Danas se obilježava sv. Blaž, zaštitnik oboljelih od raka grkljana. Tim povodom je u Zavodu za javno zdravstvo MŽ predstavljen Priručnik s vježbama za osobe nakon laringektomije. Učinili su to Klub laringektomiranih Međimurske županije, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i Županijska liga protiv raka Čakovec. Oni tim povodom od 2014. godine organiziraju različite aktivnosti s ciljem ukazivanja na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka grla, senzibiliziranja javnosti za potrebe laringektomiranih osoba te upoznavanja s radom Kluba.

– Nažalost, zbog COVID19 epidemije, već drugu godinu za redom nismo u mogućnosti povodom Dana sv. Blaža organizirati tradicionalnu manifestaciju “Zajedno smo jači i glasniji” pa smo ove godine inicirali izradu Priručnika s vježbama za osobe nakon laringektomije, kojega su pripremili zaposlenici Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Županijske bolnice Čakovec na čelu s Monikom Radolović, dr.med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatologije – ističu u ZZJZ MŽ.

Klub laringektomiranih Međimurske županije je osnovan u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec 1998. godine, a okuplja osobe operirane od raka larinksa (grkljana), članove njihovih obitelji te zdravstvene djelatnike. Laringektomirani su osobe kod kojih je odstranjen grkljan i dio neuromuskularnih struktura vrata. U liječenju karcinoma larinksa, uz kirurški zahvat, kemoterapiju i radioterapiju te logopedski tretman i govornu rehabilitaciju, fizikalna terapija postala je nužan element sveobuhvatne rehabilitacije u svakoj fazi medicinskog liječenja.

Iskusan i stručan tim fizioterapeuta s Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Županijske bolnice Čakovec pripremio je vježbe za laringektomirane pacijente u cilju poboljšanja pokretljivosti i mišićne snage u vratu i ramenima te prevencije razvoja infekcija pluća. Radi se o vježbama koje se provode nakon operativnog liječenja, kod kuće, razumljive su i slikovno jasne.

U Zavodu izražavaju nadu i vjeru kako će novoizrađeni priručnik namijenjen laringektomiranim pacijentima, njihovim obiteljima te osobama koje skrbe o njima, značajno doprinijeti uspješnoj rehabilitaciji laringektomiranih osoba.

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, od raka grkljana (larinksa) je u Hrvatskoj od 2015. do 2019. godine prosječno godišnje oboljelo 297 osoba (268 muškaraca i 29 žena), a u Međimurskoj županije je ukupno u tom petogodišnjem razdoblju oboljelo 27 muškaraca i 3 žene. U posljednjem petogodišnjem razdoblju (od 2016.-2020. godine) prema podacima Državnog zavoda za statistiku je u Hrvatskoj od raka grkljana godišnje prosječno umrlo 160 osoba (148 muškaraca i 12 žena), a u Međimurskoj županiji su ukupno u tom periodu umrle 24 osobe (21 muškarac i 3 žene).

– Na kraju želimo istaknuti najznačajnije čimbenike rizika za rak larinksa te simptome koji mogu upućivati na bolest. Čimbenici rizika su korištenje duhanskih proizvoda, konzumacija alkoholnih pića, prehrana siromašna povrćem i voćem, gastroezofagealni refluks (vraćanje želučanog sadržaja u jednjak), izloženost štetnim kemikalijama i tvarima te genetska predispozicija. Znakovi bolesti na koje trebate obratiti pažnju i svakako se javiti liječniku su: bol u grlu ili u ušima, promuklost i/ili promjena jačine i boje glasa, otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu, povećani limfni čvorovi na vratu – poruka je organizatora s današnjeg skupa.

Općina Sveti Martin na Muri podiže kvalitetu lokalne infrastrukture na principu održivog razvoja proširenjem trase javne rasvjete i postavljanjem novih stupova i led rasvjetnih tijela

U svrhu podizanja kvalitete života mještana i posjetitelja destinacije Sveti Martin na Muri, izvršena je dopuna i modernizacija javne rasvjete, odnosno postavljena je ekološka solarna javna rasvjeta, prihvatljiva kao oblik zelene energije, tj. rasvjeta s uštedom energije. Za naselje Toplice Sveti Martin postavljeno je ukupno 3, a za naselje Jurovčak 7 rasvjetnih tijela.

Modernizacija i dopuna javne rasvjete nastavlja se i u ostalim naseljima kako bi razvoj i standard svih mještana općine Sveti Martin na Muri bio ujednačen i na što višem nivou, a krajni cilj je svakako sprječavanje iseljavanja i smanjenje negativnog demografskog trenda, ušteda troškova javne rasvjete, smanjenje emisije CO2, istaknuo je načelnik Općine, Martin Srša.

