Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je, nakon provedene istrage, pred Općinskim sudom u Čakovcu podiglo optužnicu protiv 56-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog četiri kaznena djela prijevare iz članka 236. stavka 1. Kaznenog zakona.
Optužnicom se tereti da je u više navrata, od 2014. do 2023. godine, u svojstvu odvjetnika strankama neistinito predočavao da će za njih poduzeti pravne radnje, pritom od njih tražeći novac.
Prema navodima optužnice, oštećene osobe su mu za te usluge isplatile ukupno 17.673,58 eura, no on nije poduzeo nijednu od obećanih pravnih radnji, već je navedeni iznos protupravno zadržao i nepripadno se okoristio.
U Ulici Svetog Josipa Radnika u Murskom Središću u ponedjeljak, 6. srpnja, izbio je požar u industrijskom postrojenju.
Vatrogasci su na intervenciju izašli u 15:33 sati, a u gašenju požara sudjelovali su pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Mursko Središće. Intervencija je završena u 16:21 sati.
U petak, 3. srpnja 2026., članovi Kluba oboljelih od raka prostate, koji djeluje u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec, uručili su Županijskoj bolnici Čakovec komplete za bolesnike sa stomom.
Donacija je ostvarena na inicijativu gospođe Ljubice Vrbanec, supruge pokojnog člana Županijske lige protiv raka Čakovec, Josipa Vrbanca, koja je poželjela da njegovi preostali kompleti dođu u ruke onih kojima su najpotrebniji.
Donaciju su u ime Kluba predali predsjednik Franjo Novak i član Damir Remar, a u ime Odjela abdominalne kirurgije preuzela ju je sestra Ivana, zahvalivši na vrijednoj donaciji.
Iskreno zahvaljujemo gospođi Ljubici Vrbanec na plemenitoj odluci i povjerenju te svima koji svojim djelima pružaju podršku oboljelima i olakšavaju njihov put liječenja, poručuju iz Županijske lige protiv raka Čakovec.
U Vukovu gaju u Hodošanu u ponedjeljak, 6. srpnja, izbio je požar plinskog roštilja.
Vatrogasci su na intervenciju izašli u 12:54 sati, a na terenu su bili pripadnici JVP-a Čakovec, DVD-a Hodošan i DVD-a Donji Kraljevec. Intervencija je završena u 13:57 sati.
Među brojnim posjetiteljima ovogodišnjeg Dobravskog kotlića na Krbulji u Donjoj Dubravi posebnu su pozornost privlačili 53-godišnji Krunoslav (Kruno) Frančić i njegov 21-godišnji sin Alojzije. Nisu stigli automobilom niti običnim biciklom, već posebnim vozilom koje je izazivalo znatiželjne poglede gdje god bi se pojavilo.
Riječ je o posebno prilagođenom Berg četverociklu, vozilu na četiri kotača poznatom po svojoj stabilnosti i sigurnosti. No, Frančići ga nisu ostavili u tvorničkom izdanju. Kruno ga je preradio u trocikl i ugradio elektromotor kako bi vožnja bila što ugodnija i dostupnija njegovom sinu.
Sve je počelo zbog Alojzija, koji je rođen kao dijete s posebnim potrebama. Želja roditelja bila je omogućiti mu što više boravka na svježem zraku, kretanja i zajedničkih trenutaka.
– Kupili smo ovaj bicikl upravo zbog Alojzija. Kasnije smo ga prilagodili našim potrebama i ugradili elektromotor. Najljepše mi je vidjeti njegov osmijeh kada krenemo na vožnju. Tada znam da je sav trud imao smisla – kaže Kruno.
Vožnja je postala dio njihove svakodnevice. Gotovo svaki dan zajedno prijeđu i do 15 kilometara, a jedno punjenje baterije dovoljno je za približno 60 kilometara vožnje.
Na posebnom biciklu predviđeno je mjesto i za suprugu te Alojzijevu majku Zvjezdanu, pa obiteljske vožnje često postaju zajednički izleti.
