U organizaciji Centra za kulturu – Trešnjavka u subotu, 1. svibnja 2021. otvoren je natječaj za izložbu ZeGeBOOM!, međunarodnu izložbu karikatura posvećenu aktualnim temama koje su u proteklih godinu dana obilježile živote ne samo Zagrepčana, već i ljudi diljem svijeta.
Ovogodišnja tema je bila potres (ne samo zemljotres!) i kriza koronavirusa. Izložba je bila otvorena za sve autore bez obzira na nacionalnost, dob, spol i profesiju. Radove je ocjenjivao stručni žiri, ali će i publika dobiti priliku glasovati za svoje favorite.
Kao prilog izložbi likovna kritičarka Branka Hlevnjak (Hrvatska) je napisala :“Postoje razne vrste potresa, koji nas potresu osim kada se Zemlja protiv nečega buni, naljuti se ili samo proteže svoja ogromna leđa. Trese nas puno toga u gradu, od prometa do gužve i redova, od novih mjera i medijskih strahova, trese nas neimaština, besparica, nezaposlenost, beskućništvo, tresu nas loše vijesti, a mi smo potresen previše ljubavi…„
Kao odgovor na ovu temu radove je poslalo 163 autora iz 43 države.
Radove je ocijenio i donio odluku o nagrađenim radovima Međunarodni žiri u sastavu:
Davorin Dado Kovačević (Hrvatska), direktor izložbe karikatura OskarFest – predsjednik žirija, Abbas Naaseri (Iran), direktor i urednik na cartoonmag.com, Branka Hlevnjak (Hrvatska), likovna kritičarka, Zdenko Puhin (Hrvatska) ,tajnik Hrvatskog društva karikature, Marko Ivić (Hrvatska), direktor Solinskog festivala karikature, Milan Alašević (Slovenija), član međunarodnog žirija, Darko Drljević (Crna Gora), voditelj Kolašinskog festivala karikature.
Izložba je otvorena od 9. studenog do 10. prosinca u Centru za kulturu Trešnjevka.
U petak, 26. studenog, s početkom u 19 sati, u prostoru Muzeja Croata insulanus Grada Preloga bit će otvorena izložba umjetnice Mirne Žerjav.
– Dvosmjerna podjela likovno-vizualnih umjetničkih sadržaja u sklopu samostalne izložbe Mirne Žerjav pod nazivom „Rastavljeno/sastavljeno“ obuhvaća apstraktne slike i redizajnirane uporabne predmete s dominantnim elementom stakla. Autorica pretežito kombinira suvremene slikarske tehnike i tehnike hladne obrade stakla. Uništava poznate forme, rekomponira i prenamjenjuje gotove staklene objekte razbijanjem, lomljenjem i rezanjem.
Diplomski studij Likovne pedagogije Mirna je završila na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom red. prof. art. Marijana Pongraca. Radi i djeluje u javnim ustanovama osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja – stoji u najavi.
Ovih dana odvijaju se završni radovi postavljanja videonadzora na području općine Domašinec. Kamere su tako postavljene u jednom dijelu ulice Pere Pintara te u poslovno-stambenoj zoni u Ulici Katarine Zrinski. Tu je banka, trgovine, zgrade i jedan mračan prolaz, u kojem sada također sve snima kamera.
S postavljanjem video nadzora na području općine Domašinec krenulo se još 2020. godine s ciljem sprječavanja nepoželjna ponašanja i povećanja razine sigurnosti. Sve je počelo zbog Roma, ali nije stalo samo na tome.
– Graničimo s Malom Suboticom u mjestu Držimurec-Strelec, a južno od toga je veliko romsko naselje Piškorovec. Iz njega je moguće pješice doći u Domašinec. Puno mještana na taj način gravitira prema Domašincu. Tu se događalo puno razbojstava, posebno od strane maloljetnika. Ciljane grupe bile su starije ženske osobe kojima su se otimale torbice. Videonadzorom smo ciljano željeli podići razinu sigurnosti – rekao nam je načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek.