Prema prijedlogu svojih sumještana, a vezano za sigurnije prometovanje mjestom, Općina Kotoriba je  postavila četri prometna ogledala na najkritičnjim mjestima, a jedno postojeće, a razbijeno, zamijenjeno je novim.

– Postavljanjem prometnih ogledala omogućena je bolja preglednost u mjestu. Pozivam mještane da i dalje daju svoje prijedloge za postavljanje ogledala, kako bismo zajednički postigli još veću sigurnost u prometu – kaže načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić.

Profesorica geografije Marija Tepalović 22 je godine bila ravnateljica škole, a od prosinca je na Zavodu za zapošljavanje. Posao ravnatelja u 63. je godini života zamijenila burzom jer je na prvi mandat izabrana 1999. godine, kad zakon nije propisivao čuvanje radnog mjesta ravnateljima. Odradila je pet mandata, izgubila na izborima za šesti i završila nezaposlena.

Nakon promjene Zakona o odgoju i obrazovanju 2010. godine, mjesto učitelja ili nastavnika koji je imenovan ravnateljem čuva se samo dva mandata. Ne prođu li reizbor, ravnatelji nemaju pravo vratiti se na prethodno radno mjesto u školi, ni na ijednu plaću. Otvoren im je izravan put na burzu rada. U udrugama ravnatelja zato smatraju da zakon treba napokon mijenjati i ravnateljima omogućiti ugovore na neodređeno. Bez reizbora, ali uz procjenu kvalitete rada svakih pet godina.

Članovi radne skupine za izradu novog Zakona o odgoju i obrazovanju imaju različita mišljenja o (ne)određenom mandatu ravnatelja i rješavanju problema, ali slažu se u jednom. Status ravnatelja radno je nesiguran i nepravedan u odnosu na ostale zaposlenike u školama i drugim javnim službama. Marija Tepalović jedna je od žrtava takvog sustava.

Nepravednost aktualnog zakona Mariju Tepalović dostigla je u za nju najgore vrijeme, godinu i pol prije 65. rođendana i redovne mirovine, nakon što nije prošla reizbor.

– S 1. prosinca istekla su mi sva prava iz radnog odnosa. Prijavila sam se na burzu, gdje mi je rečeno da ne mogu dobivati novčanu naknadu, jer sa 63 godine imam pravo otići u mirovinu. Jedno je imati pravo, a drugo je kad nemate izbor. A ja ga nisam imala. Tako je to, na žalost, s nama ravnateljima.

Mirovina mi je više nego upola manja od plaće, a još otplaćujem kredit za stan. Osjećam se kažnjeno i nezaštićeno, dovedeno u financijski problem u kojemu nisam trebala biti. Ne znam zašto mi ravnatelji nemamo ista prava iz radnog odnosa kao učitelji koji ostanu bez posla, recimo pravo na otpremninu – razočarana je Marija Tepalović.

U školstvu je imala 38 godina staža. Prije OŠ Kuršanec, predavala je u dvije škole, a kad se ova, nekoć područna škola osamostalila, bila je prva ravnateljica i ostala na tom mjestu do prosinca 2021.

Ima volje i snage

Škola u kojoj je radila nije ona u koju se učitelji guraju raditi. U neposrednoj je blizini velikog romskog naselja Kuršanec, pa mali Romi čine 83 posto učenika. Većina njih u školu dođe bez znanja hrvatskog jezika. Osnovna škola u takvim je sredinama najčešće i jedina razina obrazovanja koju će najveći broj učenika steći, pa se Tepalović, kaže, zajedno sa svojim učiteljima trudila da iz toga izvuku maksimum. Budući da joj mirovina neće biti dovoljna za otplatu kredita i pristojan život, a ima volje i snage još raditi, Marija Tepalović je, kaže, u mirovini privremeno.

– Ukaže li se prilika za bilo kakav posao u školskom sustavu, mirovinu ću zamrznuti. Jedini, pod navodnicima ‘privilegij’ koji su ostavili ravnateljima kad ostanu bez posla jest da mogu biti prijavljeni Uredu državne uprave kao tehnološki višak. Iako ja to, zapravo, i nisam jer mi je istekao ugovor o radu. Ipak, nekako sumnjam da će za mene posla biti jer poznajem situaciju i znam da prostora za zapošljavanje baš i nema – kaže.

Marija Tepalović nikako nije očekivala nezavidnu situaciju u kojoj se našla.

– Doista sam mislila da ću još godinu i pol ostati u školi koju sam gradila otpočetka. Da ću iz nje u mirovinu. Zakon nije pravedan i u izmjenama bi trebalo voditi računa o tome da se nakon završetka mandata ravnateljima osigura radno mjesto u sustavu neovisno o broju odrađenih mandata. Neka se provjerava kvaliteta, ali nije u redu ostaviti nas ovako na vjetrometini – zaključuje Marija Tepalović.

Cijeli članak pročitajte ovdje.