‘Osnaživanje starijih pacijenata za pravilnu upotrebu lijekova’ bio je projekt aktivnost koji je čakovečka Ljekarna trebala početi provoditi početkom ove godine u suradnji s kolegama ljekarnicima iz Slovenije. O provedbi toga europskog projekta održan je zajednički sastanak, a mi smo o tome pisali početkom ove godine.
Sada iz Ljekarne obavještavaju kako su primili obavijest kolega iz Slovenije, konkretno Murske Sobote, o odgodi početka provođenja aktivnosti koje su namijenjene starijoj populaciji.
– Iako smo se nadali da će epidemiološka situacija dozvoliti početak aktivnosti u ožujku, radi vaše i naše sigurnosti, ipak ćemo pričekati da zakoračimo u proljeće.U idućem razdoblju predstavit ćemo vam kolege koji će provoditi aktivnosti namijenjene ciljanim skupinama, kao i teme kojima ćemo se baviti pa vas pozivamo da nas pratite – poručili su iz Ljekarne Čakovec.
Većina osoba u Međimurju osim posla na koji odlazi svaki dan obično ima i neki hobi ili zanimljivost, kojom one tko ih ne poznaje svakako mogu iznenaditi. Tako i Ivica Pintarić nadimka Hekar (40) iz Dekanovca samo naizgled vodi ‘jednostavan’ život skromnog djelatnika u vodoprivredi. No, kad dođe kući, čeka ga briga oko životinjskog carstva koje ima kod kuće, oko 170 pari golubova, dva psa i jastreba.
On je, naime, zajedno s ocem Stjepanom Pintarićem jedan od najvećih uzgajivača ukrasnih golubova u Hrvatskoj.
Ivica Pintarić iz Dekanovca svjetski je poznat među uzgajivačima golubova
U njihovom domu uglavnom je veselo jer u zajedničkom kućanstvu stanuju Ivica i njegova supruga Tanja (34), njihovi sinovi Fran (11) i Krsto (9), djed i baka Stjepan (67) i Biserka (65) te dva psa, labradorica Lina i mješanka shi tzua i maltezera Lili. I da, oko 70 pari engleskih gušana, oko 100 pari golubica pismonoša i jastrebica Stela.
Stela
Ivica Pintarić, inače po struci tehničar telekomunikacija, svakodnevno radi u vodoprivredi, ali i brine o svojoj obitelji, psima, golubima i jastrebici, vodi ih u šetnje/na letenje, a otkriva još nešto:
– Uz dovoljno volje i truda, sve stignem. Sviram i trubu i gitaru u bendu Vulkan!
USKORO I SLUŽBENO SOKOLAR
Sokolarstvom se Ivica Pintarić počeo baviti još u siječnju 2020. godine. Tada je, šetajući šumom, pronašao ranjenog jastreba, stavio ga u jaknu i odnio doma.
– Hranio sam ga i sanirao mu krilo i nakon što sam ga izliječio, pustio sam ga natrag u prirodu. Tako sam se zainteresirao za sokolarstvo i porazgovarao o tome s predsjednikom Hrvatskog sokolarskog kluba dr.Viktorom Šegrtom iz Karlovca i sokolarom Zlatkom Habušom iz Belice, koji mi je ujedno i mentor. Oni su me uputili u sve – opisuje Ivica, dodavši:
– Nakon nekog vremena kupio sam harisovu jastrebicu od tri mjeseca u Slovačkoj. Ta ptica inače stanuje na području Latinske Amerike i Meksika, a odlična je kao početnička za sokolara jer je jako inteligentna i nije zahtjevna. Nazvao sam je Stela, hranio je (uglavnom jede piletinu), vagao i trenirao uz pomoć rukavice i špage – opisuje Ivica te dodaje kako mu se danas mlada jastrebica kad ju pusti u let u prirodu, bez problema uvijek vrati.
Sve životinje se dobro slažu
Ujedno ističe da je zahvalan lovačkim društvima u Dekanovcu i Domašincu što su mu dozvolili da trenira pticu grabljivicu na njihovom terenu. Objašnjava i što je još potrebno da bi netko postao sokolar, osim znanja.
