Medo sa sjevera 3: Kraljevska avantura (Norm of the North: King Sized Adventure)
Animirani; Uloge/Glasovi: Saša Buneta, Hrvoje Klobučar, Domagoj Janković, Mario Valentić, Marko Ožbolt
Omiljeni medo Norm i njegovi prijatelji se vraćaju u novoj avanturi. Jin i Dexter, bivši partneri koji obnavljaju i sakupljaju kineske antikvitete, u sukobu su nakon što Jin sazna da je Dexter krao i prodavao drevne antikvitete iz muzeja. Norm obeća vratiti najcjenjeniju kinesku starinu, a u tome će mu pomoći njegovi prijatelji s kojima kreće u novu avanturu u Peking. Norm čini sve što treba, kako bi održao svoje obećanje, čak i ako to znači skakanje po planinama i suprotstavljanje nemilosrdnom arheologu
26. I 27.2.2022., SUBOTA I NEDJELJA U 19 SATI
Smrt na Nilu (Death on the Nile)
Misterija, drama; Uloge: Kenneth Branagh, Gal Gadot, Armie Hammer
Kenneth Branagh se vraća kao redatelj i detektiv Hercule Poirot u adaptaciji istoimenog whodunit klasika Agathe Christie, koji zaslužuje reputaciju jednog od njenih najboljih romana. Kartu za ubojito putovanje Nilom je ugrabila i velika filmska zvijezda Gal Gadot, poznata po glavnoj ulozi u globalno uspješnoj franšizi Wonder Woman. Mlada, bogata i lijepa Linnet Ridgeway ima gotovo sve. Ono što nema, uzme. Na primjer, zaručnika svoje najbolje prijateljice Jackie. Kad se Linnet i njezin novi dragi otpute na medeni mjesec krstareći Nilom, ništa ne može sačuvati Jackie od njezinih demona. I nitko – čak ni čuveni detektiv Hercule Poirot – ne može spriječiti zločin iz strasti.
DOM KULTURE
25.2.2022., PETAK U 19 SATI, KAZALIŠNA PREDSTAVA „ČUK SEDI“
U Domu kulture Grada Preloga, možete, u petak 25. veljače, s početkom u 19 sati, pogledati kazališnu predstavu „Čuk sedi“. Predstava, autora Vladimira Mesarića, nastala je u koprodukciji Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, MAKAMUSA iz Murskog Središća i Grupe Sarcas. O predstavi, autor Vladimir Mesarić ističe: „Nakon više od pedeset ljeta slučajno se susreću dva prijatelja iz rane mladosti. Puni emocija prisjećaju se svoga djetinjstva šezdesetih godina prošlog stoljeća. Neizostavno se nameće vječita dvojba, je li bilo bolje nekad, ili danas. Iskonskom međimurskom popevkom, poezijom i vrckavim kazališnim dijalozima umjetnici “XENIX”-a mlađim naraštajima oslikavaju davne šezdesete, a one malo vremešnije vraćaju u vrijeme kad su čvrsto vjerovali da mogu promijeniti svijet…”. Cijena ulaznice za predstavu je 20 kuna.
U Čakovcu je održana konstituirajuća sjednica Koordinacijskog vijeća Urbanog područja Čakovec čiji su članovi gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnik općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik općine Pribislavec Matija Ladić, načelnik općine Strahoninec Franjo Lehkec te načelnik općine Šenkovec Robert Meglić. Na sjednici je pritom za predsjednicu izabrana gradonačelnica Ljerka Cividini, a zamjenik je načelnik Nedelišća Nikola Novak. Vijeće čine čelnici jedinica lokalne samouprave (ili njihovi zamjenici), a osnivanje Koordinacijskog vijeća je planirana aktivnost u procesu formiranja i funkcioniranja Urbanog područja Čakovec koje će koristiti Mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) za financiranje projekata. Na samoj sjednici donesen je Poslovnik rada, dano je pozitivno mišljenje na nacrt Komunikacijske strategije i Komunikacijski akcijski plan, a predstavnici razvojne agencije Čakra informirali su čelnike o dosad obavljenim aktivnostima na izradi Strategije razvoja urbanog područja Čakovec (SRUP).