– Alojzije se veseli svakom izlasku. Čim vidi da pripremam bicikl, odmah zna da idemo. Volio bih samo da imamo više biciklističkih staza jer bismo tada mogli još više voziti i bezbrižno uživati u prirodi – govori Kruno.
Posebno vozilo široko je oko 110 centimetara i prilagođeno je sigurnoj vožnji, čak i na neravnijem terenu. Gdje god se pojave, privlače poglede prolaznika, no Krunu to ne iznenađuje. Najvažnije mu je, kaže, da njegov sin uživa u svakom prijeđenom kilometru.
I. osnovnu školu Čakovec na završnom transnacionalnom sastanku partnera Erasmus+ projekta „ClimateWiseSchoolsand Students (CWSS)” predstavljale su učiteljice Slavica Pospiš i Helena Slamek. Sastanak je održan od 22. do 26. lipnja 2026. godine u Isparti u Turskoj.
Završni transnacionalni sastanak okupio je predstavnike partnerskih škola iz šest zemalja: Grčke, Turske, Španjolske, Portugala, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Tijekom sastanka partneri su predstavili ostvarene rezultate projekta, pripremali završno izvješće koje će biti dostavljeno Nacionalnoj agenciji u Španjolskoj te dogovorili završne aktivnosti vezane uz diseminaciju i održivost projekta. Radne sastanke vodila je glavna koordinatorica projekta Mercedes GuerraGaspar iz Španjolske, koja je koordinirala završne projektne aktivnosti i usmjeravala partnere u izradi završnog izvješća.
Posebna pozornost posvećena je vrednovanju doprinosa projekta razvoju obrazovanja za okoliš, jačanju europske suradnje među školama te razvoju kompetencija povezanih s održivim razvojem, klimatskim promjenama i aktivnim europskim građanstvom.
Uz radni dio programa, sudionici su sudjelovali i u stručnim posjetima područjima iznimne prirodne i kulturne vrijednosti u Turskoj. Posebno su se istaknuli posjet Pamukkaleu, jednom od najznačajnijih lokaliteta svjetske prirodne baštine UNESCO-a, slikovitom jezeru Eğirdir te povijesnom i turističkom gradu Antalyi. Posjeti su pružili primjere dobre prakse u zaštiti prirodnog okoliša, održivom razvoju i očuvanju kulturne baštine, što su ujedno i temeljni ciljevi projekta.
Završetkom projekta „ClimateWiseSchoolsand Students” uspješno je završena dvogodišnja međunarodna suradnja tijekom koje su učenici i učitelji sudjelovali u brojnim mobilnostima, radionicama i aktivnostima usmjerenima na razvoj ekološke svijesti, suočavanje s klimatskim promjenama, primjenu novih tehnologija i jačanje europskog identiteta.
Sudjelovanjem u programu Erasmus+ I. osnovna škola Čakovec dodatno je osnažila svoju međunarodnu suradnju, ostvarila vrijedna partnerstva sa školama iz drugih europskih zemalja te stekla nova iskustva u provedbi međunarodnih projekata.
Nakon što nam se više čitatelja javilo ukazavši na to kako su na njihove omiljene lokacije pod drvećem na Svetomarskom kupalištu, koje su godinama uređivali s trudom, počeli dolaziti pripadnici romske nacionalne manjine, koji tu ostavljaju smeće, posjetili smo neizostavnu ljetnu destinaciju mnogih Svetomaršćana i sami te pronašli u kakvom stanju ostavljaju kupalište mještanima nakon vikenda.
Na određenim lokacijama nabacane su razne vrste otpada, od miješanog do onog koji se može reciklirati, sve na jednoj hrpi, a u paljevini smo pronašli i plastične boce i limenke od piva, povratnu ambalažu ili ono što se inače odlaže u žutu i plavu kantu.
