Slučajevi nasilja u romskim naseljima mogli bi se spriječiti kad bi se država bila kadra nositi s problematikom, dojam je nakon zadnjeg slučaja brutalnog obiteljskog nasilja koje se dogodilo u međimurskom naselju Piškorovec. Novinar portala Index.hr tim je povodom odlučio istražiti srž problema.

U tom romskom naselju 27-godišnji muškarac fizički je u subotu napao svoju nevjenčanu suprugu i novorođenče. U istom mjestu, u veljači prošle godine, ubijena je 37-godišnja majka devetero djece. Ubio ju je njezin 35-godišnji nevjenčani suprug.

Stječe se dojam kako u romskim naseljima su zakoni koji vrijede za ostale građane nešto rastezljiviji – ne zato što mještani tih naselja uživaju nekakvu protekciju, nego zato što sustav, što uključuje policiju, pravosuđe, centar za socijalnu skrb, kao i školstvo, odmiče pogled od golemih problema.

U ukupnom udjelu Roma koji nemaju završeno niti osnovno obrazovanje pretežu Romkinje (62.5 posto), kao i u odnosu na udio nepismenih. Naime, nepismeno je 17 posto Romkinja što je dva i pol puta više od udjela nepismenih Roma.

Također, 28.2 posto romskih obitelji živi u kućama koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete, tj. koje su u lošem ili ruševnom stanju. Barake, daščare i straćare te kuće koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete čine 32.9 posto svih stambenih objekata u kojima stanuju Romi.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, studija iz 2011. godine utvrdila je da 82.5 posto Roma u Republici Hrvatskoj ima zdravstveno osiguranje u odnosu na 97.41 posto pripadnika opće populacije.

Novinar portala Index.hr o svemu je popričao sa Severinom Lajtman, Romkinjom koja je odrasla u naselju Piškorovec, a sad živi u Zagrebu gdje sanja o glumačkoj karijeri, radi čega je već gostovala u domaćim medijima.

“Kada govorimo o problemima, odnosno zašto se ovakve stvari događaju, ne postoji jedan određeni problem, već skup problema koji stalno kruže u jedan veliki začarani krug. Krenimo od samog mentaliteta ljudi koji su izolirani od ostatka svijeta, koji i dalje žive i slijede tradiciju koju vuku još od davnina, što ne mora biti nužno loše, no ima stvari kojima zaista moramo stati na kraj”, rekla je.

“Kada uđete u jedno romsko naselje, vi zapravo shvatite što oni sve podrazumijevaju pod normalno. To je između ostalog i zlostavljanje žene, djevojke, majke. Tući ženu je nešto najnormalnije, žene koje su odrasle u naseljima i koje nisu izašle iz istog, i same kažu kako je to normalno i kako to zaslužuju. Ne želim generalizirati, ne kažu to sve, ali ja znam jako puno situacija gdje bi žena rekla da je zaslužila batine”, navodi.

Svoj komentar dao je i međimurski župan Matija Posavec.

“Mi smo kao Međimurska županija još 2018. godine poslali vladi i ministarstvima brojne dopise oko problema koji postoje. Oni se tiču kontinuiranog narušavanja reda i mira, čuju se rafalne paljbe, tu je javno pijančevanje, zastrašivanje većinskog stanovništva, divljačka vožnja. Ukazivali smo na lihvarenje, nenamjensko trošenje socijalnih naknada, ispadanja djece iz školskog sustava prije završetka školovanja, ali i alkohola, droge i maloljetničke trudnoće…”, objasnio je Posavec.

Ističe da sustav reagira tek kad se nešto dogodi.

“Sustav reagira kad mediji nešto objave i onda to traje tri dana. Pa se onda opet ne događa ništa”, dodaje.

Što promijeniti, zanimalo je novinara Indexa.

“Uvesti videonadzor, postrožiti kontrolu trošenja socijalne pomoći. Centar za socijalnu skrb treba utvrditi je li se socijalna pomoć troši namjenski. Trebalo bi je zamijeniti u obliku vaučera, kako bi se novac trošio na potrepštine koje su nužne za život, potrebne djeci. Treba učiniti više i oko bespravne gradnje, zaštite djece… Socijalna skrb nije u ingerenciji lokalne i regionalne samouprave, represivni aparat je isto u okviru države”, odgovario je Posavec.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Radovi na izgradnji otvorenih bazena u Čakovcu započeli su početkom ožujka, a nas je zanimalo u kojoj su trenutno fazi.

