Vozača kamiona Kristijana Kečkeša (42) srećemo u Dragoslavcu na utovaru tereta, staklenih boca. Kao prijevoznik radi od svoje osamnaeste godine, a da je u svom poslu vješt, svjedoči njegovo spretno upravljanje dizalicom.
Dio svog radnog vijeka proveo je u inozemstvu.
– Delal sam vuni. Vozil sam autobus, delal sam na terenu, ali onda sam se odlučil dojti doma. Neje sve v penezima. Ovdje imam obitelj, ženu Sanelu i djecu Gabrijela i Mariju. Uz to, moj je tata u jednom trenutku obolio i to je bio dodatan razlog da dođem doma u Međimurje. Sad kad sve to pogledam, jako sam zadovoljan i tu, govori nam Kristijan.
Pokazuje nam kako se upravlja dizalicom, a svim mladim vozačima poručuje da je ljubav prema ovom poslu ono što ih treba voditi.
Omiljeni načelnik Općine Strahoninec, Franjo Lehkec, iako volonter posljednjih nekoliko godina zaista je puno učinio za razvoj svoje Općine, a Strahoninec je postao pravo prigradsko naselje sa svim sadržajima i obilježjima. Inženjer građevinarstva po struci i glazbenik po vokaciji, u suradnji s mještanima pokrenuo je i relizirao niz projekata važnih za život mještana, kojih je sve više, jer u Strahoninec doseljavaju brojne obitelji uglavnom iz istočnog dijela Međimurja. Samo u ovom trenutku gradi se oko 200 stambenih jedinica.
U planu je proširenje Dječjeg vrtića, a nastavit će se i dogradnja zgrade Osnovne škole. Uređuje se i industrijska zona sjever kod poslovne zgrade Međimurskih voda. Već ove godine počinju i pripreme za uređenje spotsko-rekreacijskog parka, a u planu je i izgradnja doma za starije i nemoćne osobe. Strahoninec živi i intenzivnim društvenim životom. Aktivne su brojne udruge koje okupljaju na desetke vrijednih članova. I u tome veliku zaslugu ima načelnik Lehkec.
U slobodno vrijeme Franjo Lehkec voli birati vina za posebne prilike. I to ne bilo kakva. Preferira ona koja su barem djelomično njegovana u drvenim bačvama. U tome ga je potpuno podržava mladi i perspektivni vinogradar Marko Cmrečnjak iz Svetog Urbana. Proveo ga je posebnim dijelom podruma njihove vinarije, gdje su kušali desetak vrhunskih vina iz drvenih bačvi. U tom bogatstvu okusa i mirisa Franjo se nije moga odmah odlučiti koje je najbolje. Odluka je ipak pala na sivi pinot berbe 2021. godine, pravo muško vino s pojačanim alkoholom, savršenim bukeom, mladenački razigran, koji će za mjesec-dva dostići svoju punu osobnost.
I na kraju Franjo je odlučio: za svakodnevnu konzumaciju preporuča Cmrečnjakov pušipel, a za posebne prilike Cmrečnjakov sivi pinot. Slažemo se s njim!
Veseli dvojac poslan je na zadatak mijenjanja starih dotrajalih putokaznih ploča. Srećom, poslužio ih je sunčani dan pa je posao obaviti lakše, govore nam Vlado Horvat i Radovan Horvatić. – Delamo na održavanju državnih cesta v tvrtki PZC Vraždin d.o.o., no imamo svoju podružnicu tu v Čakovcu de smo zaposleni. Obojica smo Međimurci. Ja živim v Dragoslavec Bregu, domaći sam čovek. Vlado ovaj posel dela pet let, dok je ovoj posl delam manje, dve lete, govori nam Radovan. Ovom prilikom, svim su našim čitateljima raspoloženi Vlado i Radovan poželjeli produktivan radni dan.
Nekadašnje odlagalište otpada Gmajna u Domašincu ovih dana se intenzivno sanira i uskoro će na ovome mjestu biti šumska oaza mira, odnosno posađeno drveće, a ružni ostaci nekadašnjeg smetlišta postat će prošlost.
Kako je rekao načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek, otkad se na području općine Domašinec počelo organizirano skupljati i zbrinjavati otpad, ovo odlagalište je službeno zatvoreno i prvi projekti za njegovu sanaciju, kao i sanaciju ostalih međimurskih deponija, bili su napravljeni još 2008. godine. Međutim, Fond za zaštitu okoliša imao je mnogo takvih odlagališta za sanirati i predviđen novac se brzo potrošio te nije bilo dovoljno sredstava za sva odlagališta.
Načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek
– Kako su troškovi sanacije bili veliki, bilo je neprihvatljivo i da općina to sanira u vlastitom trošku, pa su odlagališta Gmajna i Prščočovo čekala do sada. Trenutni stav i ekološka procjena su da je otpad koji je ovdje unutra bio odložen, koji nije diran 15 godina, odradio svoje reakcije i ne treba ga vaditi, tako da se sada sanira samo površinski sloj odlagališta te će se taj će dio pošumiti i s vremenom, kako će to drveće rasti, pročišćavat će se automatski i tlo – pojasnio je načelnik.
Iznos sanacije deponija Gmajna i Prščočovo predviđen je na 700.000 kuna (uključujući PDV) za svako odlagalište, a sanaciju će financirati Fond za zaštitu okoliša i Općina Domašinec u omjeru 60:40.
Izvođač radova je tvrtka Mišić reciklažno dvorište iz Ivanovca, a na terenu smo zatekli i djelatnike te tvrtke, braću Dejana i Tomislava Mišića, koji su otkrili gdje će završiti sve ovo što je još nedavno nezahvalno „krasilo“ ovaj mirni kutak.
– Na Gmajni je bilo predviđeno uklanjanje oko 250 tona komunalnog otpada, dosad je izvoženo oko 200 tona, zatim glomaznoga 100-150 tona te građevinskog više od 400 tona. Komunalni i glomazni otpad se prvo sortira na licu mjesta, s njega se odvaja zemlja, koja odmah ostaje za sanaciju i pokrivanje, te odlazi u Čakom, na deponij za odlagalište Totovec, a građevinski otpad k nama, u Reciklažu Mišić u Ivanovcu, na daljnju obradu. Građevinski otpad ide na drobljenje i separiranje, zatim se analizama ispituje i dokazuje se pogodnost za njegovu ponovnu upotrebu, kao što je izgradnja cesta, nasipa, tampona i slično – rekao je Dejan Mišić.
Tomislav i Dejan Mišić iz Mišić reciklažeEkipa iz Mišić reciklažnog dvorišta i načelnik Mario Tomašek
Na Facebook stranici DVD Domašinec objavljene su lijepe vijesti koje prenosimo u cijelosti:
“Danas smo zaprimili Odluku o rezultatu administrativne kontrole u kojoj je utvrđeno da je prvi dio Zahtjeva za potporu korisnika DVD Domašinec (u sektoru vatrogasnih domova), koji je podnesen na Natječaj za provedbu Podmjere 7.4. “Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu” POZITIVNO OCIJENJEN!”
U Domu kulture grada Preloga i ovog vikenda na redu su dva odlična filma – za one male, i za one malo veće. Pčelicu Maju pogledajte 15. i 16. siječnja u 17 sati, a film Vrisak pogledajte 15. i 16. siječnja u 19 sati. Evo malog uvoda:
PČELICA MAJA 3: ZLATNO JAJE (sinkronizirano)
IZVORNO IME: Maya the Bee 3: The Golden Orb REDATELJ: Noel Cleary ŽANR: Animirani ULOGE/GLASOVI: Sandra Hrenar, Hrvoje Perc, Fabijan Pavao Medvešek, Daniel Dizdar, Ronald Žlabur, Dražen Bratulić TRAJANJE FILMA: 88 minuta
SADRŽAJ FILMA: Mala Maja živahna je i znatiželjna pčelica, koja baš i ne voli pravila, a nova avantura klasični je film ceste u kojem Maja i njezin najbolji prijatelj Pavo napuštaju Livadu makova. Kraljica je naime strogo zabranila odlazak u još jednu avanturu, ali ne poslušavši je, Maja kreće na važan zadatak: isporuku zlatnog jajeta, budući da ona naravno ne može odoljeti pomoći još jednoj bubi u nevolji! Ali kad se “jaje” izlegne, Maja i Pavo se suoče licem u lice sa dosad najvećom odgovornošću – prekrasnom, ljupkom malom princezom.
