U službenom posjetu Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji boravio je šef Misije Veleposlanstva Australije Andrea Biggi. Uz svoje domaćine gradonačelnicu Grada Čakovca Ljerku Cividini i župana Međimurske županije Matiju Posavca glavne teme radnog sastanka bile su u prvom redu jačanje gospodarske suradnje, povezivanje grada i županije s australijskim regijama te razmjena iskustava u vidu vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.

Čakovec i Međimurje nisu slučajno odabrani kao lokacija prvog službenog posjeta Veleposlanstva

„Ovo je moj prvi posjet Međimurju i Čakovcu, a odlučili smo moje posjete hrvatskim regijama krenuti s Čakovcem iz nekoliko razloga. U prvom redu jer između nas postoji jedna jaka spona koju čine ljudi, naime brojni su Australci hrvatskog porijekla, a među njima ima i iseljenika iz vašeg kraja. Niz je gospodarskih prilika koje bi željeli razvijati s Međimurjem,  posebice u naglasku na IT sektor, kako sam u protekla tri mjeseca posjetio neke tvrtke diljem Hrvatske koje žele proširiti svoje poslovanje u Australiju, a pritom spominju ovaj kraj kao primjer u tom sektoru. Vidim potencijal za suradnju i u vodnom gospodarstvu te gospodarenju otpadom, Australija je usvojila određene tehnike i znanja koje bi rado podijelili s vama. Treći razlog mog posjeta Čakovcu je dakako pogled u budućnost i nadamo se skorom povratku uz predstavljanje australske kinematografije u vašem Centru za kulturu, kao i sklapanju Sporazuma o prijateljstvu među gradovima“, rekao je pritom šef Misije Biggi te dodao kako je svjesno ovaj kraj izabrao kao prvu lokaciju službenog posjeta svjestan Međimurja kao nacionalnog predvodnika u nekoliko razina.

Grad Čakovec i Georges River Council gradovi prijatelji

Gradonačelnica je iskoristila priliku da čestita i zahvali šefu Misije na dolasku upravo u Čakovec i Međimurje u povodu obilježavanja Dana Australije (26.1.), ali i 30.-e obljetnice diplomatskih odnosa Australije i Hrvatske. Uz predstavljanje svih točaka u kojima krajevi mogu surađivati, poseban naglasak stavila je na prijateljstvo s Georges River Council u Australiji. „Čakovec je na inicijativu gospodina Antuna Bregovića, australskog državljanina podrijetlom iz gornjeg Međimurja pokrenuo povezivanje s australskim krajem u kojem živi velika hrvatska zajednica, a među njima je podosta njih upravo porijeklom iz našeg kraja. Gradsko vijeće donijelo je odluku o sklapanju Povelje o prijateljstvu, a sličnu je odluku donijela i druga strana te se nadamo da ta suradnja neće ostati samo deklarativna, već da ćemo uskoro pokrenuti prve konkretne projekte“, naglasila je Cividini i složila se s međimurskim županom kako udaljenost nikada ne smije biti prepreka ako postoji dobra volja za suradnjom. „Zahvaljujem angažmanu Veleposlanstva Australije u donaciji Osnovnoj školi Donja Dubrava. To samo dokazuje kako udaljenost ne sprječava u kvalitetnoj suradnji, ako za istu postoji dobra volja. Doprinos suradnji daje i mnogobrojna hrvatska zajednica u Australiji, među kojima i naši Međimurci koji su dodatni doprinos australskoj multikulturalnosti i jačanju povezanosti dviju zemalja“, rekao je župan Posavec te izrazio nadu kako će Međimurje imati predstavnike i na Olimpijskim igrama koje se u 2023. održavaju u Brisbaneu.

Biggi: „Australija i ja učimo iz dobrih primjera poput onog na sjeveru Hrvatske“

Šef Misije Veleposlanstva Australije iskoristio je priliku kako bi obišao Centar znanja, Tehnološko-inovacijski centar Međimurje i Razvojno edukacijski centar za Metalsku jezgru, kao prostor bivše vojarne čiji su objekti revitalizirani i stavljeni u funkciju te u njima djeluju podupiruće, obrazovne i znanstvene ustanove. Razvoj tog dijela grada predstavili su prilikom obilaska i radnog sastanka direktor Tehnološko – inovacijskog centra Međimurje Ivan Plačko, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije Sandra Polanec Marinović, direktorica Razvojne agencije Grada Čakovca Čakra Damira Vresk, ispred Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Čakovec Dijana Krnjak i kao predstavnik Obrtničke komore Međimurske županije Robert Varga.

Za kraj svog boravka u Međimurju, šef Misije zahvalio je na gostoprimstvu po kojem je ovaj kraj poznat te dodao kako je samo potvrdio svoj cilj s kojim je stigao u Međimurje, da nauči iz dobrih primjera poput onog na sjeveru Hrvatske.

Međimurska udruga za integriranu proizvodnju voća koja je osnovana 1997. godine s ciljem kvalitetnog i efikasnog organiziranja međimurskih voćara, prvenstveno proizvođača jabuka, prestala je postojati, odnosno ugašena je i više ne postoji.