– Da biste mogli biti sokolar, morate se prijaviti u Ministarstvo poljoprivrede, te položiti lovački ispit (to već imam) i sokolarski ispit, kojeg ću položiti 25. veljače ove godine – objašnjava Ivica.
LJUBAV PREMA UKRASNIM GOLUBOVIMA
Ljubav prema pticama Ivica je naslijedio od oca Stjepana, koji se počeo baviti golubarstvom još kao dječak u 1. razredu osnovne škole, kad mu je otac kupio par golubova. Dakle, već gotovo 60 punih godina!
Tri generacije uzgajivača golubova obitelji Pintarić – Ivica, Krsto i Stjepan
Engleski gušani mogu biti veliki ili mini, a dolaze u 5 boja. Ivica se uglavnom najviše bavi plavima, njegov otac Stjepan crnima, a sin Krsto, koji se također zainteresirao za golubarstvo, žutima. Imaju i crvene. Prodaju ih diljem svijeta, po Engleskoj (gdje su ti golubovi i nastali, ali tamo su izumrli), Kanadi, SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji. Jednom su im u dvorište stigli gosti iz Engleske, koji su od njih kupili 15 golubova.
Kroz golubarstvo su tako napunili cijelu garažu nagradama i medaljama, te steli mnogo prijatelja iz cijele Europe, s kojima se druže ne samo na izložbama, već i doma.
– Moja supruga Tanja nam daje veliku podršku, kao i mama Biserka, koja uvijek priprema hranu i kolače za golubare i nikoga ne pušta doma gladnog – kaže Ivica.
Stjepan, Krsto, Biserka i Fran
– Volim ptice, a radi izložbi golubova sam, zajedno sa sinom Ivicom, prošao skoro čitav svijet – priča Stjepan, koji je zajedno s Ivicom jedan od 6-7 najvećih uzgajivača golubova iz Hrvatske (iz Međimurja, Zagreba, Virovitice, Slavonije, Podravine i Banovine), koji idu na europske izložbe i osvajaju najbolje nagrade. Njihovi golubovi su i višestruki europski šampioni, a oni su članovi i Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće. Ivica je nedavno izabran i za tajnika Hrvatskog kluba uzgajatelja velikog i patuljastog engleskog gušana, a i međunarodni je sudac za pasminu engleski gušan.
VRHUNSKI GOLUB GUŠAN NAJMANJE 1000 EURA
Engleski gušani su inače osjetljive ptice, za čiji uzgoj, kažu, treba puno vremena, truda i novca. Na svakih 10 njih, jedan je odličan. Tako da se cijena jednog goluba šampiona kreće od 1000 eura na više! Kako su dosta krhki, trebaju i vitamine, a za pomladak im trebaju dadilje, odnosno bijele golubice pismonoše. Njih Pintarići iznajmljuju na vjenčanjima i svečanim prigodama, ali, bez brige, uvijek se sretno vrate nakon što odlete u nebo.
– Engleski gušani su ukrasni golubovi, a ocjenjuju se prema ljepoti perja, držanju, bojama guše, nogu i tijela i crteža. Ljepše je što im je guša veća, a noge što dulje i uske, a trebaju se držati ponosno, kao Englezi – objašnjava Ivica.
Ono što će vas možda iznenaditi je da svaki golub ima svoje mjesto u golubinjaku i toga se drži, a obitelj Pintarić je svakome golubu dala i ime. Neka od njih su, primjerice, Grom, Munja, Princ, Azra,Bela, Bobi i Korona.
Povodom obilježavanja dvadeset i pete obljetnice proglašenja Preloga gradom, 8. veljače 2022. godine (utorak) od 9 do 12 sati na Trgu sv. Jakoba u ponudi će biti kobasice i vino za degustaciju, za sve građane, uz svirku Limene glazbe Branko i bandisti.