– Došla sam s djecom na plažu i htjeli smo se smjestiti na mjestu u šumici gdje smo uredili i klupe i stolove i gdje roštiljamo već godinama, međutim tamo se već smjestila skupina Roma. Puštali su glasnu glazbu i bili u vidno alkoholiziranom stanju, pa se nisam usudila ni porazgovarati s njima. Moj muž je kasnije međutim razgovarao s njima i oni su mu rekli sljedeće: „Nismo svi isti Romi. Mi smo kulturni. Da ste vi došli, mi bi se kulturno maknuli. I sve budemo za sobom počistili!“ – ispričala nam je jedna čitateljica.
Drugi dan, rekla je, došli su na plažu i vidjeli tu njihovu „kulturu“ i „počišćenost“. Romi su ostavili svoje smeće – u šumici! Ništa čudnog, rekli bi mnogi, jer puno pripadnika romske nacionalne manjine nažalost niti ne plaća usluge odvoza otpada te smeće „zbrinjavaju“ upravo po šumarcima ili sve spaljuju. Slično su prošli i njihovi susjedi!
Od nekoliko drugih osoba koje vole dolaziti na Svetomarsko kupalište, čuli smo da na kupalište znaju doći i Nepalci i Filipinci.
– Oni se međutim odmah maknu ako ih zateknemo na mjestima za roštiljanje koja smo sami uredili. Romi se međutim ne žele maknuti, arogantni su i ostavljaju smeće! – požalili su nam se.
Je li fer, bez obzira na nacionalnost, ostaviti drugima smeće da ih dočeka kad dođu na kupanje? I to još ljudima koji su i uredili ovaj prostor? Bez obzira na to tko dolazi na Svetomarsko kupalište, jedno bi pravilo trebalo vrijediti za sve – i prirodu i tuđi trud treba poštovati.
Priroda uz Dravu zajedničko je dobro, a mjesta za odmor i druženje koja mještani godinama uređuju vlastitim radom i sredstvima zaslužuju barem osnovnu kulturu ponašanja. Smeće se ne ostavlja drugima, ne spaljuje se u prirodi i ne baca se u šumu!
Ako želimo da Svetomarsko kupalište ostane mjesto na koje će ljudi rado dolaziti, odgovornost za očuvanje tog prostora mora biti zajednička – bez obzira na nacionalnost, podrijetlo ili bilo koju drugu pripadnost!
Braniteljske udruge, kao i udruge proizašle iz Domovinskog rata, već godinama traže da se na pogodnom mjestu u Štrigovi postavi spomenik poginulim braniteljima, kao trajni spomen na njihovo herojstvo. Pitali smo načelnika Općine Štrigova, Stanislava Rebernika, dokle se stiglo s pripremama za izgradnju spomen-obilježja?
-Projekt postavljanja spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima s područja Općine Štrigova obuhvaća izradu i postavu kamene memorijalne ploče s uklesanim imenima poginulih branitelja, njihovim osnovnim podacima te prigodnim tekstom zahvale. Spomenik je oblikovan u modernom, simboličnom dizajnu od kvalitetnog kamena (granit), s naglašenim nacionalnim obilježjima i jasno istaknutim natpisom koji odaje počast njihovoj žrtvi. Ukupne dimenzije spomenika iznose 100 × 20 × 190 cm, čime se osigurava njegova uočljivost, stabilnost i dostojanstven izgled, uz pripadajući postament koji dodatno naglašava cjelinu.
Spomen-ploča će biti postavljena na centralnom trgu Općine Štrigova, na adresi Štrigova 87, u sklopu novouređenog trga, kao dostupnom i dostojanstvenom javnom prostoru prikladnom za okupljanje i odavanje počasti.
Cilj projekta je trajno očuvanje uspomene na poginule branitelje, stvaranje mjesta pijeteta i okupljanja te njegovanje kulture sjećanja i domoljublja u lokalnoj zajednici.
Projekt je prijavljen na Javni natječaj za sufinanciranje izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanim uz Domovinski; partner na projektu je UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA, Podružnica Međimurske županije, vrijednost 6.500 eura (temelji i sama spomen ploča). Zahvat će se izvesti u sklopu uređenja centralnog trga u Štrigovi – odgovorio je načelnik Stanislav Rebernik.