Uz zajedničko provođenje projekata i aktivnosti, slijedi osnivanje Partnerskog vijeća
Ova mogućnost dostupna je za Grad Čakovec od 2021. godine s ciljem povećanja životnih uvjeta građana kroz realizaciju projekata iz komunalnog područja, turizma, kulture, socijalne skrbi te jačanja gospodarskih potencijala. Zbog toga se Grad Čakovec ujedinio s općinama iz kojih dolazi preko 30% dnevnih migranata na posao u grad, koje su neposredno spojene na urbani dio grada i koje već ostvaruju funkcionalnu povezanost ostvarenjem zajedničkih interesa kroz projekte i aktivnosti. Radi se o općinama Nedelišće, Pribislavec, Stahoninec i Šenkovec, a u vremenu koje dolazi očekuje se i osnivanje Partnerskog vijeća – sve u cilju kvalitetnije izrade SRUP-a. Strategija će u sljedećim mjesecima definirati projekte koje Urbano područje želi razvijati, a očekuje se da Europska komisija uskoro odluči o financijskoj omotnici za ITU mehanizam. Tada će biti poznat i iznos alokacije te način distribucije sredstava, a okvirna područja financiranja trebala bi biti: brownfield (obnova zapuštenih objekata), kulturna baština, prirodna baština, turizam, javni prijevoz, digitalizacija javne uprave, inkubatori, energetska učinkovitost, zelena infrastruktura, vrtići i socijalna infrastruktura te ceste. Izradu SRUP-a provodi Razvojna agencija Čakra d.o.o., dok će postupak vrednovanja izrade Strategije provoditi Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA.
U novoj epizodi podcasta Pametni ljudi gostovala je Adrijana Višnjić-Jevtić, dugogodišnja čakovečka odgojiteljica, a sada profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ¸Teme podcasta su zanimljive roditeljima, a posebno pitanje kvalitetnih predškolskih programa, što oni točno jesu, koliko bi dijete trebalo provoditi vremena u vrtiću, zašto uopće ići u vrtić, treba li svako dijete popodne spavati, moraju li djeca učiti čitanje i pisanje prije polaska u školu… Višnjić-Jevtić u posjetila brojne zemlje, posebno europske pa je dio podcasta posvećen usporedbi hrvatskih ranih i predškolskih programa s onima u Njemačkoj, Danskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Islandu…
Vrtićka tema koja sve više zaokuplja pažnju roditelja jesu šumski vrtići o kojima je Višnjić-Jevtić iznijela činjenice i svoje dojmove sa studijskih putovanja pa svi zainteresirani mogu pomno saznati kako to funkcioniraju vrtiću usred šume bez građevine i zašto klinci u Norveškoj prije polaska u školu izrađuju svoj nož! U emisiji se razgovara i o tome jesu li vrtići pravo djeteta ili pravo roditelja ili poslodavca?!
Podcast Pametni ljudi emitira se na YouTube kanalu Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.
Smutek je otvorio Instagram profil @smutek_kc. Zapratite ih ako već niste jer vas tamo očekuju najnovije ponude i zanimljivi recepti.
Smutek – domaći kutek je spoj tradicionalnog i modernog jelovnika kojemu su osnova proizvodi iz našeg kraja i od naših certificiranih prodavača na gradskoj tržnici. S obzirom na ubrzani stil života, potrebno nam je svima da se hranimo zdravije, a da obrok pripremimo brzo. Budući da sami za to često nemamo vremena, Smutek vam nudi rješenje svojim neodoljivim jelovnikom.
Simfonija primamljivih mirisa i okusa vrhunskih i domaćih jela, opuštajući ambijent, kvalitetna usluga pružit će gostima pravi gurmanski doživljaj, a naš kulinarski tim iznenadit će kreacijama i novim okusima.
