Svi oni koji putuju u Sloveniju trebaju znati da od 1. veljače na svoja vjetrobranska stakla više ne mogu zalijepiti vinjetu za plaćanje cestarine. Ne mogu je zalijepiti jer od utorka u Sloveniji vrijede samo e-vinjete. To znači da prije puta u Sloveniju trebate otići na internetsku stranicu dars.si i tamo kupiti tjednu, mjesečnu ili godišnju vinjetu.

Kupovina se odvija u nekoliko koraka, a u upitnik treba upisati broj i zemlju registarske oznake te email adresu na koju će biti poslana potvrda o uplati. Kupljena vinjeta se veže uz registraciju vozila i nije prenosiva.

Svaka papirnata vinjeta koja je kupljena prije 1. veljače vrijedi do datuma isteka.

Cijena vinjeta nije se mijenjala – godišnja košta 110 eura, mjesečna 30 eura, a tjedna 15.

Velika novost je da godišnja e-vinjeta sada vrijedi godinu dana od dana kupnje, a ne više do kraja kalendarske godine u kojoj je kupljena. U Sloveniji se s e-vinjetom možete voziti svim autocestama i obilaznicama.

Prvog dana upotrebe e-vinjeta slovenska policija na prometnice je postavila mobilne kamere kojima provjeravaju da li se netko pokušava besplatno provozati autocestama.

Policija tvrdi kako se nakon očitavanja registarske oznake podatak automatski šalje u središnju bazu i policajac u par sekundi dobiva odgovor je li za vozilo plaćena e-vinjeta ili nije. U policiji kažu kako kamere neovisno o vremenskim uvjetima precizno očitavaju podatke te da nije pametno pokušavati izbjeći plaćanje cestarine.

Za razliku od Slovenije, koja je još prije 14 godina promijenila svoj sustav naplate cestarine i odlučila se za vinjete, u Hrvatskoj već šest godina traju rasprave o novom sustavu naplate.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

“Naši najmlađi i njihove odgajateljice dugogodišnji su veseli sudionici “Međimurskog fašnika”. Njihove nas maske uvijek iznova oduševe i nasmiju.

Zato, draga djeco i drage odgajateljice, pošaljite nam fotografije vaše vrtičke skupine i podijelite s nama kako ste obilježili ovogodišnji fašnik. Fotografije nam dostavite putem naše Facebook stranice, a uz objavljenu fotografiju napišite naziv skupine  i navedite naziv vašeg vrtića. Turistička zajednica grada Čakovca i ove će godine podijeliti nagrade za najmaske, odnosno najskupine. Osvojit će ih pet fotografija s najviše lajkova. Prijave traju do 21. veljače, a pobjednike ćemo objaviti na sam fašnik, u utorak 1. ožujka.

Fašnik je blizu, dječji osmjesi stižu, da nam veselje podižu!” – poručuju iz Turističke zajednice grada Čakovca.

Kada će se krenuti s projektima aglomeracije u međimurskim naseljima u kojima projekti kanalizacije još nisu krenuli, detaljno je objašnjeno na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća Mala Subotica, održanoj 31. siječnja 2022. godine. Tom su prilikom, na poziv načelnika Male Subotice Valentina Škvorca, predstavnici Međimurskih voda, direktorica Biserka Mavrin-Veinović i tehnički direktor Dario Ban kroz PP prezentaciju detaljno predstavili projekt Aglomeracije Podturen i Aglomeracije Podbrest.

AGLOMERACIJA PODTUREN

Aglomeracija Podturen nastala je spajanjem aglomeracija Belica, Držimurec, Turčišće i Podturen, a teritorijalno obuhvaća naselja Belica, Gardinovec, Mala Subotica, Palovec, Držimurec, Strelec, Piškorovec, Domašinec, Turčišće, Dekonvec, Podturen, Novakovec, Lončarevo, Ferketinec, Miklavec, Celine, Sivica, Križovec i zaseok Remis. Njezina predviđena vrijednost iznosi oko 489 milijuna kuna.

U sklopu te aglomeracije predviđa se izgradnja sanitarnih kanalizacijskih cjevovoda ukupne duljine 113,5 kilometara te 39 crpnih stanica, kao i rekonstrukcija vodovodne mreže planirane duljine 35,8 kilometara.  Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za tu aglomeraciju nalazi se u Podturnu, a nadogradit će se njegov kapacitet i imat će 3. stupanj pročišćavanja.

