Međimurje je Europska regija sporta za 2022. Stoga je prošlog petka u Termama Sveti Martin održan okrugli stol na temu “Redovnim tjelesnim aktivnostima do zaštite i unapređenja zdravlja stanovnika Međimurske županije”!
Jedan od važnijih ciljeva je poticanje i uključivanje osoba sa invaliditetom u sportske aktivnosti, tako da su u ime Udruge na ovom okruglom stolu bile pozvane Ana Ivanek Kovačević, bacc. physioth i Branka Branilović Brnadić, prof. kineziolog koja je ujedno održala i prezentaciju na temu “Sport osoba sa invaliditetom”!
Udruga je ponosna što su mogli prezentirati njihov kao primjer dobre prakse kojemu treba težiti, a sve to zahvaljujući ogromnom trudu i stručnosti Ane i Branke.
Nakon što je jučer (u nedjelju) na stranicama našeg portala Mario Tomašek, načelnik Općine Domašinec, skrenuo pozornost javnosti na problem zbrinjavanja pasa lutalica, danas su se našem uredništvu kraćim dopisima i fotografijama obratila dva naša čitatelja. Prvi je iz Ferketinca, koji nam je poslao i dvije fotografije, a drugi iz Svetog Urbana, koji je svoje tvrdnje također potkrijepio fotkama.
Uglavnom, oni pišu kako dosta pasa luta njihovim mjestima, pa se prolaznici boje da ih ne ugrizu, odnosno da ne prouzroče prometnu nesreću ako se zalete u bicikl ili koje drugo vozilo. Uz to, pišu nam čitatelji, izazivaju i veliki lavež pasa koji su u ograđenim dvorištima. Zato bi, predlažu, što prije trebalo na teren poslati veterinarsku službu kako bi ih, ako nemaju vlasnika, neškodljivo zbrinuli u skloništima za životinje. Istina, to općine i gradove puno košta, ali ljudski su životi i zdravlje ipak vrjedniji, zaključuju.
Gospodina Slavka Lackovića (70) iz Križovca zatekli smo na njegovom svakodnevnom zadatku. Upravo je završavao dnevnu turu hodanja dugu 5 kilometara.
-Svakog dana prođem tih pet kilometara i osjećam se dobro. Ponekad me prati i supruga Jadranka. Prakticiramo nordijsko hodanje sa štapovima, jer se troši više energije, a istovremeno mi se čini da puno laganije hodam. Cijeli život sam bio vozač, sjedio za volanom, pa mi je sada, kad sam u mirovini, liječnik preporučio da svakodnevno pređem određeni broj kilometara. To je jako zdravo, pa preporučam i drugima da tako čine – kazao nam je Slavko Lacković i dodao da se puno bolje osjeća i ima kondiciju za brojne poslove oko kuće.
Mlada ekonomistica i vizažistica Anamarija Grkavac (25) iz Pribislavca u svoj vlastiti posao hrabro je stupila prije dvije godine. Kako se odvažila na taj veliki korak pokretanja vlastitog salona i kako je tekao njezin put, ispričala je za naš portal.
– Po struci sam prvostupnica ekonomije, a do toga da se ovim poslom počnem baviti profesionalno, došlo je sasvim slučajno. Na fakultetu sam s još dvoje kolega prijavila na Lorealov natječaj. Iako se danas ne bavim kožom, to me potaknulo da idem tim vodama. Prije koju godinu nije se smatralo pametnim završiti školu za kozmetičara. Budući da sam bila odlična učenica, roditelji su smatrali da je za mene bolji izbor otići u neko probitačnije i zahtjevnije zanimanje. Nakon srednje škole upisala sam fakultet, no paralelno s time počela sam samostalno vježbati šminkanje i ugradnju trepavica. Budući da to još tada nije bilo na profesionalnoj razini, niti sam imala svoj salon, radila sam to na svojim prijateljicama i poznanicama, započela je priču Anamarija.
U početku, Anamarija je paralelno vodila svoj salon i studirala, a prije toga, svoj je studentski budžet pametno ulagala u različite edukacije. – Diplomu prvostupnice ekonomije stekla sam onda kada sam već otvorila svoj salon. U to sam vrijeme i studirala i radila u svom salonu. Prije nego sam se upustila u svoj posao vizažistice, radila sam različite studentske poslove. Novac sam štedjela i platila si prve profesionalne edukacije u Zagrebu. Tako sam stekla i certifikate. Prvo natjecanje na koje sam se odvažila bilo je ono u ugradnji trepavica u Zagrebu na kojem sam i pobijedila. Dobila sam nagradu za najbolji rad od strane sutkinje iz Švedske. To mi je potvrdilo da ono što radim, radim dobro. Tu sam si potvrdila da je to smjer kojim želim ići. Roditelji su nakon toga shvatili da to nije moj hir te su me tada i podržali da otvorim svoj salon, govori nam. Svoj salon otvorila je u kriznom trenutku, na samom vrhuncu pandemije.