Ponuda je šarolika i raznovrsna, prilagođena različitosti gostiju. Tu je 6 vrsta doručka za one koji žele kušati izvornu, podravsku hranu poput špeka, domaćih kobasica, prgica, sira i vrhnja. Na zadovoljstvo naših klijenata osmislili smo ponudu brzih, ali uvijek svježih i raznolikih sendviča za svačiji ukus. Svi naši sendviči dolaze u integralnim pecivima koji se savršeno sljubljuju sa svim dodacima kojima se pune: velikim brojem namaza, sireva, suhomesnatih proizvoda te cijelom paletom ponude povrća. Na izbor nudimo i dvije vrste Vege sendviča, a u ponudi imamo i razne vrste wokova, tortilja, omleta, variva i razne vrste salata koje su idealne i za vegetarijance ali i za one koji vole salatu upotpuniti mesom. U našoj svakodnevnoj ponudi vegetarijanci mogu pronaći široku lepezu ukusnih jela.
Za idealan početak dana nudimo široku paletu hranjivih smoothia. Samo jedna čaša našeg smoothia može zamijeniti cijeli obrok i pružiti sve potrebne nutrijente za nastavak dana.
Za sladokusce tu su kreativne slatke delicije poput cheesecake u čaši, domaće zlevanke s koprivom, domaćih vafla te palačinka s marmeladom i lino ladom
Vaše omiljeno jelo iz Smuteka možete naručiti i preko aplikacije GLOVO. Popularna usluga dostave hrane i drugih potrepština GLOVO dostavit će vaše jelo na kućni prag i to po istoj cijeni kao i u samom objektu.
Smutek – domaći kutek i dalje radi sljedećim radnim vremenom:
ponedjeljak – petak: 7.00 – 14:00 sati subota: 8.00 – 13.00 sati Nedjeljom i blagdanima ne radi
Pjevač međimurskih narodnih pjesama Mirko Švenda Žiga, čovjek koji je živi za svoje nastupe, a iza sebe ima 17 glazbenih albuma, otkriva kako je preživio razdoblje korone i što je radio dotle, kad nije bilo koncerata.
Mirko Švenda Žiga (57) iz Čehovca poznati je međimurski pjevač za čije se koncerte uvijek traži karta više, a ujedno i skladatelj i tekstopisac, kao i biznismen. Ovaj rocker u duši u kojem čuči etno glazba, svoju glazbenu karijeru započeo je već s 14 godina kao bubnjar u lokalnom bendu Amor, a danas je iza njega više od 40 godina uspješne glazbene karijere. Ljubav prema glazbi stekao je od svoje pokojne majke koju su zvali Žigova Mara, a u uspomenu na nju dao si je umjetničko ime Žiga. S ovim jedinstvenim međimurskim pjevačem porazgovarali smo o aktualnostima u njegovu životu.
Kako ste preživjeli posljednje dvije-tri godine, odnosno razdoblje korone?
Teško. U vrijeme korone naša branša je nastradala. U dvije godine otpalo mi je čak 57 koncerata, bar one koje sam brojao, nakon čega sam prestao brojati. Najgore od svega je što etno glazba nije komercijalna. Ljudi me više vole kao pjevača i zabavljača, jer na svojim nastupima napravim cijeli show.
No, snimio sam dva nova glazbena albuma, čiji sam i izvršni producent – ‘Čisto međimursko’ (2020. godine) i ‘Istinski hrvatsko’ (2021. godine). Na oba albuma je samo jedan instrument, klavir, i moj glas. ‘Čisto međimursko’ sadrži 13 narodnih međimurskih pjesama. Napravio sam to za svoju dušu, to sam ustvari ja. Na tom albumu je puno emocija. Smatram da međimurska pjesma ima 99,9 posto emocija, a ostalih 0,01 posto je glazba. Na tom albumu sam htio pokazati kako se međimurska pjesma mora pjevati. Nikakvim poluglasima, nikakvim falsetima, za međimursku pjesmu moraš biti pjevač, moraš baš popevati, nema švercanja.