– Radovi idu svojim tokom, gotovi su svi plivački dijelovi, završena je strojarnica, pri kraju je kuhinja i pri kraju su pomoćni objekti. Uskoro će na red doći formiranje prostora za sunčanje, ali i zelenih površina. Bazeni će biti gotovi do proljeća 2022. godine, a već na ljeto bi mogli dočekati prve goste – rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini.

Proračun za bazene je ‘probijen’ zbog dodatnih radova, ali i zbog toga jer su cijene građevinskih radova prošlih godina otišle ‘u nebo’ pa nas je zanimalo koliko će na kraju koštati novi bazeni.

– Do sad je na same bazane utrošeno 27 milijuna kuna, a još ćemo investirati 6 milijuna kuna. A bit će potrebno izgraditi pristupnu cestu te parkiralište – kaže Cividini.

Detalje saznajte u videu.

UPSHIFT je dio aktivnosti u sklopu pilot-programa EU Jamstvo za svako dijete. Provodi ga Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI), u sklopu aktivnosti pilot-programa EU Jamstvo za svako dijete, financiranog sredstvima Europske unije. U Međimurskoj županiji šest timova dobilo je financijsku i mentorsku potporu za realizaciju svojih ideja, svaki po 7.500,00 kn. Timove čine mladi u dobi od 13 do 19 godina, a idejama se nastoje ostvariti projekti koji donose pozitivnu promjenu u svojoj lokalnoj zajednici.

Učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Dina A., Ana J., Lea D., Greta S. i Sara C. žele izraditi poučnu stazu od škole do ribnjaka Vrba. Potporu za svoju ideju prije svega dobili su u svojoj matičnoj osnovnoškolskoj instituciji, a potom i od Općine Mala Subotica. Pomoć i savjet za mogućnost realizacije ideje predstavnici škole i Općine zatražili su od Javne ustanove Međimurska priroda.

Na prvom radnom sastanku u sjedištu Međimurske prirode sudjelovali su ravnateljica škole Željka Štampar Zamuda, pedagoginja Erminija Bektešević i psihologinja Magdalena Lipić, načelnik općine Male Subotice Valentino Škvorc, ravnatelj Međimurske prirode Siniša Golub, stručna voditeljica Mihaela Mesarić i biologinja Ivana Rojko. Raspravljalo se o planu realizacije poučne staze u Maloj Subotici na trasi od osnovne škole do ekološke udruge Vrba.

Općina Mala Subotica spremna je u slučaju potrebe predviđena financijska sredstva za izradu poučnih tabli i meteorološke stanice nadograditi, a samu stazu opremiti dodatnom tehničkom infrastrukturom (kao što su hotel za kukce, kućice za ptice, kućice za šišmiše, ježeve i sl.)

– Kao bivša učenica Osnovne škole Mala Subotica veseli me što su učenici prepoznali stazu kojom sam se ja vraćala doma iz škole kao stazu vrijednu obnove. Ta staza je nažalost u prošlosti bila lokalitet za neodgovorno odbacivanje otpada. Eko udruga Vrba lokalitet je očistila i danas je mjesto okupljanja ribiča, motorista, djece, mladih i ostalog stanovništva. Ovo je također prvi put da se Javnoj ustanovi Međimurska priroda direktno javila osnovna škola s ovako kvalitetno izrađenom idejom, ističe Ivana Rojko, biologinja.

Radovi bi trebali započeti u ožujku sljedeće godine, a sama staza trebala bi biti otvorena najkasnije do kraja školske godine 2021./2022.

Tradicionalno uoči Božićno novogodišnjih blagdana gradonačelnik Dražen Srpak upriličio je prijem za medije s kojima grad Mursko Središće kvalitetno surađuje već dugi niz godina. Gradonačelnik je istaknuo projekte koji su trenutno u provedbi te projekte koji će se provoditi u nadolazećem razdoblju; od dogradnje osnovne škole i uvođenje jednosmjenske nastave, završetak projekta aglomeracija i sanacija prometnica, projekt širokopojasnog interneta …

Gradonačelnik je istaknuo da su mediji glavna poveznica u brzom i transparentnom prenošenju informacija važnih za građane. Zahvalio im na dobroj suradnji u 2021. godini u želji da se i u idućoj godini nastavi uspješna i otvorena komunikacija.

