Kako naš portal medjimurski.hr prvi doznaje, od utorka, 2. studenoga, novi direktor čakovečke “Elektre” bit će Igor Ivković, pravnik iz Donjeg Pustakovca. On će na tom mjestu naslijediti Mladena Hrena, magistra ekonomije iz Šenkovca, koji je dužnost direktora obavljao 8 godina i ovih dana mu ističe mandat. Odluka je donesena, a sada slijedi primopredaja.

Igor Ivković je jedan od mladih HDZ-ovih jastreba, političar novog kova, koji se istaknuo na kao predsjednik Kluba HDZ-a u Županijskoj skupštini, a nedavno i na konferenciji za novinare o dugovima koje ima Međimurska županija poslije ostavke Matije Posavca. Pred njim je velika politička budućnost, a čini se da je i zbog svoje aktivnosti u stranci “nagrađen” mjestom direktora u “Elektri”.

No, Igoru Ivkoviću to nije prvi susuret s HEP-om. On je već šest godina u sustavu. Prvo je bio pravnik u čakovečkoj “Eelktri”, a potom pravnik u HEP-u za sjevero-zapdnu Hrvatsku, sa sjedištem u Čakovcu.

Jedno vrijeme je bilo govora da će biti HDZ-ov kandidat za novog međimurskog župana, ali je odabrao ovo daleko sigurnije i bolje plaćeno radno mjesto. No, s obzirom da ima tek 33 godine može se očekivati da će u politici dati još puno toga.

Kako doznajemo u “Elektri” Čakovec, dosadašnji direktor Mladen Hren (HNS) ostaje u sustavu HEP-a i bit će jedan od najbližih suradnika novog direktora Igora Ivkovića.

Zašto u četvrtom valu epidemije u bolnicama ima sve više djece i što nas nakon ovih visokih brojki novozaraženih čeka kao i imaju li zarazu pod kontrolom – iskreno RTL-ovoj Ružici Đukić odgovorio je epidemiolog Bernard Kaić.

Kaić je kazao, komentirajući i najavu za aktiviranje Arene i sve veći broj oboljelih, da smo pogriješili jer se ponašamo kao da je još uvijek niska razina prijenosa bolesti kao što je to bilo na ljeto. 

Kaić je kazao i da nema prognoze kada će doći kraj epidemiji te da po tom pitanju nije neki optimist.

“Ako nastavimo ovako ovo bi moglo trajati jako dugo, sigurno će nakon nekog vremena morati padati brojevi. Svaki val ima plato nakon kojeg brojevi padaju, samo je pitanje do koliko nisko će pasti i kad će ponovno rasti. Ne vjerujem da ovako visoki brojevi mogu trajati dulje od par tjedana, nakon tog će morati padati, ali ovisi o puno toga”, kazao je te dodao da je i stvar dokle će brojevi pasti.

Da ga se pita što bi napravio da se riješi situacija s epidemijom i koje bi mjere donio, Kaić je odgovorio:

“Da se samo mene pita kao epidmeiologa vjerojatno ne bi došlo do ovakvih situacija jer bi se puno prije postrožile mjere, još na ljeto. Sad? Ili se hitno svi cijepiti ili ići u neku verziju lockdowna, to je jedino što bi u ovom trenutku moglo naglo smanjiti broj oboljelih, ali to mi je jasno da je društvu neprihvatljivo. Eventualno se možemo svi cijepiti”, zaključio je.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Kad je još 2019. godine Andriji Kolarić (85) iz Donjeg Hrašćana i njegovoj, danas pokojnoj, a tada teško pokretnoj supruzi Katarini, na vrata zakucala brižna i vrijedna, danas prozvana „zlatna“ Nada Vrbanec (57) iz Palinovca u sklopu projekta „Snažno zaželi“, imao je osjećaj da mu je Bog poslao anđela čuvara.