Album ‘Istinski Hrvatsko’ je zapravo nastavak na ‘Čisto međimursko’, jer tu sam se proširio na cijelu Hrvatsku. Tu sam, također uz klavir, otpjevao hrvatske narodne pjesme. Iz svake županije uzeo sam jednu narodnu pjesmu, dakle, 20 pjesama, te za 21. pjesmu ‘Lijepu našu’.
Žiga je u vrijeme korone napravio dva nova nosača zvuka, prva u Hrvatskoj i na sticku
Glazbeni producent bio mi je Toni Eterović, jedan prekrasan čovjek, Splićanin sa zagrebačkom adresom, te smo zajedno dokaz da Hrvatska može odlično funkcionirati kao spoj Sjevera i Juga, što se najbolje vidi u ta dva zadnja albuma.
Po čemu su još ti albumi posebni?
Kako je moja mama znala reći, ja nikad nisam ‘bil kak druga deca’, pa sam tako napravio prvi u Hrvatskoj nosač zvuka i u sticku. Ta oba moja albuma, u izdanju izdavačke kuće Arija Tonija Eterovića i moje tvrtke Žiga Žaga, su i na CD-u i na sticku.
Ta dva albuma su sastavni dio istoimenih projekata koje sam ja osmislio, dizajnirao i producirao. ‘Čisto međimursko’ dio je međimurskog suvenira ‘Čisto međimursko’ koji je osvojilo prvu nagradu između 47 prijedloga na natječaju Međimurske županije za naj suvenir. Taj suvenir se sastoji od najboljeg međimurskog pjenušca, Sibona, i međimurskih pjesama na sticku koji se nalazi na vrhu pjenušca. Isto tako, na suveniru ‘Istinski hrvatsko’ je Sibon i album s hrvatskim narodnim pjesmama.
Suveniri Čisto međimursko i Istinski hrvatsko
Sibon je prvi međimurski pjenušac, kojeg su 2012. godine napravili moj sin Alen Švenda i njegov partner Gordan Horvat, vlasnici tvrtke DGA pjenušci. Već pet godina zaredom na londonskom natjecanju Decanter osvojio je srebro!
Što još radite?
Radim na pjesmi za Zagrebfest, ‘Ja ću pjevati o nama’, za koju je glazbu napravio Toni Eterović, a tekst napisao Leonardo Baksa Čeči, Međimurec u Zagrebu. Nadam se i koncertima, a već imam nešto potvrđeno, ali neću to iznositi dok ne budem siguran. Po struci sam ekonomist te i pomažem sinu i njegovom partneru u promociji njegovih proizvoda.
Neki dan ste nastupili i u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu?
Dana 21. veljače bio sam na Festivalu šansone ‘Zvonimir Golob’, gdje sam pjevao pjesmu ‘Jarebica, lepa ftica’ s albuma ‘Čisto međimursko’, što je publika jako lijepo prihvatila.
Koja vam je vaša najdraža pjesma?
Pjesma ‘Mama’ o mojoj pokojnoj majci Mariji, za koju sam tekst napisao na melodiju starog filma ‘Mamma son tanto felice’ otprije 65 godina.
Što je s vašim bendom Žiga i bandisti?
Imam tri benda: bend Žiga Žaga, koje ja zovem Električari, što je klasičan pop-rock bend, zatim etno bend Cimbal bend (cimbal i kontrabas) te bend Žiga i bandisti, što su puhači na trubama, a taj bend je bio velika atrakcija u razdoblju između 2008. i 2014. godine.
A nakon toga?
Te sam godine napravio ‘Obiteljski album’, pjesme o članovima obitelji i pjesmu ‘Mama’. Nastupe sam zatim okrenuo na pop-rock zvuk. Godine 2017. napravio sam ‘Najljepšu obiteljsku priču’, gdje pjevam pjesme o članovima obitelji, a gosti su mi bili obitelji koje se bave glazbom – obitelj Rucner, Hrvoje Hegedušić i njegova kći Hana, Gabi Novak i Matija Dedić… Druge godine smo to ponovili, a zatim je korona sve zaustavila.
