PCR test više neće biti obavezan, uskoro će brzi antigenski test biti dovoljan za dokazivanje covida-19 i dobivanje EU-ove digitalne covid potvrde, najavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš, koji je zajedno s premijerom Andrejem Plenkovićem posjetio KBC Split.

“Promijenit će se paradigma testiranja, PCR više neće biti obavezan, a bolest će se moći dokazati brzim antigenskim testovima koji su sve relevantniji”, odgovorio je Beroš na novinarske primjedbe o dugom čekanju na PCR testiranje.

Za ostatak EU-a i dalje treba negativan PCR test

S tim u vezi sutra će se održati sastanak HZJZ-a i HZZO-a da se radi dokazivanja bolesti na uputnicu mogu raditi brzi antigenski testovi. “To je odgovor na pojavu nove varijante virusa”, poručio je Beroš.

S negativnim brzim antigenskim testom moći će se dobiti EU-ova digitalna covid potvrda koje će vrijediti u Hrvatskoj, no za ostatak EU-a i dalje treba negativan PCR test.

Rekao je i da će nove mjere, prilagođene novoj varijanti, stupiti na snagu noćas u 24 sata.

U Hrvatskoj je u protekla 24 sata zabilježeno 1578 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a postotak pozitivnih među testiranima je 36,33 posto.

“Bilježimo porast novozaraženih u odnosu na prošli ponedjeljak kada je novozaraženih bilo 1103”, istaknuo je ministar nakon posjeta KBC-u Split u kojemu je ovih dana stanje dramatično zbog velikog priljeva bolesnika.

Poražavajućim je ocijenio podatak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji svega 50-ak građana dnevno dolazi po prvu dozu cjepiva i to što “mlađi nagovaraju starije da se ne cijepe”.

Ponovio je kako obavezno cijepljenje za sada nije opcija, ali ako se stanje pogorša i o tome će se razmišljati.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Mještane Donjeg Međimurja konačno je razveselio snijeg koji je noćas, 10. siječnja 2022. godine, uspješno zabijelio naselja. I ulice. No, zimska služba Kotoribe bila je spremna i već od ranih jutarnjih sati u akciji, kako bi se mještani mogli sigurno kretati ulicama i obavljati svoje svakodnevne zadatke.

Dok za državne i županijske ceste brinu Hrvatske ceste i Županijska uprava za ceste, za nerazvrstane ceste u općinama zadužene su same općine. Općina Kotoriba tako ima ugovor o čišćenju snijega s tvrtkom JAH j.d.o.o. iz Kotoribe, koja je, zajedno s Općinom Kotoriba, spremno dočekala snijeg.

– Ulice se čiste od ranih jutarnjih sati, pri čemu se posebna pozornost pridaje ulicama koje su sporedne, odnosno slabije prometne, jer su na njima i veći nanosi snijega, a sigurnost prometa i mještana nam je najbitnija. Za posipavanje nerazvrstanih cesta utrošit će se oko 2 tone soli, a potrebne količine soli osigurane su i za dalje – rekao nam je načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata PCR testiranjem evidentirana su 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji. Iz drugih županija javljeno je da je PCR-om SARS-Cov-2 dokazan kod 1 osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji. Tijekom vikenda brzim antigenskim testom testirana je 561 osoba, od čega je evidentirano 7 pozitivnih nalaza, što je 1,25% od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavila se 51 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 456.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 69 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2. U protekla 24 sata hospitalizirana su 4 pacijenta, otpušten je 1 pacijent, 3 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. Nema preminulih osoba.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

Opskrbljivači plinom u Republici Hrvatskoj su na koljenima, a zbog enormnog porasta cijene tog energenta na europskim burzama, mnogima od njih prijeti propast, a u najgorem scenariju i kolaps cijelog sustava, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Taj zaključak proizlazi iz dramatičnog dopisa koji je sredinom prosinca Hrvatskoj energetskog regulatornoj agenciji i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja odaslan od Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore, a koji je u posjedu Jutarnjeg lista.

Iako se u široj javnosti već dugo najavljuje nadolazeće poskupljenje plina od 1. travnja ove godine, razmjeri problema nikad nisu bili jasno prezentirani kao u ovom dopisu.

Tako će, prema proračunima Udruženja, regulirana cijena plina za sljedeću plinsku godinu (od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.) iznositi oko 43,91 euro po megavatsatu, što je čak 133 posto više nego ove godine, i što bi u konačnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, trebalo rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Radi se o ogromnom poskupljenju, no problem opskrbljivača je u činjenici da im ni takav rast cijene ne jamči rentabilno poslovanje. Dapače, kako se tržišna nabavna cijena plina u istom razdoblju (a takva je cijena i trenutačno) procjenjuje na oko 79,41 euro po megavatsatu, ispada da bi opskrbljivači na svakom megavatsatu plina koji prodaju gubili oko 35 i pol eura. Sve u svemu, na razini cijelog tržišta, samo u segmentu opskrbe kućanstava radi se o gubitku od milijardu kuna.

Cijeli članak pročitajte ovdje.