Grad Prelog će ovu vrijednu obljetnicu proslaviti i 4. ožujka, koncertom „4 Tenora“. Koncert će se održati u prostoru Sportsko rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu, a biti će besplatan za sve posjetitelje. Koncert je bio planiran za 6. veljače, ali je zbog aktualne situacije, odgođen za mjesec dana. Koncert će završiti velikim vatrometom.
Prelog se prvi put spominje 1264. godine i kroz čitavo to vrijeme bio je središte svekolikoga kulturnog, prosvjetnog, gospodarskog i duhovnog razvoja, što se ponovno ističe posljednjih dvadesetak godina. Sedmog veljače 2022. godine, obilježava se 25. godina kako je Prelog dobio status grada. 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je odluku o proglašenju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Ta je odluka i zakon objavljen u Narodnim novinama 30. siječnja te je zakon stupio na snagu 07. veljače 1997. godine. Tim zakonom utvrđuju se županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određuje se njihov naziv, područje i sjedišta. Grad Prelog dobio je status grada sa naseljima koja ulaze u sastav grada: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog.
S ciljem što uspješnije prekogranične suradnje Međimurske županije i mjesnih samouprava u pograničnom prostoru Mađarske, u četvrtak, 3.veljače 2022.godine, u konzulatu Republike Hrvatske u Nagykanizsi održan je radni sastanak kojeg je organizirao počasni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem, predsjednikom Europske grupacije za teritorijalnu suradnju i zamjenikom župana Josipom Grivcem i jednim od osnivača EGTS-a i dugogodišnjim bivšim načelnikom Općine Goričan Mariom Moharićem.
Na radnom sastanku dotaknute su teme položaja Hrvata koji žive u gradovima i općinama uz rijeku Muru, prometna povezanost, gospodarska i kulturna suradnja te daljnja realizacija prekograničnog programa Interreg i priprema projekata za novo razdoblje. Župan Matija Posavec ponudio je pomoć projektima za očuvanje hrvatskog identiteta i kulture u Mađarskoj te će Međimurska županija financirati ploče s nazivima ulica na hrvatskom i mađarskom jeziku u naseljima Murakeresztur i Fityehaz.
Počasni konzul dr. Atila Kos ističe kako je jedinicama lokalne samouprave uz hrvatsku granicu, osobito Hrvatima, ali i Mađarima koji žive na području koje pokriva konzulat u Nagykanizsi izuzetno važna suradnja s Hrvatskom, osobito s Međimurskom županijom te će nastojati dodatnim prometnim povezivanjem te kulturnom i prekograničnom suradnjom povezati dvije zemlje.
Sudionici sastanka usuglasili su se kako je potrebno uputiti požurnicu Hrvatskim cestama i Ministarstvu prometa i infrastrukture s daljnjom realizacijom projekta cestovnog i željezničkog spajanja dviju zemalja na području Općine Kotoriba.
U ovom se trenutku u programu Interreg prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska provodi niz kapitalnih projekata ukupne vrijednosti 54,3 milijuna kuna, u kojima su suradnjom hrvatskih i mađarskih općina, gradova i županija, jedni drugima partneri te se na taj način u Međimurju provode projekti izgradnje vidikovca na Mađerkinom bregu, izgradnja turističko rekreacijskog centra u Goričanu, revitalizacija prostora za turističke namjene uz jezero na Marini u Prelogu, revitalizacije parka na prostoru bivše vojarne i u Perivoju Zrinskih u Čakovcu.
Grad Mursko Središće partner je mađarskoj strani na projektu „Cross Cultural Tool Kit“ vrijednom 170 tisuća eura, a Općina Donji Vidovec će izgraditi tradicionalni etno park. Srednja škola Prelog provela je projekt suradnje s mađarskom srednjom školom, Međimurska energetska agencija Menea sudjeluje kao vodeći partner u projektima energetske učinkovitosti, Tehnološko inovacijski centar Međimurje sudjeluje u projektima povezivanja obrazovnog i gospodarskog sektora, a Općine Donji Vidovec i Donja Dubrava u projektima prekograničnog povezivanja.