Bili ste i umjetnički direktor MEF-a Ljubo Kuntarić, kakvo vam je to bilo iskustvo?
Godine 2017. dobio sam Grand Prix nagradu za pjesmu ‘Duša s tobom’, a 2018. bio sam umjetnički direktor MEF-a. Kao pjevaču mi je to bilo lijepo iskustvo, ali kao direktoru katastrofa jer je ‘z Međimurcima’ teško i grdo surađivati u umjetnosti. Odradio sam sve, potrudio se dovesti velika imena na festival, a na putu na sastanak s vlasnikom festivala doznao sam – da više nisam umjetnički direktor! Otad više ne komuniciram s MEF-om.
Što kažete na popularnost cajki danas među mladima?
Tko voli, nek’ izvoli. S vremenom će ti klinci shvatiti da te cajke nisu dio njih.
Što volite raditi u slobodno vrijeme?
Stanujem u Čehovcu sa suprugom, a sin Alen živi u Prelogu, pa svaki dan k meni dođu moji unuci Matija (12) i Adrian (10), koji su mi najvažnije osobe u životu. Matija svira klavir treću godinu, a Adrian će jednog dana, nadam se, biti novi Šuker. Prošle godine kupio sam dva hektara zemlje u Međimurju i posadio lješnjake. Okrenuo sam se i zemlji.
Što najviše volite u Međimurju i osjećate li se još negdje dobro?
Međimurje je prekrasan kraj, ima sve – bregove, srednji dio s ravnicom prema jugu te, najvažnije, nalazi se između dvije rijeke, Mure i Drave. Opijen sam Međimurjem kao krajem. Dobro se osjećam i u Slavoniji. Tamo se osjećam ugodno, sviđa mi se ta široka slavonska duša, ta zemlja koja je život, te njihova tambura, glazba koja te povezuje s tom zemljom.
Što vam je najvažnije u životu?
Zdravlje, ljubav i sreća.
Imate li neke neostvarene želje?
Nemam i ništa me ne može iznenaditi!
Vaš životni moto?
Vjeruj i želi i bit će ti dano!
Što vas još nitko nije pitao, a htjeli biste pričati o tome?
Ovo što ste mi vi sad pitali, tako da ne znam odgovor, ali uvijek sve kažem svojim nastupom na pozornici.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) otvorila je jedanaestu po redu ispostavu u Krapinsko-zagorskoj županiji u okviru druge faze projekta „Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija putem HAMAG-BICRO-a“ – BOND 2. Ispostava je otvorena u prostorijama Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
Okupljene uzvanike pozdravila je i Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije: „Za 2022. godinu Krapinsko-zagorska županija osigurala je preko 9 milijuna kuna za razvoj gospodarstva, a uz sinergijski učinak sredstava fondova Europske unije, uvjereni smo da možemo potaknuti jači razvoj zelenog i digitalnog gospodarstva. Upravo u tome će nam pomoći HAMAG-BICRO koji će uz Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije omogućiti poduzetnicima pravovremene, kvalitetne i konkurentne informacije za njihove investicije.“
Jasna Petek, zamjenica župana KZŽ
Zoran Gregurović, gradonačelnik grada Krapine naglasio je: „Drago mi je da smo danas ovdje u Inkubatoru zahvaljujući Županiji koja je pokrenula projekt na zemljištu koje je ustupio Grad Krapina, a naravno pomogla je i Vlada Republike Hrvatske kroz određene programe. Danas imamo jedan reprezentativan objekt gdje će pomoć naći svi oni koji počinju s radom. Otvaranje ureda HAMAG-BICRO-a u srcu Zagorja, u Krapini, uistinu će doprinijeti još većem otvaranju obrta i tvrtki te ohrabriti mnoge za nove investicije.“
U ulozi domaćina, Denis Ranogajec, zamjenik direktorice Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije istaknuo je kako je otvaranje ureda HAMAG-BICRO-a u poslovno-tehnološkom inkubatoru prilika svim poduzetnicima Krapinsko-zagorske županije za ostvarivanje konkretne podrške u realizaciji razvojnih planova. „Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije pouzdan je partner investicija poduzetnika i obrtnika županije preko 20 godina te se veselimo novim projektima i nastavku podrške koju nam pruža HAMAG BICRO.“, dodao je Ranogajec. Potom je Mate Kovač, ravnatelj Sektora za podršku i razvoj poduzetništva, koordinaciju i međunarodnu suradnju HAMAG-BICRO-a prezentirao plan decentralizacije usluga HAMAG-BICRO-a putem Mreže BOND te najavio skorašnje otvaranje novih ispostava.