No, kamere su, ističe, postavljene, ne samo zbog razbojstva, već i konzumiranja alkohola na javnim mjestima, odvoza smeća u šumu te raznih nepodopština.
Načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek
– Čim se postavi videonadzor, automatski se smanje ili potpuno prekinu nepodopštine. U svrhu preventive videonadzor ima ogromno značenje. One snimaju okolinu 24 sata dnevno, a snimke može pregledavati Općina te ih koristiti kao dokaze za kažnjavanje za prekršaje koji su u njezinoj domeni, dok za stvari koje su u domeni policije, snimke dajemo policiji – objašnjava Mario Tomašek.
Ukupna investicija videonadzora bit će oko 250.000 kuna, rekao je, a naveo je i sve lokacije na kojima kamere vrebaju na svakog tko pomisli na neku nepodopštinu ili kriminalitet:
– Videonadzor je zasad postavljen na sljedećim lokacijama: na ulazima i izlazima iz naselja Domašinec i Turčišće, dakle u ulicama Vladimira Nazora, Braće Radić, ulaz glavne ulice iz polja i prema polju (Murščak), na raskrižju Ulice Marka Kovača i Promajske ulice, oko centra (kod zgrade Općine) – gdje je već postojao videonadzor ali ga je trebalo modernizirati, prema Turčišću u Ulici Katarine Zrinski, Ulici Pere Pintara, kod zgrade kraj Društvenog doma u Turčišću te kod groblja u Domašincu.
S obzirom na odličnu ulogu videonadzora u prevenciji nepodopština i kriminaliteta, tko kaže da mu je tu kraj?
Nevjerojatno. Bez povišenih glasova, upadanja u riječ ili nadmudrivanja prošla je izvanredna izborna Skupština Međimurskog nogometnog saveza, održana danas, u petak, 19. studenoga, u dvorani restorana Auto-stop u Čakovcu. Sve je bilo pripremljeno do najsitnijih detalja, tako da je u nešto više od pola sata sve bilo gotovo.
Skup su sazvali članovi Skupštine MNS-a, koje su neki prije nazivali “pobunjenici”, a pozivi su upućeni predstavnicima svih klubova. Verifikacijska komisija utvrdila je da je od 74 člana prisutno njih 54 s pravom na 165 glasova od ukupno 247. Konstatirano je da postoji većina i da su sve odluke pravovaljane.
Kako je samo jedan kandidat istaknuo svoju kandidaturu, donijeta je odluka da se glasa javno, kao i za tri potpredsjednika te članove Izvršnog i Nadzornog odbora.
Jednoglasno je za novog predsjednika Međimurskog nogometnog saveza izabran Kristijan Antolović iz Murskog Središća, kojega je predložio tamošnji NK Rudar. Kod predaje kandidature imao je potpise potpore 51 predstavnika nogometih klubova.
Za članove Izvršnog odbora MNS-a Antolović je predložio: Miroslava Novinščaka, Mišela Ganzera, Ivana Kosa, Denisa Magdića, Igora Žerjava, Nikolu Radmanića, Nenada Novaka, Nikolu Košira, Sašu Grkavca, Maria Gašparića, Ivicu Mustača i Dražena Posavca. Svi su dobili jednoglasnu podršku.
Tri podpredsjednika su također izabrani jednoglasno, a to su: MiroslavNovinščak (Sveti Marti na Muri), Mišel Ganzer (Dunjkovec-Pretetinec) i Ivan Kos (Kotoriba).
U Nadzorni odbor su ušli Vjekoslav Cvek, Franjo Golob i Vladimir Sabol. Svi oni izabrani su na mandat od četiri godine.
Kod izbora Izvršnog odbora, doajen Stjepan Križarić pitao je kako to da 6 klubova iz Preloga nema niti jednog svog predstavnika, a od 12 klubova iz Čakovca, samo jedan predstavnika u IO?