Nakon što je idućih 30 mjeseci dolazila u njegov dom i pomagala im na razne načine, a posebnu pozornost posvetila je gospodinu Andriji kad mu je bilo najteže – nakon smrti supruge u siječnju 2021. godine – nakon što je krajem 8. mjeseca završila prva faza projekta, Andrija, koji ne posjeduje automobil, nakon nekog vremena sjeo je u traktor i odlučio posjetiti Nadu, koja mu je jako nedostajala. Andrija Kolarić tada je pronašao svoju Nadu, a također i nadu da će mu se vratiti.

Dobre vijesti, projekt „Snažno zaželi“ na području Općine Donji Kraljevec ide dalje!

Srećom, zahvaljujući zalaganju Miljenka Horvata, načelnika Općine Donji Kraljevec, pod koji spada i naselje Donji Hrašćan, te predsjednici tamošnje udruge „Sport za sve“ Katice Blagus, projekt „Snažno zaželi“ ponovno je krenuo te će idućih 12 mjeseci 10 žena u u dobi od 45 do 61 godinu iz skupine teže zapošljivih osoba imati posao, u sklopu kojeg će obilaziti i brinuti se o više od 70 korisnika, starih i nemoćnih osoba prosječne dobi od 80 godina (najstariji ima 95 godina), u naseljima na području Općine Donji Kraljevec.

– Projekt „Snažno zaželi“, koji se 100 posto financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, pokazao se potrebnim u svakom pogledu, koristan i ženama koje su nezaposlene na burzi, i našim ‘dedekima i bakicama’ kojima je sve više potrebna pomoć, pa se krenulo i u drugu fazu projekta, a ovaj put ‘ženice’ će raditi u sklopu ovog projekta samo godinu dana, ali nadamo se da će doći i treća faza  – rekla je predsjednica udruge Sport za sve i koordinatorica ovog projekta Katica Blagus (57).

– U prvoj fazi imali smo 7 žena i minimalno 30 korisnika, a sada je zaposleno 10 žena i imamo više od 70 korisnika – naglasila je Ivana Blažeka Sokač (32), voditeljica projekta koja brine o njegovoj provedbi i realizaciji, vodi brigu o administrativnom djelu, a povremeno voli otići i na teren te provjeriti jesu li svi zadovoljni.

Nada Vrbanec brine o 8 korisnika, Andrija Kolarić jedan je od njih

– Tri godine sam bila na burzi, doma sam pazila unuka. Prije toga sam radila 30 godina u raznim tekstilnim tvrtkama, jer sam po struci oplemenjivač tekstila. Jako je teško pronaći posao sa 57 godina, a problem je i rad na normu, pa je ovaj projekt meni dušu dao! – ističe Nada, koja kroz ovaj projekt ima i plaću te mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Druge godine imala bih prve uvjete za prijevremenu mirovinu, no nada se da će ovaj projekt ići što duže dalje, pa će ona, dok god može, dalje raditi.

– Imam 8 korisnika na području Donjeg Hrašćana, Hodošana i Palinovca. Svakodnevno im pomažem kroz čišćenja doma – čišćenje svih prostorija, pranje prozora i dr., nabavljam namirnice jer oni ne mogu sami u trgovinu, vožnja k liječniku, obrezivanje grmova, košnja trave itd. Uvijek je tu i moralna podrška tim usamljenim ljudima, jer se s njima uvijek i porazgovaramo i poslušamo ih. Evo, gospodin Andrija mi je jučer opisivao kako su nekad prali rublje, kad nije bilo perilica – opisuje Nada.

Iako je riječ o vrlo zahtjevnom poslu, koji od nje zahtijeva i mijenjanje pelena jednoj korisnici, Nada je zahvalna i sretna što može raditi na ovom projektu, osjećati se korisno i pružiti pomoć starijim ljudima, koje često zaboravljaju posjetiti i njihove obitelji koji će to najviše i cijeniti.

