga testirana osoba pozitivna na covid, a prema riječima zamjenice ravnatelja HZJZ-a Ivane Pavić Šimetin, za dva tjedna će preminuti od 45 do 46 ljudi od današnjeg broja zaraženih, piše Index.hr.

Prema posljednjim podacima HZJZ-a vidljivo je da sve osobe ispod 50 godina koje su umrle od covida od 25. rujna do 24. listopada – nisu bile cijepljene.

U KB-u Dubrava, jedinoj covid-bolnici u zemlji, napravili su analizu koja je pokazala da je dob hospitaliziranih osoba koje su cijepljene u prosjeku 10 godina veća od onih koji nisu cijepljeni.

Dr. Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava, ističe kako se vidi pozitivan efekt cjepiva.

“Imamo vrlo konkretne podatke u našoj klinici. 19 posto naših bolesnika je cijepljeno najmanje jednom dozom. Kada smo ih usporedili s necijepljenima, njihova dob je u prosjeku 10 godina starija od necijepljenih. Znači, obolijevaju starije osobe, čiji je imunosni odgovor slabiji”, rekao je dr. Baršić.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin za Index je istaknula kako imaju fenomen da u dobi od 55 godina na niže sve osobe koje su preminule od covida nisu bile cijepljene.

“Umrlo nam je najmanje 25 osoba ispod 40 godina. Nijedna nije cijepljena. Ovi koji su cijepljeni i preminu, a mislim na dob od 55 do 70 godina, uz covid imaju neku bolest, ili su u terminalnoj fazi raka, imaju cirozu jetre, i svaka od tih osoba je zbog svog zdravstvenog stanja na kraju životnog puta. To su osobe koje radi svoje bolesti imaju oslabljen imunološki sustav”, kazala je Pavić Šimetin za Index.

Posebno naglašava kako se izuzetno rijetko događa da preminu cijepljene osobe između 50 i 55 godina, dok im, kao što je već navela, ispod 50 godina nije preminula nijedna cijepljena osoba.

“Zaista je tragično promatrati kad nam preminu osobe koje su mlađe od 50 i nemaju nikakav komorbiditet, neki imaju možda visok tlak ili predstadije dijabetesa, neki su pretili. No sve u svemu imamo zdrave ljude, koji da su se cijepili, sigurno ne bi preminuli. Da su primili samo jednu dozu, ne bi preminuli. U mjesec dana nam je preminulo 18 osoba ispod 50 godina. Neki od njih nisu imali nikakav komorbiditet. Nekoliko njih su bile potpuno zdrave osobe”, kazala je za Index zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

PODACI ZA CIJELU HRVATSKU

Od 25. rujna do 24. listopada hospitalizirane su 2792 osobe od kojih 2055 odnosno 73.6 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. Potpuno ili djelomično cijepljeno je 737 osoba, što iznosi 26.4 posto ukupnog broja hospitaliziranih.

U isto vrijeme na respirator su stavljene 443 osobe od kojih 335 odnosno 75.6 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. Potpuno ili djelomično cijepljeno je 108 osoba, tj. 24.4 posto.

U tih mjesec dana od ili s covidom preminule su 472 osobe od kojih 349 odnosno 73.9 posto nije primilo niti jednu dozu, dok je potpuno cijepljeno 108, odnosno 22.9 posto ljudi.

Djelomično ih je bilo cijepljeno 12 (2.5 posto), dok je neispravan zapis o cijepljenju kod tri preminule osobe.

Cijelu članak pročitajte klikom ovdje.

Organizirali su se kroz komunalna poduzeća i volontere u cijeloj Hrvatskoj i čepovi stižu sa svih strana. Skoro sa svih strana.

Možda niste znali, ali plastični čepovi na pet ambalaži se ne mogu i ne smiju reciklirati zajedno s plastičnim bocama jer je riječ o sasvim drugačijem tipu plastike. Ali to ne znači da su beskorisni.

Dapače, mogu i te kako biti korisni i to u nabavci skupih lijekova za oboljele od leukemije i limfoma. Ali, mora ih se skupiti stvarno mnogo, recimo za jedan skupi lijek potrebno je čak 7 tona čepova. I premda se to čini kao nemoguća misija, za Udrugu oboljelih iz Čakovca ništa nije nemoguće.

Organizirali su se kroz komunalna poduzeća i volontere u cijeloj Hrvatskoj i čepovi stižu sa svih strana. Skoro sa svih strana, jer ono najveće komunalno poduzeće, Čistoća iz Zagreba još nije reagiralo. Ali pokrenut će se valjda i oni.

Za jedne smeće, a za duge lijek. Dobrodošli u svijet čepova Udruge za oboljele od leukemije i limfoma. Skupljaju čepove, prodaju ih otkupljivaču i pomažu svojim članovima. 

“Koliko ovi čepovi vama i članovima vaše udruge znače? Jako puno, jer taj čep je i novi lijek, mi možemo s čepovima koje prodamo kupiti lijekove koji nisu na listi HZZO, ili ih nema u Hrvatskoj. Kupili smo jako puno medicinskih pomagala, tako da je svaki čep dobrodošao”, kaže predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Emil Vibović. 

Jedna njihova akcija razvrstavanja ovako izgleda… Trebaju tone čepova koji im možete dostaviti putem sabirnih centara, različitih udruga i poduzeća u vašem gradu, ili čak poštom. 

Za kilogram čepova koliko ih se otprilike nalazi u ovoj boci dobiju kunu i pol. Do sada su ih skupili 365 tona. 

Isplatili su oko 10 tisuća eura novčane pomoći svojim članovima, među kojima i gospođi Aniti čiji šestogodišnji sin Mio boluje od leukemije. 

“On se razbolio s tri mjeseca, s godinu dana su mu transplantirane matične stanice, sada je ok. Udruga vam puno pomaže? Da, u financijskom smislu evo sada mi treba za nove lijekove , to je 50 kuna, ali nama to znači mjesečno”, kaže članica Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Anita Zadravec.

Čakovečka udruga ima 100 aktivnih članova.

“Naši članovi su transplatirani Hočkin, Slavica, Nada i Stjepan, ja koštana srž i naši volonteri, a ja samo uvodim reda.”

Grad Zagreb je čuo, ali kao i da nije

U red je Slivija dovela i svoje kolege u Međimurskoj policijskoj upravi koji još od 2015. pomažu Udruzi i ne bacaju čepove. Svijetli primjer je i Grad Zadar.

“Tu imamo postavljene na ulazu u upravnu zgradu spremnike i naši svi korisnici donose tu čepove, tamo gdje se pokaže da je skupljena veća količina džepova mi ih pokupimo i prosljeđujemo udrugama oboljelima od leukemije”, poručuje direktor Čistoće Zadar John Krstičević. 

U projekt koji postoji već osam godina uključeno je gotovo 1000 ustanova, organizacija, udruga, škola, vrtića, županija gradova, općina, ali ne i Grad Zagreb pa volonteri često ispred trgovačkih lanaca građane mole za čepove.

Cijeli tekst i video možete vidjeti klikom ovdje.