Među brojnim posjetiteljima ovogodišnjeg Dobravskog kotlića na Krbulji u Donjoj Dubravi posebnu su pozornost privlačili 53-godišnji Krunoslav (Kruno) Frančić i njegov 21-godišnji sin Alojzije. Nisu stigli automobilom niti običnim biciklom, već posebnim vozilom koje je izazivalo znatiželjne poglede gdje god bi se pojavilo.
Riječ je o posebno prilagođenom Berg četverociklu, vozilu na četiri kotača poznatom po svojoj stabilnosti i sigurnosti. No, Frančići ga nisu ostavili u tvorničkom izdanju. Kruno ga je preradio u trocikl i ugradio elektromotor kako bi vožnja bila što ugodnija i dostupnija njegovom sinu.
Sve je počelo zbog Alojzija, koji je rođen kao dijete s posebnim potrebama. Želja roditelja bila je omogućiti mu što više boravka na svježem zraku, kretanja i zajedničkih trenutaka.
– Kupili smo ovaj bicikl upravo zbog Alojzija. Kasnije smo ga prilagodili našim potrebama i ugradili elektromotor. Najljepše mi je vidjeti njegov osmijeh kada krenemo na vožnju. Tada znam da je sav trud imao smisla – kaže Kruno.
Vožnja je postala dio njihove svakodnevice. Gotovo svaki dan zajedno prijeđu i do 15 kilometara, a jedno punjenje baterije dovoljno je za približno 60 kilometara vožnje.
Na posebnom biciklu predviđeno je mjesto i za suprugu te Alojzijevu majku Zvjezdanu, pa obiteljske vožnje često postaju zajednički izleti.
– Alojzije se veseli svakom izlasku. Čim vidi da pripremam bicikl, odmah zna da idemo. Volio bih samo da imamo više biciklističkih staza jer bismo tada mogli još više voziti i bezbrižno uživati u prirodi – govori Kruno.
Posebno vozilo široko je oko 110 centimetara i prilagođeno je sigurnoj vožnji, čak i na neravnijem terenu. Gdje god se pojave, privlače poglede prolaznika, no Krunu to ne iznenađuje. Najvažnije mu je, kaže, da njegov sin uživa u svakom prijeđenom kilometru.
I. osnovnu školu Čakovec na završnom transnacionalnom sastanku partnera Erasmus+ projekta „ClimateWiseSchoolsand Students (CWSS)” predstavljale su učiteljice Slavica Pospiš i Helena Slamek. Sastanak je održan od 22. do 26. lipnja 2026. godine u Isparti u Turskoj.
Završni transnacionalni sastanak okupio je predstavnike partnerskih škola iz šest zemalja: Grčke, Turske, Španjolske, Portugala, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Tijekom sastanka partneri su predstavili ostvarene rezultate projekta, pripremali završno izvješće koje će biti dostavljeno Nacionalnoj agenciji u Španjolskoj te dogovorili završne aktivnosti vezane uz diseminaciju i održivost projekta. Radne sastanke vodila je glavna koordinatorica projekta Mercedes GuerraGaspar iz Španjolske, koja je koordinirala završne projektne aktivnosti i usmjeravala partnere u izradi završnog izvješća.
Posebna pozornost posvećena je vrednovanju doprinosa projekta razvoju obrazovanja za okoliš, jačanju europske suradnje među školama te razvoju kompetencija povezanih s održivim razvojem, klimatskim promjenama i aktivnim europskim građanstvom.
Uz radni dio programa, sudionici su sudjelovali i u stručnim posjetima područjima iznimne prirodne i kulturne vrijednosti u Turskoj. Posebno su se istaknuli posjet Pamukkaleu, jednom od najznačajnijih lokaliteta svjetske prirodne baštine UNESCO-a, slikovitom jezeru Eğirdir te povijesnom i turističkom gradu Antalyi. Posjeti su pružili primjere dobre prakse u zaštiti prirodnog okoliša, održivom razvoju i očuvanju kulturne baštine, što su ujedno i temeljni ciljevi projekta.
Završetkom projekta „ClimateWiseSchoolsand Students” uspješno je završena dvogodišnja međunarodna suradnja tijekom koje su učenici i učitelji sudjelovali u brojnim mobilnostima, radionicama i aktivnostima usmjerenima na razvoj ekološke svijesti, suočavanje s klimatskim promjenama, primjenu novih tehnologija i jačanje europskog identiteta.
Sudjelovanjem u programu Erasmus+ I. osnovna škola Čakovec dodatno je osnažila svoju međunarodnu suradnju, ostvarila vrijedna partnerstva sa školama iz drugih europskih zemalja te stekla nova iskustva u provedbi međunarodnih projekata.