– Ovo je posao koji zapravo nema radno vrijeme. Raspoređujem vrijeme prema potrebama i stanju korisnika. Međutim, jako sam zadovoljna, a nadam se i svi moji korisnici, a također i moje drage i dobre voditeljice. Svaki skrbnik mi je drag na svoj način, a Andrija, vječiti šaljivdžija, mi je dapače jedan od najdražih – kaže Nada, inače majka troje djece, koja se prema Andriji ponaša kao što bi prema svom ocu, a natjerala ga je i da bolje pripazi i na osobnu higijenu.

– Mnogi mještani mi govore: „Isuse, zlatna naša Nadica! Poslala si nam anđela čuvara!“ – dodala je koordinatorica projekta Katica Blagus, kojima je Nada jedna od najvrjednijih žena koje brinu o onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Domova nema, a mladi nemaju vremena za starije

Andrija Kolarić, kojem je sin iznenada umro prije 4 godine, a kći mu svaki dan donosi ručak, ali ne stigne se duže zadržavati zbog vlastitih obveza, jedan je od mnogobrojnih usamljenih starih osoba kojima je potrebna pomoć, ne samo oko kućanstva već i radi društvenih kontakata, s obzirom da se mnogi od njih osjećaju socijalno izolirano.

– Jezuš, tak’ sam sretan kad mi Nadica dođe, 100 puta sam zahvalan! Da nema nje, ne bih se imao s kime ‘spominjati’, a i tu ne bi bilo sve čisto… Jedva ju dočekam, a kad dođe, jedva čekam da ode – šali se Andrija i dodaje kako je bio jako žalostan sad kad je neko vrijeme nije bilo i kako je ona njegovo drago srce.

– Šogor me pitao jesam li dao pofarbati vrata. Ma kakva farba – samo ih je Nadica očistila! – ističe.

Andrija je inače život proveo radeći kao tesar, a danas mu u dvorištu kuće društvo prave i dva psa, Miki i Đeki, te osam kokoši.

– Radio sam krovove u Domašincu, Donjem Kraljevcu, Donjem Hrašćanu, Palinovcu, Pustakovcu… Nekad smo sve radili ručno – priča nam Andrija.

Što kad ovaj projekt ponovno završi?
Ovaj projekt provodi se na razini cijele Europe, a svaka država i županija prilagođava svojim potrebama. Pisanje projekta za Općinu Donji Kraljevec zajedničkim snagama napravili su upravo Katica Blagus, predsjednica udruge „Sport za sve“ i načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, koji je prepoznao kvalitetu ovog projekta.

– Cilj ovog projekta je da bude temelj koji će potaknuti žene, koje u sklopu tog projekta prolaze i tečaj osposobljavanja za gerontodomaćicu ili njegovateljicu, na samozapošljavanje. Želimo da te žene tako steknu iskustvo i samopouzdanje te postanu svjesne svoje vrijednosti te se odluče na samostalni rad, koji opet u startu financira država kroz poticaje za samozapošljavanje. Trebali bismo usmjeravati žene na to, pozvati ih i na radionice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kako bi bar neke od njih, posebno one ispod 50 godina, pokrenule svoj posao i tako zaposlile i ostale – objašnjava nam Katica Blagus.

– Mnogi ljudi na području Međimurske županije su dosta radili i vani i imaju financijske mogućnosti za plaćanje pomoći, te smatram da ova županija ima odlične temelje za takav posao. O starim ljudima danas njihove obitelji nemaju vremena brinuti, a domova za starije i nemoćne kronično nedostaje – dodaje Katica.

– Imamo sve više starih ljudi koji su sami doma, a njihova djeca rade. Nema domova, nema nikoga da o njima skrbi. Stoga je projekt „Snažno zaželi“ izuzetno značajan za našu zajednicu – rekao nam je načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat.

– Sljedeći veći projekt Općine kojem težimo je osiguravanje cjelodnevne skrbi za starije osobe, nešto poput vrtića za starije. Preuredili bismo jednu javnu zgradu za tu namjenu, trenutno radimo projektnu dokumentaciju i nadamo se prijaviti projekt za EU fondove u sljedećem razdoblju – otkrio  je. 