Denis Ranogajec, zamjenik direktorice Poduzetničkog centra KZŽMate Kovač, ravnatelj Sektora za podršku i razvoj poduzetništva, koordinaciju i međunarodnu suradnju HAMAG-BICRO-a
Otvorenju ispostave HAMAG-BICRO-a u Krapini prisustvovali su također i Žarko Tušek, predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, Sanja Mihovilić i Ljiljana Malogorski, pročelnice Krapinsko-zagorske županije, Darko Varga, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije te Janja Kantolić, poslovna tajnica HGK – Županijske komore Krapina.
U okviru prve faze projekta uspostavljena je Mreža BOND koja trenutno objedinjuje 98 poduzetničkih potpornih institucija iz cijele Hrvatske. Cilj projekta BOND je doprinijeti povećanju razine poduzetničkih aktivnosti stvaranjem povoljnijeg poduzetničkog okruženja u svim regijama Republike Hrvatske te na taj način osigurati stabilan rast i razvoj cjelokupnog gospodarstva. Projektom je planirano otvoriti ispostave HAMAG-BICRO-a u svakoj županiji Republike Hrvatske, kako bi se u suradnji s lokalnim poduzetničkim potpornim institucijama, poduzetnicima iz svih županija Republike Hrvatske, osigurala viša razina profesionalnih usluga te omogućio jednak pristup informacijama o poslovanju i uslugama HAMAG-BICRO-a.
Ivana Kovačić, zaposlenica ispostave Krapina
U ispostavi HAMAG-BICRO-a u Krapini poduzetnicima i svim zainteresiranima na raspolaganju će biti zaposlenica Agencije Ivana Kovačić [email protected]
Šetnica svete Barbare u Murskom Središću novim sadržajima svake godine okuplja sve više šetača i izletnika, što rezultira i potrebom za dodatnim sanitarnim čvorovima. Zbog toga je gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak, na 19. sjednici stručnog kolegija gradonačelnika izdao sljedeće zaduženje:
“Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za pokretanje postupka jednostavne nabave za kupnju montažnog sanitarnog čvora (muški, ženski i za osobe s invaliditetom) koji će se postaviti na Šetnici sv. Barbare u blizini dječjeg igrališta. Napominjemo da se radi o normalnom sanitarnom čvoru (ne kemijskom) koji će biti spojen na vodovodnu mrežu i odvodnju te će svojim izgledom (obložen drvenim oblogama) u potpunosti uklapati u ambijent šetnice.”
Draga djeco, nakon predstavljanja dječjih maski pozivani ste na predstavu “Klaunovska posla” u subotu, 26. veljače u 11.00 sati, na Trgu Republike Čakovec.
Klaun Srećko će vas trikovima zabaviti i postati ćete mali čarobnjaci očarani svojim neslućenim i prekrivenim sposobnostima. Donijeti osmijeh na dječje lice nije nimalo lak zadatak, ali klaun Srećko ima rješenje. Smijeh od uha do uha je …. zagarantiran! Ali da se samo ne smijemo, plesat ćemo u ritmu muzike za ples. Zato djeco i odrasli, dođite, nasmijte se, začarajte i zaplešite!