AGLOMERACIJA PODBREST

Aglomeracija Podbrest nastala je spajanjem aglomeracija Podbrest i dijela preliminarne aglomeracije Donja Dubrava (Otok i Prelog) te obuhvaća naselja Orehovica, Podbrest, Vularija, Sveti Križ, Prelog i Otok. Predviđena vrijednost te investicije iznosi oko 252 milijuna kuna.

U sklopu Aglomeracije Podbrest izgradit će se 46,1 kilimetar kanalizacijskih cjevovoda sa 12 crpnih stanica i 2 preljevno retencijska bazena. Napravit će se i rekonstrukcija vodovodne mreže planirane duljine oko 10,4 kilometara.

Na upit općinske vijećnice Jadranke Sermek hoće li ta kilometraža biti dovoljna, tehnički direktor Međimurskih voda Dario Ban objasnio je kako Međimurske vode redovito rade rekonstrukciju svih  vodovoda te da, napokon, tih 10,4 kilometara nije konačno jer će se još raditi finalna rekonstrukcija po svim planiranim aglomeracijama.

RADOVI BI POČELI 2023. GODINE

Za oba projekta aglomeracije napravljena je natječajna dokumentacija, te ih je potrebno aplicirati na natječaj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. EU fondova, a pregled i usklađenja natječajne dokumentacije planirani su do kraja 2022. godine. U razdoblju od 2023. godine do 2026. godine planiraju se provesti sve aktivnosti na realizaciji tih aglomeracija, koje moraju obje biti gotove do kraja 2027. godine.

Na upit vijećnika Mladena Lackovića o tome zašto nisu sve čestice još riješene i kad se uopće planiraju radovi na tim aglomeracijama, direktorica Međimurskih voda Biserka Mavrin-Veinović je rekla:

– Godine 2023. svakako bi počeli radovi. Ali, o rokovima je najlakše govoriti prilikom potpisivanja ugovora o javnoj nabavi.

Dario Ban je dodao kako je otkup katastarskih čestica za te aglomeracije riješen 100 posto, a potrebno je još riješiti preostali, manji dio ugovora o pravu služnosti za te čestice.

– Za apliciranje na natječaj imamo riješeno većinu čestica, a 100 posto nam je potrebno imati riješeno kad dođemo tamo s lopatom – objasnio je.

Hrana u maloprodaji osjetno je poskupjela, zbog čega najava “najskuplje sjetve u povijesti” ne ostavlja puno prostora za optimizam. Jer jednom kad se usjevi zasiju i u ljeto i jesen požanju, može se očekivati novo poskupljenje hrane i mesa, upozoravaju za tportal dobro upućeni pojedinci iz poljoprivrednog sektora.

Ovogodišnja sjetva najskuplja je u povijesti zbog visokih cijena plina – petrokemijska industrija koja proizvodni umjetna gnojiva teško je pogođena rastom cijena glavnog energenta koji se koristi u proizvodnji, pa se taj trošak prelio na poljoprivrednike koji će pak preseliti trošak dalje, na uzgajivače i proizvođače mesa, da bi na kraju puno skuplji plin platili svi potrošači kupujući skuplje gotove proizvode.

“Poskupio je sav repromaterijal, najviše umjetna gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, ali i gorivo”, rekao je za tportal vlasnik većeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz središnje Hrvatske.

Na taj problem upozorava i Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehranu. Ona kaže da je pitanje plina ključno u poljoprivrednoj proizvodnji jer su zbog njegovih visokih cijena neke tvornice gnojiva u EU-u već zatvorile vrata.

“Ovogodišnja sjetva bit će znatno skuplja. Lani su porasle cijene svih žitarica i uljarica, i to bez ovogodišnjeg pritiska visokih ulaznih cijena energenata. Zalihe koje imamo i s kojima ulazimo u sjetvu i žetvu nisu velike, a viškovima robe cijene se neće moći smanjiti. Zbog toga ne da će se zadržati visoke cijene, nego će možda još rasti”, pojašnjava Blažić.

Cijene takozvanih commodities ili roba na svjetskim burzama, poput šećera, pšenice i kukuruza, koje su osnova prehrambene proizvodnje, na najvišim su razinama u proteklih deset godina. “To je osnova za rast cijena stočne hrane, brašna i ostalih sirovina za prehrambenu industriju. To je zatvoreni krug u kojem još nismo osjetili više cijene mesa, ali pritisak je iznimno velik i u posljednja tri mjeseca osjeti se rast cijena junetine, čak i svinjetine u maloprodaji”, dodaje Blažić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.