Novi predsjednik Kristijan Antolović odgovorio mu je da su svi klubovi pozvani na suradnju i dogovor, nitko od njih nije došao, a ja kao novi predsjednik imam pravo predložiti ekipu s kojom ću raditi i ostvarivati zacrtane planove, za koje me ovlastila ova Skupština.
Na kraju je novi predsjednik još jednom sve pozvao na suradnju, a onda naznačio neke od smjernica što će raditi MNS. Najveći problem nam predstavlja nedostatak trenera, morat ćemo pojačati edukaciju za više licence, pozornost posvetiti školi nogometa i masovnosti. Što više djece uključiti u klubove i tako stvarati kvalitetne nogometaše i boriti se za viši rang natjecanja. Dužnu pozornost posvetiti ćemo i nogometašicama i osnovati nove klubove. Poseban problema predstavljaju suci. I njihov broj i kvaliteta. U sudačku organizaciju moramo dovesti više mladih. Uz to, pojačat ćemo svakodnevnu suradnju Saveza i klubova, kao i suradnju s Hrvatskim nogomentim savezom. Ne smije MNS sa 6 tisuća registriranih igrača biti “Savez slučaj”, kazao je Antolović te zahvalio dosadašnjem predsjednik Mati Kljajiću i dosadašnjem Izvršnom odboru i sve pozvao na suradnju. S iskrenim razgovorom svi problemi se mogu brzo riješiti – kazao je novi predsjednik Kristijan Antolović.
Skupštinari su donijeli i odluku o svom raspuštanju, a na slijedeću Skupštinu, koju će sazvati Antolović, klubovi će morati dati nove punomoći svojim predstavnicima, kako bi mogli nesmetano raditi slijedeće četiri godine.
Jelena Mišić iz Donjeg Kraljevca žena je od 40 godina koja se ne može brinuti sama za sebe jer, osim što ima Downov sindrom i epilepsiju, prije desetak godina doživjela je moždani udar. Živi s bolesnom majkom. Ona sama to ne može reći, ali od rujna njezin je život uljepšala Danijela Smolek Lengelić, koja u sklopu projekta „Snažno zaželi“ brine o njoj i pomaže u kućanstvu, a svoje iskustvo opisala je dirljivim riječima.
Danijela Smolek Lengelić iz Donjeg Kraljevca, jedna je od 10 žena koja djeluje u sklopu 2. faze projekta projekta „Snažno zaželi“ na području općine Donji Kraljevec. Ovaj projekt omogućava zaposlenje teže zapošljivim ženama u dobi između 45 i 61 godinu, tako da obilaze korisnike – starije, nemoćne ili potrebite osobe, te im pomažu na razne načine.
Jelena s majkom Šteficom i Danijelom
Tako je Danijela, inače majka dvoje djece, koja je niz godina radila u administraciji, knjigovodstvu, te kod kuće na poljoprivrednim poslovima, dobila priliku za potpuno neočekivano životno iskustvo: nekoliko puta tjedno posjetiti malu obitelj Mišić, koju čine Jelena i njezina bolesna majka Štefica, te im pomoći na razne načine. Za Danijelu je to posebno i dragocjeno iskustvo, o kojem je napisala i dirljivu priču „Biti drugačiji“, koji prenosimo:
– Jelena Mišić je mlada osoba od 40 godina s jednom od najtežih zdravstvenih dijagnoza. Rođena je s Downovim sindromom, a u kasnijoj dobi dijagnosticirana joj je žarišna epilepsija. Također je prije desetak godina doživjela moždani udar koji joj je naštetio u osnovnom i normalnom obavljanju svakodnevnih obveza vezanih za prehranu, osobnu higijenu, aktivnost, razgovor. Ovisna je 24 sata o svojoj majci Štefici Mišić.
Jelena Mišić
Od 1. rujna ove godine u sklopu projekta “Snažno zaželi” dolazim k ovoj maloj obitelji nekoliko puta tjedno. Uz pomoć majci Štefici oko osnovnih kućanskih poslova, najviše pažnje posvećujem Jeleni jer njoj je to najpotrebnije. Jelena ne govori jasno i razgovjetno, Jelenu je jako teško razumijeti, Jelena ne kaže što joj je potrebno, što želi, a što ne. To čovjek nakon određenog vremena sam prepozna.
