Stravično je sinoć oko ponoći izgledalo mjesto sudara dva utomobila. Krš, lom, stakla i dijelovi razbacani po prometnicama, uništen semafor, prometni znakovi na cesti… Automobili uništeni, jedan na krovu. Nevjerojatna je sreća da nitko nije teže ozlijeđen.

Prema podacima iz Policijske uprave međimurske, u ponedjeljak, 20. prosinca 2021. godine oko 23,20 sati na južnoj obilaznici Čakovca kod skretanja za Strahoninec dogodila se prometna nesreća u kojoj 26-godišnja vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, dolaskom do semafora s režimom rada trepćuće žutog svjetla, vozilom je ušla u raskrižje a da nije propustila sva vozila koja se kreću tom cestom.

Zbog toga je u njezino vozilo udario 54-godišnji vozač osobnog vozila čakovečkih registarskih oznaka. Nakon sudara vozilo 26-godišnjakinje udarilo je u prometni znak i stup semafora te se prevrnulo na krov.

Ozlijeđena vozačica je vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđena, dok 54-godišnji vozač nije zadobio ozljede.

Protiv vozačice pokrenut je prekršajni postupak.

Slučajevi nasilja u romskim naseljima mogli bi se spriječiti kad bi se država bila kadra nositi s problematikom, dojam je nakon zadnjeg slučaja brutalnog obiteljskog nasilja koje se dogodilo u međimurskom naselju Piškorovec. Novinar portala Index.hr tim je povodom odlučio istražiti srž problema.

U tom romskom naselju 27-godišnji muškarac fizički je u subotu napao svoju nevjenčanu suprugu i novorođenče. U istom mjestu, u veljači prošle godine, ubijena je 37-godišnja majka devetero djece. Ubio ju je njezin 35-godišnji nevjenčani suprug.

Stječe se dojam kako u romskim naseljima su zakoni koji vrijede za ostale građane nešto rastezljiviji – ne zato što mještani tih naselja uživaju nekakvu protekciju, nego zato što sustav, što uključuje policiju, pravosuđe, centar za socijalnu skrb, kao i školstvo, odmiče pogled od golemih problema.

U ukupnom udjelu Roma koji nemaju završeno niti osnovno obrazovanje pretežu Romkinje (62.5 posto), kao i u odnosu na udio nepismenih. Naime, nepismeno je 17 posto Romkinja što je dva i pol puta više od udjela nepismenih Roma.

Također, 28.2 posto romskih obitelji živi u kućama koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete, tj. koje su u lošem ili ruševnom stanju. Barake, daščare i straćare te kuće koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete čine 32.9 posto svih stambenih objekata u kojima stanuju Romi.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, studija iz 2011. godine utvrdila je da 82.5 posto Roma u Republici Hrvatskoj ima zdravstveno osiguranje u odnosu na 97.41 posto pripadnika opće populacije.

Novinar portala Index.hr o svemu je popričao sa Severinom Lajtman, Romkinjom koja je odrasla u naselju Piškorovec, a sad živi u Zagrebu gdje sanja o glumačkoj karijeri, radi čega je već gostovala u domaćim medijima.

“Kada govorimo o problemima, odnosno zašto se ovakve stvari događaju, ne postoji jedan određeni problem, već skup problema koji stalno kruže u jedan veliki začarani krug. Krenimo od samog mentaliteta ljudi koji su izolirani od ostatka svijeta, koji i dalje žive i slijede tradiciju koju vuku još od davnina, što ne mora biti nužno loše, no ima stvari kojima zaista moramo stati na kraj”, rekla je.

“Kada uđete u jedno romsko naselje, vi zapravo shvatite što oni sve podrazumijevaju pod normalno. To je između ostalog i zlostavljanje žene, djevojke, majke. Tući ženu je nešto najnormalnije, žene koje su odrasle u naseljima i koje nisu izašle iz istog, i same kažu kako je to normalno i kako to zaslužuju. Ne želim generalizirati, ne kažu to sve, ali ja znam jako puno situacija gdje bi žena rekla da je zaslužila batine”, navodi.

Svoj komentar dao je i međimurski župan Matija Posavec.

“Mi smo kao Međimurska županija još 2018. godine poslali vladi i ministarstvima brojne dopise oko problema koji postoje. Oni se tiču kontinuiranog narušavanja reda i mira, čuju se rafalne paljbe, tu je javno pijančevanje, zastrašivanje većinskog stanovništva, divljačka vožnja. Ukazivali smo na lihvarenje, nenamjensko trošenje socijalnih naknada, ispadanja djece iz školskog sustava prije završetka školovanja, ali i alkohola, droge i maloljetničke trudnoće…”, objasnio je Posavec.

Ističe da sustav reagira tek kad se nešto dogodi.

“Sustav reagira kad mediji nešto objave i onda to traje tri dana. Pa se onda opet ne događa ništa”, dodaje.

Što promijeniti, zanimalo je novinara Indexa.