Mi mu svakako želimo u tome puno sreće i uspjeha, jer briga za one koji su na zalazu svog života svakako je jednako važna kao i za one koji su tek na početku, odnosno djecu. Svi su oni vrijedan dio našeg društva, koji zaslužuje dostojanstvenu starost i prihvaćanje. Andrija Kolarić samo je jedan od njih mnogih.

Stotinjak sudionika Civilne zaštite Međimurske županije sudjelovalo je na Županijskoj vježbi civilne zaštite „Drava 2021.“ održanoj na rijeci Dravi nizvodno od Hidroelektrane Dubrava, sa zadaćom spašavanja i evakuacije osoba čamcima iz poplavnog područja te punjenja i postavljanja brana koje štite od poplave.

Zemljopisni položaj Međimurske županije i bogatstvo vodama daju velike mogućnosti, ali ujedno i čine opasnost od poplava koje bi mogle ugroziti gotovo dvije trećine područja županije. Stoga je potrebno veliku pažnju posvetiti mjeri zaštite i spašavanja od poplava, posebno u njenom preventivnom dijelu.

Scenarij vježbe civilne zaštite simulirao je vodeni val uzrokovan obilnim kišama usred čega je porastao nivo vode u rijeci Dravi, te je bilo potrebno obaviti evakuaciju osoba zarobljenih na drugoj strani obale rijeke, izvršiti potragu za unesrećenim osobama te spasiti osobe iz vode. Cilj vježbe „Drava 2021.“ bila je provjera uvježbanosti, pripravnosti, usklađenosti i brzine aktiviranja djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite Međimurske županije u slučaju spašavanja na vodi kao i obrane od poplave te provjera međusobne koordinacije između žurnih službi i provjera njihove osposobljenosti, funkcionalnosti materijalno-tehničkih sredstava kojima raspolažu te prezentacija opreme koju posjeduju.

Zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec rekao je kako je dojmljivo vidjeti spremnost i uvježbanost naših operativnih snaga, kao i da je ovo bila prilika demonstracije opreme naših timova koji vrše spašavanje poplavljenih područja.

U pokaznoj vježbi uz Stožer civilne zaštite Međimurske županije, sudjelovali i Policijska uprava međimurska, OKCP, PP Prelog, Javna vatrogasna postrojba Čakovec, Dobrovoljna vatrogasna društva općine Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba i Donja Dubrava, Hrvatska gorska služba spašavanja – stanica Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije kao i ostale udruge od interesa za sustav civilne zaštite.

Na sjednici Vlade RH danas je bilo riječi o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu i prijedlogu proračuna za 2022.godinu. Premijer Andrej Plenković na početku se ipak osvrnuo na situaciju s koronavirusom. – Danas smo prešli granicu od 56% odrasle populacije koja je cijepljenja. Indikativan je podatak da od ljudi koji su preminuli – u dobi između 40. i 59. godina, dakle od 15 preminulih – samo jedna osoba bila je cijepljena. To je ozbiljan podatak, svatko tko je razuman mora vidjeti da je cijepljenje najbolji način zaštite – rekao je Plenković.

Također, danas ćemo donijeti dvije važne odluke. Jedna se odnosi na povećanje minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine. Temeljito smo raspravili sve opcije i procijenili smo da se u ovim okolnostima povećava na 3750 kuna, time će biti i lako pamtljiva, to je iznos od 500 eura. Time prvi put podižemo minimalac iznad 50% prosječne neto plaće. Također, prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7118 kuna, a medijalna plaća bila 6014 kuna. Ova minimalna plaća bit će 60% medijalne plaće – rekao je Plenković.

Druga važna točka je odluka o produljenju roka za popis stanovništva s obzirom na okolnosti epidemije. Popisivači nailaze na teškoće pri popisivanju. Rok se produljuje do 14. studenoga da se u miru dovrši popis u manjim “džepovima” koji su preostali, da bude napravljen na najbolji mogući način – piše Večernji.hr

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.