-Danas smo pohodili romsko naselje i ujedno smo blagoslovili obitelji. Uz srdačni doček, vidjela su se radosna lica u svakom domu- napisao je vlč. Ivan Kljunić na FB stranicama Župa Kotoriba.
Lijepa gesta kotoripskog svećenika koja je naišla na odobravanje onih koji su primili blagoslov.
Prije tjedan dana, daleko od očiju javnosti,30-godišnji Kotoripčan Stjepan Rusak „izveo“ se na kupanje na mjesno kupalište Svete Marije.
-Zimsko kupanje povremeno prakticiram od 2020. godine, pomaže jačanju imuniteta ,uz prethodnu vježbu i privikavanje. Ova vrsta rekreacije nije nista novo u zemljama s hladnijom klimom kao sto su Rusija, Kanada, Ukrajina,.. Temperatura zraka na području Svete Marije je toga dana bila -6 stupnjeva Celzijevih. Temperaturu vode nisam mjerio.
Kako to Stjepane?
-Smatram da hladna voda povoljnije utječe na zdravlje – raspoloženje i psiho – fizičku kondiciju. Shodno tome, posljednje dvije godine i specifičnoj situaciji u kojoj se svi odreda nalazimo – kupao sam se kod izvora rijeke Kamačnik (Gorski kotar), rijeci Gackoj te kod izvora rijeke Une (istočna Lika).
Specifičnost izvora Kamačnika i Une je ta da tamo temperatura vode iznosi 8 stupnjeva Celzijevih – priča Stjepan i nastavlja s „podukom”: – Što se tiče izvora Une, izdržao sam 7 minuta i 50 sekundi u njemu. Rezultat je cjelodnevno osvježenje, a i spoznaja da premalo cijenimo stvari koje su nam date te ih često uzimamo zdravo za gotovo – rekao je.
Osim kupališta u Svetoj Mariji Stjepana se je moglo vidjeti na plaži Sip kod Legrada.
Rezulat takvih kupanja ?
-Rezultat je poznat, cjelodnevno osvježenje. Za sve Međimurce i Podravce poruka: “Čuvajmo naše rijeke!” – završio je Stjepan.
Na temelju članka 6. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, br. 26/15) i članka 2.
Odluke o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2022. godinu namjenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge ( KLASA: 402-03/22-01/01, URBROJ: 2109/9-1-22-1,
od 10. siječnja 2022. godine), objavljuje se
Obrasce možete preuzeti ovdje.
Nekadašnji glazbenik i poduzetnik Milivoj Kossi iz Štrigove već odavno se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, i to vrlo uspješno. Njegova vina konzumiraju se u brojnim međimurskim ugostiteljskim objektima, a veliki dio plasira i na tzv. kućnom pragu.
Zapravo, u modernoj kušaoni vina u koju može smjestiti i više od 100 gostiju i gdje često priređuje razna rođendanska, svatovska i umirovljenička druženja. Stalni posjetitelji znaju da je supruga Ružica vrsna kuharica, a u svemu pomažu i sin Krunoslav i snaha Ivana.
Posjet ovoj vinskoj kući, koja će uskoro gostima staviti na raspolaganje i 12 luksuznih soba za odmor i noćenje, počinje u – podrumu! To je iskusila i grupa glazbenika iz Nedelišća i Gornjeg Hrašćana, nekadašnjih kolega Milivoja Kossija, koja mu je stigla u dugo obećavan posjet.
Istina, korona je to malo usporila, ali sad je sve nadoknađeno. Rajnski rizling, graševina, pušipel, žuti muškat…i tako redom. Sve bolje od boljega.
U jednom trenutku ekipi se pridružio i župan Matija Posavec, koji se posebno zanimao za bogatu arhivu vina obitelji Kossi.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak danas je, u povodu obilježavanja 30. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u Podrutama odala počast poginulim pripadnicima promatračke misije Europske zajednice. U pratnji župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka i gradonačelnika Novog Marofa Siniše Jenkača, eurozastupnica Glavak položila je vijenac i zapalila svijeću kod komemorativne kapele u Podrutama.