Ali Jelena sve čuje, vidi, a posebno osjeća. U tromjesečnom dolasku u ovu kuću i radu te druženju s Jelenom, naučiš neke stvari koje ne bi u tri godine radnog staža, a ujedno shvatiš najbitnije vrijednosti života koje neki ne shvate ni u 30 godina radnog vijeka. Shvatiš koliko smo istovremeno različiti, a zapravo jednaki. Jelenin pogled u moje oči i osmijeh znače stotinu riječi, a njena tiha riječ “idemo” (prilikom spremanja za šetnje) tisuću riječi. Možda Jelena ne zna i ne može reći hvala ili molim, ali meni mnogo znači dok se potrudi i usnicama oblikuje riječ trenutne potrebe.
Jeleni pomažem oko oblačenja, hranjenja jer joj je uslijed infarkta stradala desna ruka, zatim spremanja (oblačenje i obuvanje) za šetnje dvorištem, ulicom, obližnjim parkom. Na Jelenu i vrijeme uvelike utječe – dolaskom hladnijih i sivih dana teže ju je raspoložiti, teže izvući iz naslonjača, kuće… U tople i sunčane ranojesenske dane mnoge sate provodile smo vani, šetajući, mirišeći jesenske plodove, cvijeće, zobajući grožđe s trsa u dvorištu. Naravno, uz pažnju na vremenske razmake šetnje i odmora, sunčanja i zaklanjanja od sunca.
Ovih dana slušale smo kako nam jesenje lišće šušti pod nogama i uživale u šarenilu boja. U nekoliko tjedana Jelena je shvatila dok je fotografiram kako i kamo mora gledati. Jelena se vrlo rado nasmije nekim jednostavnim, a smiješnim šalama. Jelena voli slušati moje priče o školskim zgodama i nezgodama s njenim bratom s kojim sam pohađala osnovnu školu. Dolaskom hladnijih dana više vremena provodi se u kući, malo se vježba rukama, zatim se hoda na steperu, sluša glazba (radio, mobitel).
Jelena je drugačija, sretna u vlastitom svijetu. Ona uvijek pokazuje ljubav na svoj način, savršena je na neki drugačiji, a nama možda nepoznat ili čudan način. Tu sam da to spoznajem iz tjedna u tjedan.
“Biti drugačiji nije ni dobra ni loša stvar. To jednostavno znači da si dovoljno hrabar da budeš ono što jesi” (A. Camus).
Danas, petak 19. studenog 2021. godine, obilježava se 357.obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u Gorenjem Kuršancu i Čakovcu, kod spomenika Nikoli Zrinskom, obilježena je godišnjica smrti hrvatskog bana, vojskovođe i književnika.
Svečanost je u Gornjem Kuršancu započela izvođenjem himne, nakon koje su okupljeni položili vijence i zapalili svijeće u spomen na hrvatskog bana. Među okupljenima, bila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, zamjenik župana Josip Grivec, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predstavnik Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Ivica Zanjko, izaslanstvo Matice Hrvatske s predsjednikom Ivanom Pranjićem i drugi. Održani su prigodni govori i molitva vođena župnikom Ivanom Munđarom.
U Čakovcu se je također održalo okupljanje kod spomenika Nikoli Zrinskom na Trgu Republike.
U utorak je stupila na snagu ‘Odluka o uvođenju posebnih sigurnosnih mjera obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova’ te od 16. studenog svi djelatnici za ulazak u svoj radni prostor trebaju (tj. moraju) imati neki oblik potvrde – ili da su preboljeli ili da su cijepljeni ili da su se testirali.
Vezano uz Odluku, kontaktirali smo prve ljude nekih međimurskih srednjih škola i tek jednu OŠ-u iz koje smo dobili i zanimljiv odgovor.