“Uvesti videonadzor, postrožiti kontrolu trošenja socijalne pomoći. Centar za socijalnu skrb treba utvrditi je li se socijalna pomoć troši namjenski. Trebalo bi je zamijeniti u obliku vaučera, kako bi se novac trošio na potrepštine koje su nužne za život, potrebne djeci. Treba učiniti više i oko bespravne gradnje, zaštite djece… Socijalna skrb nije u ingerenciji lokalne i regionalne samouprave, represivni aparat je isto u okviru države”, odgovario je Posavec.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Radovi na izgradnji otvorenih bazena u Čakovcu započeli su početkom ožujka, a nas je zanimalo u kojoj su trenutno fazi.

– Radovi idu svojim tokom, gotovi su svi plivački dijelovi, završena je strojarnica, pri kraju je kuhinja i pri kraju su pomoćni objekti. Uskoro će na red doći formiranje prostora za sunčanje, ali i zelenih površina. Bazeni će biti gotovi do proljeća 2022. godine, a već na ljeto bi mogli dočekati prve goste – rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini.

Proračun za bazene je ‘probijen’ zbog dodatnih radova, ali i zbog toga jer su cijene građevinskih radova prošlih godina otišle ‘u nebo’ pa nas je zanimalo koliko će na kraju koštati novi bazeni.

– Do sad je na same bazane utrošeno 27 milijuna kuna, a još ćemo investirati 6 milijuna kuna. A bit će potrebno izgraditi pristupnu cestu te parkiralište – kaže Cividini.

Detalje saznajte u videu.

UPSHIFT je dio aktivnosti u sklopu pilot-programa EU Jamstvo za svako dijete. Provodi ga Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI), u sklopu aktivnosti pilot-programa EU Jamstvo za svako dijete, financiranog sredstvima Europske unije. U Međimurskoj županiji šest timova dobilo je financijsku i mentorsku potporu za realizaciju svojih ideja, svaki po 7.500,00 kn. Timove čine mladi u dobi od 13 do 19 godina, a idejama se nastoje ostvariti projekti koji donose pozitivnu promjenu u svojoj lokalnoj zajednici.

Učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Dina A., Ana J., Lea D., Greta S. i Sara C. žele izraditi poučnu stazu od škole do ribnjaka Vrba. Potporu za svoju ideju prije svega dobili su u svojoj matičnoj osnovnoškolskoj instituciji, a potom i od Općine Mala Subotica. Pomoć i savjet za mogućnost realizacije ideje predstavnici škole i Općine zatražili su od Javne ustanove Međimurska priroda.

Na prvom radnom sastanku u sjedištu Međimurske prirode sudjelovali su ravnateljica škole Željka Štampar Zamuda, pedagoginja Erminija Bektešević i psihologinja Magdalena Lipić, načelnik općine Male Subotice Valentino Škvorc, ravnatelj Međimurske prirode Siniša Golub, stručna voditeljica Mihaela Mesarić i biologinja Ivana Rojko. Raspravljalo se o planu realizacije poučne staze u Maloj Subotici na trasi od osnovne škole do ekološke udruge Vrba.

Općina Mala Subotica spremna je u slučaju potrebe predviđena financijska sredstva za izradu poučnih tabli i meteorološke stanice nadograditi, a samu stazu opremiti dodatnom tehničkom infrastrukturom (kao što su hotel za kukce, kućice za ptice, kućice za šišmiše, ježeve i sl.)

– Kao bivša učenica Osnovne škole Mala Subotica veseli me što su učenici prepoznali stazu kojom sam se ja vraćala doma iz škole kao stazu vrijednu obnove. Ta staza je nažalost u prošlosti bila lokalitet za neodgovorno odbacivanje otpada. Eko udruga Vrba lokalitet je očistila i danas je mjesto okupljanja ribiča, motorista, djece, mladih i ostalog stanovništva. Ovo je također prvi put da se Javnoj ustanovi Međimurska priroda direktno javila osnovna škola s ovako kvalitetno izrađenom idejom, ističe Ivana Rojko, biologinja.

Radovi bi trebali započeti u ožujku sljedeće godine, a sama staza trebala bi biti otvorena najkasnije do kraja školske godine 2021./2022.

Tradicionalno uoči Božićno novogodišnjih blagdana gradonačelnik Dražen Srpak upriličio je prijem za medije s kojima grad Mursko Središće kvalitetno surađuje već dugi niz godina. Gradonačelnik je istaknuo projekte koji su trenutno u provedbi te projekte koji će se provoditi u nadolazećem razdoblju; od dogradnje osnovne škole i uvođenje jednosmjenske nastave, završetak projekta aglomeracija i sanacija prometnica, projekt širokopojasnog interneta …

Gradonačelnik je istaknuo da su mediji glavna poveznica u brzom i transparentnom prenošenju informacija važnih za građane. Zahvalio im na dobroj suradnji u 2021. godini u želji da se i u idućoj godini nastavi uspješna i otvorena komunikacija.