„S ponosom se prisjećamo dana kada je Hrvatska međunarodno priznata, evocirajući uspomene i osjećaj neizrecive sreće kada smo doznali za tu vijest. Ovdje smo u Podrutama kako bismo se prisjetili gnjusnog, barbarskog čina kada je jugoslavenski MIG-21 srušio helikopter promatračke misije Europske zajednice u pokušaju da i na taj način zaustavi međunarodno priznanje Hrvatske. Odajemo poštovanje ljudima koji su kročili stazama mira, kao i svim našim braniteljima koji su izborili slobodnu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku. Danas, kada na te događaje gledamo s odmakom od 30 godina, Hrvatska je postigla sve što je u svom programu zapisao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman – Hrvatska je punopravna članica EU-a i NATO-a, a uskoro ćemo ući u europodručje i Schengen. Zacrtano će biti ostvareno pod vodstvom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Kao zastupnica u Europskom parlamentu dijelim sreću sa svima onima koji su imali privilegiju i ranije biti članovi Unije, a vjerujem da naši građani razumiju što je prije 30 godina značila velika vizija koju svi mi danas, nasreću, možemo uživati“, izjavila je zastupnica Sunčana Glavak.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak podsjetio je da je rušenje helikoptera promatračke misije Europske zajednice bio prekretnički događaj koji je potaknuo međunarodnu zajednicu na priznanje Republike Hrvatske kao samostalne, suverene i neovisne države, što je bilo neophodno da se Hrvatska kao država može razvijati i stvarati svoje institucije.
„U to vrijeme trećina Domovine bila je razorena, tisuće ljudi je ubijeno i stradalo. Čin priznanja dao nam je optimizam da ćemo se, uz pomoć naših branitelja, uspjeti obraniti, osloboditi se i stvoriti samostalnu, suverenu i neovisnu Republiku Hrvatsku. Danas je naša Domovina članica najprestižnijih organizacija na svijetu, EU-a i NATO-a. Upravo zbog te žrtve mi smo kao država daleko otporniji na sve izazove“, poručio je župan Stričak zahvalivši eurozastupnici Sunčani Glavak na organizaciji obilježavanja ovog važnog dana.
„Vjerujem da će upravo ova inicijativa potaknuti i europske institucije da se uključe u njezino obilježavanje prvenstveno zbog slanja poruka mira“, dodao je.
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač zahvalio je zastupnici Glavak i županu Stričaku na inicijativi da se obilježi stradanje u Podrutama i međunarodno priznanje Hrvatske.
„Prisjećamo se onih koji su ovdje poginuli, a koji su donosili mir. Gnjusan zločin, koji su tadašnji režim i vojska željeli pripisati našim braniteljima, zorno je prikazao Europskoj zajednici tko je žrtva, a tko agresor. To je sigurno doprinijelo priznanju Hrvatske“, rekao je gradonačelnik Jenkač.
Promatrači Europske zajednice poginuli su u raketnom napadu jugoslavenskog borbenog zrakoplova MIG-21 na nenaoružane helikoptere kojima su se članovi mirovne misije vraćali iz Mađarske u Hrvatsku 7. siječnja 1992. godine.
Zadaća promatračkih misija bila je nadgledati prekid vatre i pratiti poštivanje netom sklopljenog Sarajevskog primirja.
Osam dana nakon napada, 15. siječnja 1992. godine, Republika Hrvatska postala je međunarodno priznata država. Uz ostvarene strateške ciljeve članstva u Europskoj uniji i NATO savezu, Hrvatska se u međunarodnoj zajednici pozicionirala kao ugledna članica Europske unije, spremna braniti svoje interese u europskom duhu.
Danas, 15. siječnja, u prijepodnevnim satima u sportskoj dvorani OŠ Kotoriba održan je malonogometni turnir za generaciju 2014. godišta. Snage je odmjerilo 10 ekipa iz Podravine iz Međimurja.
Nakon odigranih 20 utakmica polufinalisti i finalisti odmjerili su snage te je ostvaren konačni poredak kako slijedi:
Najbolji strijelac dolazi iz redova NK Rudara, igrač iz redova NA Lumen – Lovro Kovačević dok je titulu najboljeg golmana osvojio golman NŠ Međimurje Čakovec – Liam Lesjak.
Djeca su uživala u bezbrižnom prijepodnevnom druženju, pokazala umijeće malog nogometa i vladanja loptom na zadovoljstvo okupljenih nogometnih obitelji.
U subotu, 15. siječnja, u Murskom Središću obilježena je velika 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina.
Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Istog je datuma godine 1998. ostvarena i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je završen proces ostvarenja teritorijalne cjelovitosti, također diplomatskim putem, što je sačuvalo brojne živote. Dan međunarodnog priznanja i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja obilježeni su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod biste prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana, koja se nalazi kod spomenika hrvatskim braniteljima. Upravo je Franjo Tuđman, uz hrvatske branitelje, najzaslužniji što je Hrvatska danas neovisna, demokratska i međunarodno priznata država.