Udruga Veliko srce malom srcu u ovim blagdanskim danima nije zaboravila na dobru suradnju te je putem svojih donatorskih kanala odlučila darovati jedan EKG uređaj, a gradonačelnik je zamoljen da taj uređaj preda Domu zdravlja Mursko Središće. S obzirom što drugo dvoje liječnika već otprije ima spomenuti uređaj, predan je ordinaciji doktorice Mirjane Markobašić koja zahvaljuje udruzi na donaciji te će to zasigurno unaprijediti skrb za njene pacijente.

Gradonačelnik zahvaljuje predsjedniku udruge Veliko srce malom srcu kardiokirurgu Draženu Belini, potpredsjednici udruge Barbari Brzaj te voditeljici međimurske podružnice Gordani Prebeg sa željom da se suradnja grada i udruge nastavi kako bi se potrebitoj djeci i roditeljima olakšalo liječenje i ozdravljenje.

Prije par godina Grad Mursko Središće je s udrugom Veliko srce malom srcu, na inicijativu udomiteljice Marine Hoblaj u Centru za kulturu organizirao humanitarni događaj. Tom prilikom uspostavljena je odlična suradnja grada i udruge Veliko srce malom srcu te je gradonačelnik Dražen Srpak s voditeljicom međimurske podružnice Gordanom Prebeg i nakon toga surađivao i nazočio jednom događaju u Zagrebu.

Inače, to je udruga koja skrbi za djecu sa urođenim srčanim manama i pomaže im kod organizacije liječenja i ostalih potreba koje s tim nastaju.

Konferencijom u dvorani Centra za kulturu ‘Rudar’ Mursko Središće označen je završetak drugog ciklusa projekta ˈZaželi – program zapošljavanja žena’. Na završnu konferenciju odazvale su se Jelena Turk Deban (Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Mursko Središće), Ivanka Bogdan (Hrvatski zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec) te brojni okupljeni, kao i same sudionice projekta.
 
O značaju samog projekta govorio je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
– Prije svega, od srca hvala svim ovim dragim ženama koje su sudjelovale u ovom projektu. Učinili smo nešto vrijedno. U tom drugom ciklusu projekta „Zaželi – program zapošljavanja žena’ uvidjeli smo koliko je on bio potreban i važan. Kad je započinjao drugi ciklus imali smo problema s pronalaženjem korisnika, no kako se projekt bližio kraju, na našu su vrata sve češće kucali korisnici koji su iskazali želju za ovim uslugama. Na kraju je broj korisnika premašio naše kapacitete. Imali smo 66 korisnika, što znači da je čak njih deset posto bio izvan norme, no željeli smo pomoći svima kojima smo mogli i to smo i učinili.

Projekt je imao za cilj osposobljavanje žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, no kroz projekt, pomoglo se i desecima korisnika.

– Smisao svega ovoga nije bilo samo pomoći korisnicima, nego i da žene koje su radile steknu radno iskustvo i izobrazbu kako bi postale konkurentne na tržištu rada. To je bio smisao projekta. Bilo tko da vas zaposli, pogriješiti neće, obratio se D. Srpak sudionicama projekta.

Drugi ciklus projekta trajao je 18 mjeseci, a zahvaljujući njemu zaposleno je deset žena.
– Kroz ova dva ciklusa ove su žene naučile kako se pruža skrb i njega. Naučile su puno ne samo o fizičkom aspektu pružanja skrbi, već i kako pružiti psihološku pomoć kroz potporu i razumijevanje korisnika. A to je često i bilo mnogo bitnije. Vi ste, rekao bih, kroz ovaj projekt magistrirale pomoć starijima i nemoćnima. Od srca vam hvala, rekao je D. Srpak.

Partneri na ovom projektu bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec i općina Selnica, a projektom je bilo obuhvaćeno područje grada Murskog Središća i općine Selnica.
– Vrijednost projekta bila je oko 905.000 kuna od čega je 85 posto iznosa financirano iz europskih  sredstava, a 15 posto iz proračuna Republike Hrvatske. To znači da je za nas projekt bio besplatan. Ovim projektom, deset je žena dobilo trogodišnje radno iskustvo, a 66 korisnika pomoć. Teško da može bolje, istaknuo je gradonačelnik Srpak za kraj.