– Salon sam otvorila taman u vrijeme zahuktavanja epidemije, no posao je krenuo. Kako sam počela zarađivati, tako sam taj isti novac dalje ulagala u salon. To je ključ poslovanja. Kvaliteta, a ne kvaliteta. S vremenom je opseg posla počeo rasti i u salonu sam znala provesti i po deset, dvanaest sati. To mi je s vremenom postalo prenaporno. Pošto si želim obitelj, a opseg je posla premašio mogućnosti jedne osobe, odlučila sam da vrijeme da nekoga zaposlim. Koliko god ja voljela ovaj posao, ne želim mu biti rob. Također, tako bi s vremenom zbog umora i pala kvaliteta, a to nije opcija. Anamarijina politika poslovanja glasi: ˈManje je više.ˈ
– Vjerujem u prirodnu ljepotu i smatram da svaka žena ima nešto lijepo na sebi. To je ono što nastojim naglasiti i istaknuti šminkom, ono što želimo „sakriti“ tada ispadne iz fokusa. U moj salon dolaze divne, samosvjesne žene. U dogovoru s njima uvijek radim na tome da ono najbolje na njima dođe do izražaja. Nije cilj da šminkom stvorimo nego drugo lice, već da u fokus stavimo ono lijepo na ženi. Šminka je tu samo pomoćni alat za isticanje prirodne ljepote. Ovaj posao zahtijeva neprestano praćenje trendova i tržišta. Trenutno se traži nešto prirodniji izgled, što mi je osobito drago.
Mlada vizažistica za kraj nam je dala nekoliko savjeta. – Ženama bih savjetovala da se prije svega posvete svom licu i koži. U tome je tajna. Na zdravoj i njegovanoj koži svaka šminka izgleda lijepo. Bez obzira na to koliko će odvojiti za to, bitno je samo da nađe ono što odgovara njezinoj koži. Vjerujem da sve ide iznutra pa se tako i naš odnos prema nama samima vidi na licu. Također, nekad je manje više. Uložite u dobru podlogu, maskaru i rumenilo. Nije nam potrebno mnogo šminke, već ona dobra i kvalitetna.
13.03.2009., Cakovec, Hrvatska- Autobusni kolodvor u Cakovcu.
Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/Vecernji list
Otišao je iz Strmca Podravskog u Varaždinskoj županiji 1990. raditi u Austriju. Sve do 2019. godine nitko od njega, kaže Zvonko Kišić (61) za Večernji list, nije tražio podatke o dohotku koji ostvaruje na radu u inozemstvu. Odlazio je redovito u Poreznu upravu po potvrde koje je trebao predavati u Austriji.
– Nitko živ nije nam rekao da moramo i u Hrvatskoj prijavljivati osobne dohotke za obračun poreza. I onda sam 2019. dobio obavijest iz naše Porezne da me terete za šest godina unatrag. Sami su od austrijske Porezne uprave zatražili podatke o bruto prihodima i koliko sam tamo platio porez. Izračunali su da moram platiti razliku poreza plaćenog u Austriji i onoga koji moramo platiti u Hrvatskoj, i to za šest godina čak 217.000 kuna! Moram platiti više poreza u Hrvatskoj nego što sam ga platio u Austriji – ogorčeno će Kišić, koji od primitka rješenja ne spava mirno.
U Austriji ima prijavljeno stalno prebivalište, supruga i sin žive u Hrvatskoj. Svakog vikenda putuje kući.
– S ovim rješenjem mogu samo završiti na ulici. Zatražio sam već i ispis iz hrvatskog državljanstva, bio sam u stanju iseliti se sa suprugom u Austriju, no rekli su mi da moram prvo podmiriti sve dugove prema hrvatskoj državi – kaže Zvonko za Večernji.
U Hrvatskom sindikatu radnika migranata, sa sjedištem u Varaždinu, novinaru Večernjeg lista rekli su da posljednjih dana zatrpani pozivima članova koji traže savjet što učiniti nakon što je Porezna uprava ponovno pozvala rezidente Republike Hrvatske na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka, s rokom do kraja veljače.