Nakon što nam se više čitatelja javilo ukazavši na to kako su na njihove omiljene lokacije pod drvećem na Svetomarskom kupalištu, koje su godinama uređivali s trudom, počeli dolaziti pripadnici romske nacionalne manjine, koji tu ostavljaju smeće, posjetili smo neizostavnu ljetnu destinaciju mnogih Svetomaršćana i sami te pronašli u kakvom stanju ostavljaju kupalište mještanima nakon vikenda.
Na određenim lokacijama nabacane su razne vrste otpada, od miješanog do onog koji se može reciklirati, sve na jednoj hrpi, a u paljevini smo pronašli i plastične boce i limenke od piva, povratnu ambalažu ili ono što se inače odlaže u žutu i plavu kantu.
– Došla sam s djecom na plažu i htjeli smo se smjestiti na mjestu u šumici gdje smo uredili i klupe i stolove i gdje roštiljamo već godinama, međutim tamo se već smjestila skupina Roma. Puštali su glasnu glazbu i bili u vidno alkoholiziranom stanju, pa se nisam usudila ni porazgovarati s njima. Moj muž je kasnije međutim razgovarao s njima i oni su mu rekli sljedeće: „Nismo svi isti Romi. Mi smo kulturni. Da ste vi došli, mi bi se kulturno maknuli. I sve budemo za sobom počistili!“ – ispričala nam je jedna čitateljica.
Drugi dan, rekla je, došli su na plažu i vidjeli tu njihovu „kulturu“ i „počišćenost“. Romi su ostavili svoje smeće – u šumici! Ništa čudnog, rekli bi mnogi, jer puno pripadnika romske nacionalne manjine nažalost niti ne plaća usluge odvoza otpada te smeće „zbrinjavaju“ upravo po šumarcima ili sve spaljuju. Slično su prošli i njihovi susjedi!
Od nekoliko drugih osoba koje vole dolaziti na Svetomarsko kupalište, čuli smo da na kupalište znaju doći i Nepalci i Filipinci.
– Oni se međutim odmah maknu ako ih zateknemo na mjestima za roštiljanje koja smo sami uredili. Romi se međutim ne žele maknuti, arogantni su i ostavljaju smeće! – požalili su nam se.
Je li fer, bez obzira na nacionalnost, ostaviti drugima smeće da ih dočeka kad dođu na kupanje? I to još ljudima koji su i uredili ovaj prostor? Bez obzira na to tko dolazi na Svetomarsko kupalište, jedno bi pravilo trebalo vrijediti za sve – i prirodu i tuđi trud treba poštovati.
Priroda uz Dravu zajedničko je dobro, a mjesta za odmor i druženje koja mještani godinama uređuju vlastitim radom i sredstvima zaslužuju barem osnovnu kulturu ponašanja. Smeće se ne ostavlja drugima, ne spaljuje se u prirodi i ne baca se u šumu!
Ako želimo da Svetomarsko kupalište ostane mjesto na koje će ljudi rado dolaziti, odgovornost za očuvanje tog prostora mora biti zajednička – bez obzira na nacionalnost, podrijetlo ili bilo koju drugu pripadnost!
Braniteljske udruge, kao i udruge proizašle iz Domovinskog rata, već godinama traže da se na pogodnom mjestu u Štrigovi postavi spomenik poginulim braniteljima, kao trajni spomen na njihovo herojstvo. Pitali smo načelnika Općine Štrigova, Stanislava Rebernika, dokle se stiglo s pripremama za izgradnju spomen-obilježja?
-Projekt postavljanja spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima s područja Općine Štrigova obuhvaća izradu i postavu kamene memorijalne ploče s uklesanim imenima poginulih branitelja, njihovim osnovnim podacima te prigodnim tekstom zahvale. Spomenik je oblikovan u modernom, simboličnom dizajnu od kvalitetnog kamena (granit), s naglašenim nacionalnim obilježjima i jasno istaknutim natpisom koji odaje počast njihovoj žrtvi. Ukupne dimenzije spomenika iznose 100 × 20 × 190 cm, čime se osigurava njegova uočljivost, stabilnost i dostojanstven izgled, uz pripadajući postament koji dodatno naglašava cjelinu.
Spomen-ploča će biti postavljena na centralnom trgu Općine Štrigova, na adresi Štrigova 87, u sklopu novouređenog trga, kao dostupnom i dostojanstvenom javnom prostoru prikladnom za okupljanje i odavanje počasti.
Cilj projekta je trajno očuvanje uspomene na poginule branitelje, stvaranje mjesta pijeteta i okupljanja te njegovanje kulture sjećanja i domoljublja u lokalnoj zajednici.