Na pitanje tko će i kako provoditi kontrolu navedenih potvrda, službeni se odgovor Ministarstva čekao cijeli tjedan, a pristigao je tek krajem tjedna, točno u petak navečer:
– Za provođenje odluke zaduženi su poslodavci, odnosno ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova te oni određuju na koji način (tko i gdje) će se kontrolirati tko od zaposlenika ima kakvu potvrdu – nikog od ravnatelja to nije začudilo jer za apsolutno sve što se događa u školi odgovorni su ravnatelji.
Srećom što je preostao vikend za razmišljanje o organizaciji i načinu provođenja Odluke, a možda se zajedno s epidemiologom rješavalo pitanje samoizolacije i izolacije. Ponedjeljak je bio idealan da se u zbornicama čuju različita razmišljanja, stavovi ZA i PROTIV, pa i podjele na one koji imaju argumente i oni koji imaju nekoga negdje koji im je nešto rekao.
Ravnatelji ne biraju stranu cijepljeni ili necijepljeni, oni samo žele svojim učenicima osigurati provođenje nastave. Ravnatelji ne žele da se itko od njih osjeća drugačije, nego kao djelatnik koji će spremno prionuti poslu.
Svi djelatnici ubrzano dostavljaju svoje potvrde, a testirani će dostaviti svoje rezultate testova. Da bi olakšali djelatnicima testiranja uz pomoć Popisa zdravstvenih ustanova i laboratorija, COVID testiranja dogovaraju se s ustanovama koje je javno objavilo Ravnateljstvo civilne zaštite, ali uzalud. Objavili su dokument koji nikom ne služi jer te ustanove s popisa – ne testiraju!
Ravnatelji ugovaraju testiranja tako da njihovi djelatnici ne trebaju plaćati već će se račun ispostavljati školi na kraju mjeseca. Rješenja se nađu, iako je iza njih mnogo promišljanja i međusobnih dogovora.
– Sada je 17 sati i vjerojatno nitko osim spremačica ne zna da sam u školi i da razmišljam, kako roditelj koji prijepodne ne može na roditeljski sastanak bez COVID potvrde, poslijepodne može u dvoranu bez potvrde, kako test vrijedi 48 sati, testiranje je dva puta tjedno, a pet je radnih dana… I kako bi bilo ljepše da razmišljam o poboljšanju kvalitete nastave i organizaciji priredbe u čast Teti Lizi.
Po posljednoj rečenici nije teško identificirati ustanovu, odnosno realna razmišljanja prve žene te ustanove, Mirjane Ribić.
Od četiri kontaktirane međimurske srednje škole dobili smo svega dvije povratne informacije.
– U Tehničkoj školi Čakovec do sada sve funkcionira bez problema. Od ukupno 96 radnika škole, samo njih 11 nema Covid putovnicu (većina njih zato jer su u međuvremenu cijepljeni ili su u izolaciji). Svih 11 radnika obavilo je testiranje, tako da nema radnika kojima bi bio zapriječen dolazak na posao. Za ostale stranke koje koriste usluge škole primjenjuje se odredba o posjedovanju EU Covid potvrde ili drugog pravovaljanog dokumenta, te do sada nije bilo problema – rekao nam je Dražen Blažeka, prof. ravnatelj spomenute škole.
Iz čakovečke Gimnazije Josip Slavenski, ravnateljica Breka-Ovčar, prof. je rekla:
– S obzirom na činjenicu da se nastava u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec ovoga tjedna održava na daljinu, nisam u mogućnost izravno svjedočiti o provedbi spomenute Odluke.
Za ovaj tjedan toliko, koliko smo informirani po privatnim kanalima. Većih problema u svezi toga u školama nije bilo, a o problemu se izvrsno u uvodu očitovala Mirjana Ribić ravnateljica OŠ Donja Dubrava.