– Ljudi govore da će se iseliti iz Hrvatske jer ne mogu platiti toliki porez u Hrvatskoj. Takvih je najviše iz Varaždinske i Međimurske županije. Čekamo da vidimo što će nam odgovoriti ministar financija, kojem smo preko saborskog zastupnika Žarka Tušeka predali naše zahtjeve. Nismo još dobili odgovor. Pokušavamo smiriti članove koji kažu da da će se s obitelji iseliti, pogotovo mladi koji su otišli raditi u Austriju, koja se sad otvorila. Kažu da će sa sobom povući supruge i djecu – kaže Franjo Lazar, predsjednik HSRM-a.
U ugodnom ozračju kakvo mogu stvoriti stari i iskreni prijatelji iz dana kada su bili mnogo mlađi i obavljali zahtjevan i odgovoran policijski posao, u dvorani za sastanke Vatrogasnog društva Grada Varaždina, minuli vikend je Udruga umirovljenika Policijske uprave varaždinske održala svoju redovitu Izvještajnu izbornu godišnju skupštinu na kojoj su podnesena te prihvaćena sva izvješća o radu u prošlom razdoblju te je data razrješnica dosadašnjem vodstvu nakon čega je izabrano novo čelništvo udruge. Rečeno je kako je od posljednje skupštine do danas umrlo 12 njihovih kolega, kojima je odana počast te kako je udruga uprihodila 65.100 kuna, koliko je otprilike i potrošila.
Za predsjednika je potvrđen dosadašnji predsjednik Bojan Sambolek, dok je za novog glavnog tajnika izabran Igor Novak iz Toplica Sveti Martin. Novakovim izborom udruga želi poboljšati svoj rad u dijelu informatizacije cijelog sustava rada te povećati prihode na način kandidiranja određenih projekta prema fondovima, što do sada nije bilo u praksi.
Donijet je i novi Program rada koji predviđa pohode na mjesta stradavanja pripadnika policije u obrani domovine u Domovinskom ratu, zatim pomaganje potrebitima te osuvremenjivanje prostorija udruge. Novi Financijski plan predviđen je na 78.500 kuna, ali je novi tajnik rekao kako će novaca sigurno biti više jer prema njegovim saznanjima on postoji samo ga treba znati dovesti na račun udruge, a upravo je on između ostaloga i zato izabran za glavnog tajnika i odmah mu je predan Ured u zgradi PU varaždinske.
Na kraju skupštine je predsjednica Zajednice udruga umirovljenika Varaždinske županije Jadranka Bahlin pohvalila rad Udruge umirovljenika Policijske uprave varaždinske, rekavši kako je ona najbolja između postojeće 31 slične udruge na području županije te obećala novu financijsku pomoć ovoj udruzi, čiji su mnogi pripadnici bili sudionici Domovinskog rata. I svima njima koji su svoje živote dali za domovinu minutom šutnje odana je počast i rečeno veliko hvala!
Dobrovoljno vatrogasno društvo Cirkovljan je u subotu, 05. veljače održalo 134. redovnu godišnju Skupštinu. Izvješće Upravnog odbora podnio je Denis Vadlja, predsjednik DVD-a Cirkovljan. Istaknuto je da DVD Cirkovljan danas broji 56 punoljetnih članova, od toga 22 ispitana vatrogasca, 13 vatrogasaca 1. klase, 8 dočasnika, 8 dočasnika 1. klase, 2 časnika i 3 časnika prve klase. Od 11 članova vatrogasne mladeži njih petero ima položenu obuku vatrogasne mladeži.
U 2021. godini članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cirkovljan sudjelovali su na dvije tehničke intervencije ispumpavanja vode, dok su 3 tehničke intervencije provedene zbog uklanjanja otpalih grana i stabala sa prometnica. Početkom 2021. godine DVD Cirkovljan je s pet članova sudjelovao u trodnevnoj dislokaciji potresom pogođenih sela Općine Majur u blizini Hrvatske Kostajnice. U tri dana je odrađen velik broj intervencija i pomogli su ljudima čija je imovina stradala u potresu.
U skladu sa odlukama Civilne zaštite i Vatrogasne zajednice Međimurske županije, članovi DVD-a Cirkovljan su sudjelovali na pet dežurstava prilikom cijepljenja pučanstva. Sveukupno je na intervencije i dežurstva utrošeno preko 500 radnih sati, dok je 200-tinjak radnih sati uloženo u održavanje prostorija DVD-a, od sobe za sastanke do oba spremišta, čišćenja i održavanja navalnog vozila i novog transportnog kombi vozila, kao i vatrogasne opreme.