Projekt je prijavljen na Javni natječaj za sufinanciranje izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanim uz Domovinski; partner na projektu je UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA, Podružnica Međimurske županije, vrijednost 6.500 eura (temelji i sama spomen ploča). Zahvat će se izvesti u sklopu uređenja centralnog trga u Štrigovi – odgovorio je načelnik Stanislav Rebernik.
Područje cijelog Međimurja stoljećima je bilo pod rimskom upravom, a jedno od bitnijih naselja nalazilo se na sjeveru, uz rijeku Muru, gdje danas stoji Sveti Martin na Muri. To naselje nosilo je ime Halicanum.
Petra Novinščak, ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri i profesorica povijesti po struci, dobro je upoznata s nekadašnjim Halicanumom, s kojim se bavila tijekom svojih studija, te nam je ispričala kako je to naselje nastalo.
Od 70-ih godina prošlog stoljeća vodilo se nekoliko arheoloških istraživanja koja su potvrdila teze Ivana Kukuljevića iz 1895. godine – na području današnjeg Svetog Martina na Muri nalazio se antički grad Halikan (Halicanum). Istraživanja su utvrdila da se naselje prostiralo na čak 3 . Imalo je pravilan urbanistički plan s ortogonalnim sustavom ulica (cardo i decumanus), razvijenim gradskim četvrtima i središnjim forumom.
Kako nam priča Novinščak, ovaj je položaj na Muri još u prapovijesti bio tranzitni trgovački punkt zbog sigurnog prijelaza preko rijeke. Rimljani su tu najprije podigli manji vojni logor za kontrolu raskrižja ceste prema Dunavu. Kada se u 1. stoljeću granica carstva preselila na Dunav, vojska odlazi, a naselje naseljavaju Italici te ono dobiva civilni i trgovački karakter. Zbog strateškog položaja na prometnici Petovij–Karnunt–Akvink, Halikan brzo napreduje.
Ključni nalazi i dokazi
– Točnu lokaciju potvrđuju sarkofag Julije Secunde (čuva se u Budimpešti), koji izričito navodi Alicanum, te žrtvenik bogu Jupiteru kojeg je podigao visoki službenik, konzularni beneficijar Tit Cezernije Marcilin.
– Na sjeveru grada otkriveni su ostaci rimske lončarske peći, korito za tiještenje gline i depo prepun kućanskog posuđa. Pronađene su i velike količine novca (careva Nerona i Mesaline) te luksuzne, uvozne crvene keramike (terrasigillata) s pečatima majstora iz Galije i Njemačke.
– Nekoliko kilometara južnije otkriveno je groblje s petnaestak zemljanih humaka (tumula). Pokojnici su spaljivani, a u grobovima su nađene skupocjene staklene urne uvezene iz Akvileje, luksuzan zlatni i brončani nakit te fini prilozi koji jasno svjedoče o bogatstvu i staleškom raslojavanju tadašnjeg stanovništva.
Halicanum je s vremenom, u 5. i 6. stoljeću, počeo gubiti na važnosti. Velika seoba naroda sa sobom je donijela nesigurnost i ratna vremena, te stanovništvo Halicanuma radi sigurnosti seli prema većim centrima u susjedstvu.
Tako Halicanum i dan danas ostaje zakopan ispod Svetog Martina na Muri, ali današnji stanovnici itekako su svjesni dubokih korijena mjesta u kojem žive, te u čast tome svake godine slave Halicanumfest, koji sa sobom donosi prikaz stare rimske kulture i običaja. Ovogodišnji festival održat će se u subotu, 18. srpnja s početkom u 18 sati kod Mlinarske kuće u Žabniku, i biti će to idealna prilika da se stanovnici Svetog Martina na Muri i posjetitelji vrate dvije tisuće godina u prošlost.
FOREST PARK u Općini Sveti Juraj na Bregu ponovno će biti domaćin jedinstvenog automobilskog događaja. 17. i 18. srpnja 2026. održat će se 5. međunarodni susret američkih automobila – US CAR PICNIC 2026., koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj vlasnika američkih vozila i ljubitelja američke auto kulture iz Hrvatske i inozemstva.
Posjetitelje očekuje više od izložbe automobila – US CAR PICNIC donosi vikend ispunjen druženjem, glazbom, odličnom gastro ponudom i sadržajima za sve generacije, u jedinstvenom prirodnom ambijentu FOREST PARKA.
Program službeno započinje u petak, 17. srpnja, u 12:00 sati, otvaranjem kamp zone i dolaskom sudionika. Od 17:00 sati za odličnu atmosferu pobrinut će se glazbeni sastav Dobre Vibracije, čime započinje večernji dio programa.