Mladen Ciglar (52) iz Novog Sela Rok dugo je razmišljao o kupovini quada. Poželio se, govori nam, malo razonode, a kako mu se pružila prilika da ispuni svoju želju, četveronožni motor dobio je novi dom.
– Liijepo je vrijeme pa sam se odlučio malo ga ulickati. Ako ništa, s njim ću si voziti ženu na planinarenje na Ivanščicu – govori nam kroz smjeh Mladen.
Potencijali ovog četveronožnog ljubimca čini se neće ostati neiskorišteni.
– Kad sam ga kupio dobio sam ponudu da se quad nađe u spotu Zlatka Nedeljka Pepsija iz Miklavca. Ponuda je otvorena, a kako smo povezani prijateljskim i obiteljskim vezama, nadam se da ćemo projekt i realizirati – ističe naš sugovornik.
U jednom ugostiteljkom objektu u Čakovcu, na stolu za dezinfekciju, slučajno se je danas ujutro našao ovaj mačak imena Mucek. Ispada da ga je vlasnik namjerno postavio (zaposlio) kako bi kontrolirao provedbu epidemioloških mjera.
Neki gosti su mu u šali pokazivali covid potvrde. Mucek je na njih zažmirio, očito ne znajući kako u kafić možete bez njih, a nije se obazirao na provođenje. Očito je kako je zamijenio „preuzete obveze”.
– Međimurski nogometni savez je ponovo uputio poziv klubovima na legalno i ispravno sazvanu Skupštinu Međimurskog nogometnog saveza, koja će se održati 30. studenog. Sve ostalo uzrokovat će probleme u funkcioniranju Saveza, koji nisu potrebni nikome.
Dosadašnje vodstvo Međimurskog nogometnog saveza poštivati će sve legalne odluke većine članove Skupštine Saveza. Iako je „skupina klubova“ označila mene kao svoju glavnu metu i glavnog negativca u Međimurskom nogometnom Savezu. Ja u ovom slučaju isključivo slijedim zakonitost i upute Hrvatskog nogometnog saveza te Statut Međimurskog nogometnog saveza.
Označen sam kao „crna ovca“ međimurskog nogometa, čovjek koji koči razvoj nogometa i to samo zato što sam nakon ostavke Mate Kljajića ovlašteni dopredsjednik Međimurskog nogometnog saveza. No, samo želim da se držimo zakonitosti te da nakon 30. studenog čestitam i pružim ruku novom predsjedniku i vodstvu Saveza.
Ne mislim se kandidirati za bilo koju od funkciju u Međimurskom nogometnom savezu. Posljednjih tjedana događale su se razne prijetnje, vrijeđanja i blaćenja mene osobno kao i mog matičnog kluba te radi toga pati i moja obitelj, posao te moje zdravlje, a sve funkcije u HNS-u i MNS-u obavljam kao volonter bez naknade. Isključivo zato želim, zajedno sa dosadašnjom većinom članova Izvršnog odbora i zaposlenicima Saveza da se slijedi zakonitost i upute krovne organizacije, Hrvatskog nogometnog saveza, a to je Skupština legalno sazvana za 30.11. 2021. godine.
Sve ostale Skupštine nisu legalne i donijet će nove probleme i razjedinjenost – stoji u priopćenju trenutnog dopredsjednika MNS-a.
Odazovite se 30. studenog Izvanrednoj izbornoj Skupštini Međimurskog nogometnog saveza – to je jedini ispravan put!
Međimurski nogometni savez poziva klubove da se odazovu legalnoj Skupštini, 30. studenoga te odaberu novo vodstvo Međimurskog nogometnog saveza, koje će raditi na zadovoljstvo svih nogometaša, klubova i ljubitelja nogometa.
Sve ostalo uzrokovat će probleme u funkcioniranju Saveza, koji nisu potrebni nikome. Nema nikakve prepreke da bilo tko ne poštuje tako izabrano vodstvo Saveza.
Ovime Međimurski nogometni savez još jedanput poziva klubove na legalno i ispravno sazvanu Skupštinu Međimurskog nogometnog saveza.