Pod predsjedanjem svojeg predsjednika Ivice Kutnjaka svoju 7. sjednicu održalo je Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri koje je Dnevnom redu imalo 10 točaka, a nakon Aktualnog sata vijećnici su saslušali Izvješće općinskog načelnika Martina Srše o svom radu u 2021. godini.
Potom je donijeta Odluka o komunalnom redu kao i Odluka o poticanju uređenja nekretnina na općinskom području. Posebno je u fokusu interesa bilo donošenje Odluke o utvrđivanju ekonomske cijene i sufinanciranje smještaja djece u predškolske ustanove, ali i donošenje Odluke o visini redovnih i jednokratnih stipendija i redovnih studentima s područja Općine Sveti Martin na Muri u 2022. godini.
Općinskom povjerenstvu za dodjelu studentskih stipendija pristigla je 21 zamolba za redovno studiranje i jedna zamolba za jednokratnu stipendiju. Jedan kandidat povukao je svoju molbu za redovnu stipendiju, te će stipendije dobiti 20 studenata. Tako će njih dvadeset dobiti po 300 kuna za studiranje u Čakovcu i Varaždinu, po 400 kuna za studij u ostalim mjestima u Hrvatskoj te 500 kuna u inozemstvo. Iznos Jednokratne stipendije je 1000 kuna.
Fasade i balkoni kuća trebaju biti uredni i ne prenapučeni
Vrlo zanimljiva rasprava vođena je pod točkom donošenje Odluke o dopunama i izmjenama o komunalnom redu na području Općine Sveti Martin na Muri. Tako će se od sada s 2000 kuna kažnjavati za učinjeni prekršaj pravna osoba, a s 1000 kuna fizička osoba.
Ovim kaznama želi se vlasnike kuća koji ne drže urednima i čistima fasade svojih kuća, koji prekomjernim količinama na ograde balkona na sušenje ili provjetravanje vješaju posteljinu, tepihe i druge stvari. Kaznit će se i oni čiji klima uređaji ispuštaju nekontroliranu količinu kondenzata na javnu površinu i tako dalje.
Vijećnici su jednoglasno prihvatili Financijska izvješće svoja dva (2) Dobrovoljna vatrogasna društva za minulu godinu, izabrali suca porotnika Županijskog suda u Varaždinu, te na kraju načelniku Martinu Srši postavili nekoliko pitanja te dali prijedloge, uglavnom vezane na uređenje i održavanje komunalne infrastrukture, na što je on odgovori, naznačio termine i rokove obavljanja radova na njima i slično.
Grad Mursko Središće svake godine daje pomoć, odnosno uskrsnicu umirovljenicima sa svog područja, čija visina ovisi i o visini mirovine. Rast cijena i inflacije najviše utječu na najranjivije skupine, među kojima su i umirovljenici. Kako bi im provođenje uskrsnih blagdana bilo olakšano, gradonačelnik je na 19. sjednici kolegija gradonačelnika odlučio povećati dostupna sredstva te je izdao sljedeće zaduženje:
‘Zadužuje se Odsjek za opće-društvene djelatnosti da udruzi umirovljenika Mursko Središće dostavi popis umirovljenika s područja grada Mursko Središće koji su prema usuglašenim kriterijima predali zahtjev za božićnicu. Popis će udruga umirovljenika ažurirati kako bi se utvrdila lista za pravo na dodjelu bonova za Uskrs.’
Kriteriji za ostvarivanje prava na bonove su:
– mirovine (prihodi) do 1.600,00 kuna = bon u vrijednosti od 140,00 kuna – mirovine (prihodi) od 1.600,00 do 2.100,00 kuna = bon u vrijednosti od 120,00 kuna – mirovine (prihodi) od 2.100,00 do 2.600,00 kuna = bon u vrijednosti od 100,00 kuna
Bonovi će se moći iskoristiti u trgovini KTC u Murskom Središću. Uz gore navedene bonove umirovljenici koji ostvaruju pravo na dodijelu bonova dobiti i poklon bon u vrijednosti od 100,00 kuna koji će moći iskoristiti u mesnici MIHALIĆ u Murskom Središću.