Najbogatiji program održava se u subotu, 18. srpnja, kada posjetitelje očekuju tradicionalni defile američkih automobila, izbor najboljih vozila u više kategorija, Pin-Up Contest, bogata ugostiteljska ponuda te večernji koncerti grupa Magic Bus, Finger Fuck i The Godfather AC/DC Tribute Band. Tijekom cijelog dana bit će otvorena i dječja zona s napuhancima i playgroundom, zbog čega je događaj namijenjen cijeloj obitelji.
Za sve sudionike organizirana je besplatna kamp zona, otvorena od 17. do 19. srpnja, s električnim priključcima, tuševima, sanitarnim čvorovima i vodom. Sudionicima koji dolaze iz udaljenijih krajeva omogućen je i dolazak u kamp zonu 16. srpnja, uz prethodni dogovor s organizatorom.
US CAR PICNIC tijekom pet godina prerastao je u jedno od najvećih okupljanja ljubitelja američkih automobila u Hrvatskoj te svake godine privlači sve više izlagača i posjetitelja iz regije. Uz promociju američke auto kulture, cilj manifestacije je promovirati Općinu Sveti Juraj na Bregu i Međimurje kao atraktivnu destinaciju za ovakva događanja.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje automobila, dobre glazbe i kvalitetnog vikend druženja da od 17. do 19. srpnja posjete FOREST PARK i postanu dio petog izdanja US CAR PICNIC-a.
Više informacija dostupno je na službenim društvenim mrežama i Facebook događaju US CAR PICNIC 2026.
Protekli su mjeseci u Prelog donijeli novu adresu za sve koji uređuju ili grade dom. Tvrtka Luxora, smještena u Industrijskoj zoni, nastala je iz osobnog iskustva vlasnika Roberta Skolibera koji je, uređujući vlastitu kuću, shvatio koliko je zahtjevno obilaziti različite trgovine kako bi pronašao kvalitetne pločice, vrata, podove i sav potreban pribor.
Upravo zato odlučio je otvoriti mjesto na kojem će kupci pronaći sve na jednoj adresi, a svakodnevno ih dočekuje Sara Tkalčec, koja je kupcima na raspolaganju od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati, a prema dogovoru i subotom.
Roberto i Sara već godinama čine uigran tim. Osim poslovne suradnje, povezuje ih i prijateljstvo pa je često njihov pristup, stručni savjeti i spremnost da pomognu dobitna kombinacija! Roberto se prije nekoliko godina doselio u Prelog, gdje je odlučio nastaviti život, ali i pokrenuti vlastiti posao. Ideja je bila jednostavna – omogućiti ljudima da na jednom mjestu pronađu kvalitetne proizvode za uređenje doma, uz stručnu pomoć pri odabiru.
Posebno mjesto u ponudi zauzimaju visokokvalitetne keramičke pločice talijanskih proizvođača, dostupne u velikom broju dimenzija, uzoraka i boja. U ponudi su pločice za unutarnje i vanjske prostore, od imitacija kamena i drveta do modernih minimalističkih dizajna.
Njihove pločice odlikuju se iznimnom otpornošću na habanje, vlagu i mrlje, zbog čega su idealne za kupaonice, kuhinje, terase, ali i prostore s velikom frekvencijom ljudi. Istovremeno su jednostavne za održavanje te zbog odlične toplinske provodnosti predstavljaju izvrstan izbor za podno grijanje.
Ono što posebno cijene kupci jest kvaliteta izrade. Kod ovih pločica nema velikih odstupanja između pojedinih komada, što znatno olakšava postavljanje i osigurava vrhunski završni izgled. Dio asortimana dostupan je odmah, dok se proizvodi koji nisu na zalihi mogu naručiti i stižu već za desetak dana. Po potrebi je moguće organizirati i dostavu.
No u Luxori kupci mogu pronaći i kompletan sustav za njihovu ugradnju. U ponudi su kvalitetna ljepila, mase za lijepljenje pločice na pločicu, fugir mase, silikoni, hidroizolacije, završne lajsne i ostali proizvodi renomiranog austrijskog proizvođača Murexin.
Kupci pritom mogu odmah usporediti uzorke pločica i fugir masa te uz stručni savjet pronaći najbolju kombinaciju boja i završnih detalja. Bez obzira uređujete li novu kuću, renovirate stan ili planirate novu terasu, cilj Luxore je da sve potrebno pronađete na jednoj adresi – od prve ideje do posljednje pločice!Adresa:
Ul. Industrijska Zona 6, 40323, Prelog
Telefon: 098 972 1519