Ovih dana su njezin dosadašnji predsjednik Tomislav Horvat i tajnik Mladen Dobranić kod nadležne županijske službe obavili sve radnje potrebne da udruga i zakonski prestane djelovati, premda je već par godina bila u mirovanju, točnije postojala je sam na papiru. Horvat i Dobranić kažu kako je do gašenja udruge došlo zbog sve manjeg interesa članova koji su više posvećeni vlastitom opstanku na tržištu, a manje su spremni djelovati na zajedničkim projektima. Izosta je entuzijazam i volja za volonterskim radom kakav je kasnije pokazan radom u Udruzi voćara, vinograda i povrćara osnovanoj 2002. godine u Svetom Martinu u na Muri, poglavito njezinog predsjednika Mladena Dobranića.

Problemi su započeli 2015. na 2016. godine kada se ispostavilo kako na godišnjim skupštinama nije bilo kvoruma, a Tomislav Horvat ostao je predsjednikom na nagovor nekolicine istaknutih članova, premda je bilo vidljivo kako napretka neće biti.

Stanju neizvjesnosti kumovalo je i nadležno ministarstvo, često ne prateći rad ovakvih udruga u državi, a posebno međimurske. Dolaskom na čelo Ministarstva poljoprivrede Tomislava Tolušića počelo je bolje vrijeme za međimurske voćare i isto tako budila se želja za aktivnije djelovanja Međimurske udruge za integriranu proizvodnju voća.

Tolušić se nije dugo zadržao na položaju ministra, a time se smanjivala i skrb za voćare pa tako i rad spomenute udruge. Svi voćari koji žele mogu se učlaniti u Udrugu voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri koja je snažna i djelotvorna i jedna od najboljih, ako ne i najbolja u Hrvatskoj. Prvi predsjednik Međimurske udruge za integriranu proizvodnju voća bio je Anđelko Horvat iz Donjeg Kraljevca (zamjenik međimurskog župana), a tajnik Zoran Lovrek agronom i voćar iz Čakovca. Bilo je to vrijeme kada su u Međimurju nastajali plantažni voćnjaci s nasadima modernih sorti jabuka, počela se graditi skladišta, a potom i hladnjače, jedna velika i nekoliko manjih.

U međuvremenu više je međimurskih proizvođača jabuka, ali i trešanja, krušaka, višanja, lješnjaka i oraha postalo respektabilno na državnoj razini, a i danas oni jabukama i drugim voćem zadovoljavaju polovicu hrvatskih potreba. Stoga je tužno što se ugasila udruga koja je pomagala u nabavci repromaterijala i opreme pod povoljnim uvjetima, a bila je i suosnivač donedavno prestižnog Međunarodnog voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu.

Nakon odobrenja od strane LAG-a Međimurski doli i bregi, obiteljska poljoprivredna gospodarstava, koja su podnijela Zahtjev za potporu na Natječaj LAG-a Međimurski doli i bregi za tip operacije 1.1.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava – IV“ (sukladan TO 6.3.1. PRR RH), koji je ujedno bio i posljednji za ovu Mjeru, zaprimila su Odluke o dodjeli sredstava, izdanih od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nakon kojih odobreni Korisnici mogu započeti realizaciju svojih projekata.

Tako je bespovratna sredstva primilo 15 nositelja OPG-a, svaki po 113.278,50 kuna (15.000 €), što predstavlja značajnu podršku njihovom razvoju, ali ujedno i razvoju područja LAG-a Međimurski doli i bregi.

Ukupna vrijednost izdanih Odluka i dodijeljenih sredstava od strane LAG-a, na ovom četvrtom Natječaju, iznosi 1.699.150,50 HRK. S odobrenim Korisnicima je 25. siječnja 2022. u Nedelišću održana radionica na kojoj je predstavljen daljnji tijek propisanih postupaka, te su OPG-ovima pružene informacije za pravilnu i uspješnu provedbu projektnih aktivnosti. Tijekom cijele provedbe, Korisnici će imati podršku i pomoć LAG-a Međimurski doli i bregi.

‘Čestitamo svim prijaviteljima na vrlo kvalitetnim projektima, dodijeljenim Odlukama te želimo uspješnu provedbu projekata!’

Tak dugo dok budu ljudi kupovali moje proizvode ja bum dolazila tu na tržnicu. A zasad, kupaca ima, vidite i sami – rekla nam je uz osmijeh simpatična Dragica Glavina (74) iz Preloga, koju smo na temperaturi nižoj od nule zatekli na preloškoj gradskoj tržnici.

Na njenoj prepunoj tezgi bilo je svega domaćega: mlinci, rezanci, krpice… Uz to i zimnica u staklenkama te još hren i drugo sezonsko povrće u vrećicama.

– Sve to sama napravim. Hranim svoje kokoši i dobivam domaća jaja za tjesteninu, u vrtu kroz godinu uzgojim dosta povrća za sebe, a viškove spremim u staklenke i prodajem. Zadovoljna sam – kaže veselo Dragica.

– I dobro da je tu. Ja sve kaj trebam kupujem od nje. Tjesteninu, povrće, zimnicu. Sve. Danas sam evo došla po mlince. Kod nje je uvijek svježe i domaće, bez kemikalija i drugih primjesa – pohvalila ju je Emilija Bermanec, a Dragica je dodala:

– Ja sam se celi život bavila poljoprivredom. Mož Antun je bil zvučeni košarač, plel je košare u nekoliko poduzeća, ali mladi je hmrl. Pokojni je već 25 let. Ja pak se evo znalazim s ovim. Ne bi morala, imam po njemu nekvu penziju, ali nebrem bez ovoga placa. Tu vidim razne ljude, čujem svašta, saznam novosti i to me drži gori.

Svaka čast, gospođo Dragica. Želimo vam još puno takvih godina.