Župan Posavec najavio je kako je sljedeći važan korak u suradnji povezivanje s gradom Keszthely obzirom da se u tom turističkom mađarskom gradu nalazi impozantni barokni dvorac Feštetić koji je 1769. godine počela graditi ova plemićka obitelj hrvatskih korijena. Unutar dvorca je smještena i velika knjižnica koja ima čak 80-ak tisuća knjiga i jedna je od najvećih zbirki koje su bile u vlasništvu europskog plemstva. S druge strane, dvorac Feštetić u Pribislavcu planira se u potpunosti obnoviti i otvoriti za javnost te će partnerstvo i suradnja biti vrlo važna u kandidiranju za europska sredstva za obnovu dvorca.
Načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković raspisao je Javni natječaj za financiranje javnih potreba u 2022. godini.
Javni natječaj za podnošenje prijava otvoren je do 5. ožujka 2022. godine.
Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva u daljnjem tekstu: (udruga) koje djeluju na području općine Goričan u sljedećim prioritetnim područjima i to kultura, tehnička kultura, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, poljoprivreda, zaštita okoliša, povećanje turističke ponude, kao i javnih potreba u sportu u 2022. godini.
Ukupna planirana vrijednost javnog natječaja je 350.000,00 kuna od čega je za javne potrebe u kulturi izdvojeno 100.000,00 kuna, te za javne potrebe u sportu 250.000,00 kuna.
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može odobriti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1.000,00 kuna, a najviši iznos 30.000,00 kuna.
Jedna udruga može prijaviti najviše dva projekta.
Sve detalje pronađite na stranici Općine Goričan ovdje.
Novi Feromont d.o.o., proizvođač metalnih konstrukcija, kućišta transformatora te kućišta visokonaponskih prekidača i mjernih uređaja, trenutno traži iskusnu, odgovornu i motiviranu osobu za radno mjesto:
Djelatnik u odjelu prodaje
Uvjeti:
– VŠS/VSS ekonomskog smjera
– Poželjno radno iskustvo od minimalno 1. godine u poslovima prodaje
– Obavezno znanje jednog stranog jezika (EJ/NJEM), uz poznavanje drugog
– Poznavanje rada na MS Office programima (Word, Excel…)
– Znanje u izradi kalkulacija, znanje u korespodenciji s kupcima te nuđenje proizvoda
– Plaća odlična
Ako želite raditi u dinamičnom i stimulirajućem radnom okruženju pošaljite svoj životopis na adresu firme Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec, na mail: [email protected] ili nazovite na broj tel. 040/655-331.
Pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Čakovcu Goran B. je proglašen krivim zato što je u Preloškoj ulici u Čakovcu šakom u glavu udario Branka H., zbog međusobnih neriješenih financijskih dugovanja.
– Prilikom štetnog događaja osiguranik B.H. zadobio je tjelesne ozljede zbog kojih mu je pružena zdravstvena zaštita u ukupnom iznosu od 358,80 kn na ime obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja – stoji u presudi.
Naime, te je troškove prema presudi trebao platiti Goran B.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo javljaju da su mu poslali dvije opomene, zadnju 25. siječnja 2021., ali se tuženik na obje oglušio pa su ga odlučili tužiti.
Danas se obilježava sv. Blaž, zaštitnik oboljelih od raka grkljana. Tim povodom je u Zavodu za javno zdravstvo MŽ predstavljen Priručnik s vježbama za osobe nakon laringektomije. Učinili su to Klub laringektomiranih Međimurske županije, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i Županijskaliga protiv raka Čakovec. Oni tim povodom od 2014. godine organiziraju različite aktivnosti s ciljem ukazivanja na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka grla, senzibiliziranja javnosti za potrebe laringektomiranih osoba te upoznavanja s radom Kluba.