Uz operativni dio, članovi DVD-a Cirkovljan sudjelovali su i na svečanostima i prigodama, dajući svoj obol društvenom životu Cirkovljana i Grada Preloga. Posebno su istaknuli poduzimanje preventivnih mjera i radnji u mjesecu zaštite od požara, radu s vatrogasnim pomlatkom, edukaciji svojih članova, organizaciji proslave Lovreča, kao i sudjelovanju na euharistijskim slavljima povodom Dana svetog Lovre, blagdana Svih svetih i obilježavanja 133. godine postojanja DVD-a Cirkovljan. Sa djecom i djelatnicima Područne škole Cirkovljan sudjelovali su na Likovnom, literarnom i foto natječaju Hrvatske vatrogasne zajednice. Izvješće zapovjednika podnio je zapovjednik DVD-a Cirkovljan Zvonko Gašparić, izvješće blagajnika predsjednik DVD-a Denis Vadlja, a izvješće Nadzornog odbora član Robert Verli.
Skupštini su nazočili predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, predsjednik mjesnog odbora Cirkovljan Zlatko Horvat, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Andreas Lisjak, koji je operativnim članovima DVD-a Luki Hižmanu, Simonu Mikecu, Davidu Zvonareku, Zvonku Gašpariću i Denisu Vadlji uručio priznanja za sudjelovanje na trodnevnoj dislokaciji potresom pogođenih područja u 2021. godini. Počasni predsjednik DVD-a Cirkovljan Alojz Režek je, Dominika Cestara đakona Župe Svetog Jakoba, proglasio počasnim članom DVD-a Cirkovljan, uručio mu priznanje i zahvalio što se u ovako kratkom vremenu povezao sa članovima DVD-a i pripomogao u radu Društva. Skupština je završila druženjem nazočnih članova.
19.01.2022., Zagreb - Brzi antigenski test. Moguci prikazi rezultata. Negativan test, pozitivan test sa blagim ocitanjem, pozitivan test. Omicron soj korona virusa ima blaze simptome, brze se prenosi, krace traje, te se na testovima cesto pokaze negativan nalaz ili se pozitivan rezultat ocita tek nakon petnaestak minuta s lagano izrazenim indikatorom. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Od danas započinje dobrovoljno samotestiranje učenika u školama, a cilj HZJZ-a je da smanje broj izostanaka s nastave zbog izolacije, piše N1.
Samotestiranje brzim antigenskim testovima je dobrovoljno i besplatno te će se obavljati jedanput tjedno, a bitno je i da razmak između dva testiranja bude podjednak.
Kako preporučuju iz Ministarstva, učenici bi se trebali samotestirati ponedjeljkom prije nastave (ili nedjeljom prije spavanja), ili neki drugi dan u tjednu koji odredi škola.
Negativan test roditelji ili skrbnici bilježe u učenikovu bilježnicu koju će učenik predočiti u školi, ili na drugi način koji odredi škola. Ukoliko učenik bude pozitivan, mora se javiti svom liječniku. Učenici koji neće sudjelovat u samotestiranju, ako dođe do virusa u razredu, prati će nastavu online, javlja N1.
Siniša Novak (50) iz Ivanovca za sebe će reći kako ima dvije strasti, ribolov i fotografiju.
– Strastveni sam zaljubljenik u sportsko rekreativni ribolov više od 25 godina, što je rezultiralo da sam postao dopredsjednik SRD Linjak Ivanovec. Odlaskom u ribolov na naše međimurske vode rodila se i moja strast prema fotografiji i to onima kojima bilježim prirodne ljepote, a normalno tu su i fotke vrijednih ulova – kaže Siniša i dodaje kako ga fotografija ispunjava.
Od prije dvije godine mnogo šeće glede zdravstvenih problema. Odredišta su mu priroda, rijeke, vode stajaćice. Kaže kako mu u tim šetnjama svaki prirodni detalj zapadne u oko. U zadnje vrijeme se fokusirao na crno-bijele fotografije.
Zbog čega?
– Jer prikazuje svoju sasvim drugu dimenziju ,drugačiji kontrast, igru sjena sunca i vremena. Većinom fotografije prirode objavljujem na svom FB profilu, a fotografije šetnji po naseljima u FB grupi „Lepo naše Međimurje”. Iznimna mi je čast i zadovoljstvo prikazati ljepotu našeg kraja široj javnosti – ističe za kraj i kaže neka si odaberemo one po osobnom nahođenju.