Osim što je kao vrhovni zapovjednik vojske bio najodgovorniji za obranu Hrvatske u vrlo teškim uvjetima, Franjo Tuđman je kao vješti strateg diplomatskim putevima osigurao i međunarodno priznanje. U manje od godinu dana diplomatskim je naporima u potpunosti promijenio stav svjetske javnosti i države su jedna za drugom počele priznavati Republiku Hrvatsku. Time je okončan proces nacionalne integracije i realizirana je težnja za samostalnošću koja se aktivno ističe još od 19. stoljeća.
Bila je to u neku ruku i njegova životna misija, pa je upravo i njegova bista najprimjerenije mjesto za obilježavanje prva tri desetljeća. Treba spomenuti i da je taj proces ostvaren u tadašnjoj Vladi demokratskog jedinstva koja je okupljala aktere svih političkih usmjerenja, čime je hrvatska politička scena pokazala da je jedinstvena u težnji za neovisnošću, samostalnošću, demokratskom ustroju društva i konačno – težnji za međunarodnim priznanjem.
Ispred Grada Mursko Središće, vijenac su položili i svijeće zapalili gradonačelnik Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, zamjenik gradonačelnika Kristijan Antolović, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Dragutin Stojko, članovi Rudarskog zbora Mursko Središće i pripadnici UDVDR-a Mursko Središće.
Zimske praznike Osnovna škola Štrigova iskoristila je kako bi osvježila i uredila školske prostorije te su učenici nastavu drugog polugodišta započeli u šarenim i veselim učenicama.
Tijekom praznika u svim učionicama odrađeni su soboslikarski radovi kako bi se bojama stvorila što ugodnija i poticajna atmosfera. Radove je financirala Međimurska županija iz proračunskih sredstava, a Općina Štrigova pridonijela je nabavkom namještaja i opremanja dnevnog boravka, kutka u kojem učenici provode svoje slobodno vrijeme, a koji su velikodušno uredili izvođači radova o svom trošku.
Zadovoljan radnom akcijom je ravnatelj Osnovne škole Štrigova Stanislav Rebernik, a izvršene radove obišao je župan Međimurske županije Matija Posavec s pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije Blaženkom Novak koji su prilikom posjeta školi učenicima donijeli skromne slatke darove.
U Osnovnoj školi Štrigova kontinuirano razvijaju standard odgoja i obrazovanja u školi, a 167 učenika ima besplatno osigurano tri obroka tijekom boravka u školi. Škola je dobro opremljena, a nakon obnove učionica slijedi i obnova hodnika čime će unutrašnjost škole biti u potpunosti obnovljena.
Dragan N. iz Pribislavca je automobilom 18. listopada 2014. godine povezao Š.O. te ju pokušao silovati, sve se zbilo u blizini Novog Sela Rok. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci, ali mu je ona zamijenjena za uvjetnu.
Općinski sud u Čakovcu tek je ove godine donio presudu kojem je nesretna žena dobila odštetu od 11 tisuća kuna.
Stvari koje je ispričala na sudu uznemirile bi svakoga. Sjela je u njegov auto te joj je ubrzo počeo govoriti da je lijepa, da mu se sviđa i da će biti njegova, ponudio joj 300 kuna za spolni odnos te ju upitao zašto radi teške poslove, kada bi novac mogla zaraditi na lakši način.
– Nudio mi je 300 ili 500 kuna samo da imam odnos s njim, no rekla sam da to ne želim. Jedino na dobar način želim zaradit za kruh i mlijeko, a ne na takav način. Počeo me je pipati, a ja sam njegovu ruku micala od sebe, zgrabio me za grudi. Onda sam počela plakati u autu i rekla neka stane, da idem van. On je rekao ‘ne’, moraš biti moja. Kako je bio zavoj, on je usporio pa sam se bacila iz auta van i počela trčati po cesti. Onda sam srela D.O. koji je bio na kombajnu na polju uz cestu te sam vikala neka stane i onda sam dotrčala i popela se na kombajn i tamo sam pričala s njegovima i plakala, bilo me je strah. Zamolila sam ih da mi pomognu i daju za jedan poziv da nazovem tadašnjeg dečka da dođe po mene – rekla je na sudu.
Nakon ovog događaja nije mogla spavati, bilo ju je sram, a o svemu se počelo pričati i u selu. Tuženik smatra da nije kriv te je optužio nesretnu ženu da samo iz njega želi izvući novce.
Sud je odlučio da će svaka stranka snositi svoje troškove ovog postupka.