– Nažalost, zbog COVID19 epidemije, već drugu godinu za redom nismo u mogućnosti povodom Dana sv. Blaža organizirati tradicionalnu manifestaciju “Zajedno smo jači i glasniji” pa smo ove godine inicirali izradu Priručnika s vježbama za osobe nakon laringektomije, kojega su pripremili zaposlenici Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Županijske bolnice Čakovec na čelu s Monikom Radolović, dr.med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatologije – ističu u ZZJZ MŽ.
Klub laringektomiranih Međimurske županije je osnovan u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec 1998. godine, a okuplja osobe operirane od raka larinksa (grkljana), članove njihovih obitelji te zdravstvene djelatnike. Laringektomirani su osobe kod kojih je odstranjen grkljan i dio neuromuskularnih struktura vrata. U liječenju karcinoma larinksa, uz kirurški zahvat, kemoterapiju i radioterapiju te logopedski tretman i govornu rehabilitaciju, fizikalna terapija postala je nužan element sveobuhvatne rehabilitacije u svakoj fazi medicinskog liječenja.
Iskusan i stručan tim fizioterapeuta s Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Županijske bolnice Čakovec pripremio je vježbe za laringektomirane pacijente u cilju poboljšanja pokretljivosti i mišićne snage u vratu i ramenima te prevencije razvoja infekcija pluća. Radi se o vježbama koje se provode nakon operativnog liječenja, kod kuće, razumljive su i slikovno jasne.
U Zavodu izražavaju nadu i vjeru kako će novoizrađeni priručnik namijenjen laringektomiranim pacijentima, njihovim obiteljima te osobama koje skrbe o njima, značajno doprinijeti uspješnoj rehabilitaciji laringektomiranih osoba.
Prema podacima Hrvatskog registra za rak, od raka grkljana (larinksa) je u Hrvatskoj od 2015. do 2019. godine prosječno godišnje oboljelo 297 osoba (268 muškaraca i 29 žena), a u Međimurskoj županije je ukupno u tom petogodišnjem razdoblju oboljelo 27 muškaraca i 3 žene. U posljednjem petogodišnjem razdoblju (od 2016.-2020. godine) prema podacima Državnog zavoda za statistiku je u Hrvatskoj od raka grkljana godišnje prosječno umrlo 160 osoba (148 muškaraca i 12 žena), a u Međimurskoj županiji su ukupno u tom periodu umrle 24 osobe (21 muškarac i 3 žene).
– Na kraju želimo istaknuti najznačajnije čimbenike rizika za rak larinksa te simptome koji mogu upućivati na bolest. Čimbenici rizika su korištenje duhanskih proizvoda, konzumacija alkoholnih pića, prehrana siromašna povrćem i voćem, gastroezofagealni refluks (vraćanje želučanog sadržaja u jednjak), izloženost štetnim kemikalijama i tvarima te genetska predispozicija. Znakovi bolesti na koje trebate obratiti pažnju i svakako se javiti liječniku su: bol u grlu ili u ušima, promuklost i/ili promjena jačine i boje glasa, otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu, povećani limfni čvorovi na vratu – poruka je organizatora s današnjeg skupa.
U prostoru Uprave Grada Preloga, održan je radni sastanak između predstavnika Preloga te Grada Daruvara. Ovaj je radni sastanak početak dobre suradnje dvaju gradova, a Grad Daruvar predstavljali su Danica Cetin Pajer, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti te Boris Peranović, viši stručni suradnik za pravne poslove, dok su njihovi domaćini bili gradonačelnik Ljubomir Kolarek te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije ŽeljkoPoredoš.
Grad Daruvar je naselje s dugom urbanom povijesti, uskoro će navršiti dvije tisuće godina svojeg postojanja kao moderne cjeline, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja. Regionalno je središte Bjelovarsko – bilogorske županije u turizmu te vinogradarstvu i voćarstvu.
Posebno se razgovaralo o izvješću o obavljenoj učinkovitosti u upravljanju komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave. Sastanku je nazočio i Tomislav Marković, predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a razgovaralo se o mogućnostima sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji o provedbi programa kreditiranja poduzetništva mladih, žena i početnika.