VRISAK (+15)
IZVORNO IME: Scream REDATELJ: Matt Bettinelli-Olpin, Tyler Gillett ŽANR: Horor ULOGE: David Arquette, Jack Quaid, Neve Campbell, Courteney Cox, Jenna Ortega, Melissa Barrera TRAJANJE FILMA: 114 minuta
SADRŽAJ FILMA: Kultni horor koji smo obožavali u 90-tima vraća se na filmska platna. Uz brojnu mladu ekipu, svoje će uloge u petom nastavku reprizirati Neve Campbell, Courteney Cox i David Arquette te Marley Shelton koju smo prvi put gledali u Vrisku 4. Nakon što je niz brutalnih ubojstava šokirao mirni gradić Woodsboro, ubojica s maskom „Ghostface“ ponovno počinje terorizirati skupinu tinejdžera kako bi oživio tajne iz smrtonosne prošlosti grada.
Vincekov pohod biti će otvorenog tipa pa tako posjetiteljima Svetog Martina na Muri predlažemo da vikend 21.-23. siječnja iskoriste tako da sudjeluju na pješačenju dugom oko 12 kilometara i pohode destinacije koje predlažemo, rekao je David Novinščak, direktor Ureda TZ Općine Sveti Martin na Muri.
Točno za deset dana je svetkovina Svetog Vinka, đakona i mučenika, uz Svetog Martina biskupa, međimurskim prijateljima vinograda i vina, ali i šetačima i obožavateljima boravka na svježem zraku najomiljenijeg sveca. Dan je to kada su se prije epidemije COVID-19 po vinogradima i klijetima okupljali prijatelji i znanci koji su uz dobru kapljicu i gastronomske delicije obilježili i početak radova u vinogradima i pretakanja mladih vina u podrumima. Održavalo se i nekoliko grupnih pohoda u vinorodne krajeve, a jedan od takvih bio je i ‘Vincekov pohod na Venec’ sa ciljem u Župnom vinogradu, koji su lijepo i radosno organizirali KUU Sveti Martin, te Općina i Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri.
Prema riječima Davida Novinščaka direktora Ureda svetomartinske Turističke zajednice, zbog epidemioloških mjera Vincekov pohod neće biti u onakvom izdanju kakvog do 2020. pamte svi oni koji su imali privilegiju biti sudionik tog uzvišenog događaja.
Kaže Novinščak kako preporučuje svima koji to žele i mogu da budu sudionici Vincekovog pohoda otvorenog tipa od 21. do 23.siječnja s polazne točke Terme Sveti Martin te pješačenja oko 12 kilometra i povratkom na polaznu točku, gdje će biti niz zanimljiv događanja.
Put će od PUB POTKOVA voditi do Vinske kuće Hažić u Jurovčaku, te Izletišta GORIČANEC u Svetom Martinu na Muri. Novinščak kaže kako će Turistička zajednica prirediti virtualnu ceremoniju Vincekovih na sam blagdan i svetkovinu svetog Vinka. Uz epidemiološke mjere biti će održano više obreda Vincekovog u privatnim goricama, klijetima i vikendicama u blagom svetomartinskom kraju.
Teško je u jedan ovakav tekst staviti sve ono što mi je Radovan Marčec iz Nedelišća ispričao o svojim drvcima u posudi. Radovan, koji je za Novu godinu proslavio svoj 60. rođendan, najveći je, uz Adriana Horvata, međimurski bonsaist. Bonsai majstori se u Kini i Japanu vode kao umjetnici, a kod nas je još sve to u začetku. Ima tek desetak mladih bonsaista, koji su Radovanovi i Adrianovi učenici.
Prema Wikipediji, bonsai u doslovnom prijevodu znači stabalce u posudi. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same hortikulturne vještine, a velik je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Osnovni princip je uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u “normalnoj” veličini u prirodi.
Bonsai stabalca najčešće nadžive svoje vlasnike
Radovan Marčec je bivši policajac, sada u mirovini, ali od najranije mladosti voli prirodu, zelenilo, šume… Otac mu je bio lovac pa je često s njim tumarao lovištima. A i gljivar je s velikim iskustvom.
-Bonsai stabalca su me uvijek privlačila, općinjavala. Kod nas nije bilo literature kako se ona uzgajaju, bilo je nešto malo na engleskom, a nije bilo ni bonsaista koji bi me podučili… Kasnije sam najviše naučio putem Interneta. Kad sam bio u ovdašnjim šumama u potrazi za gljivama, često sam pronalazio slomljena stabla, ali još uvijek živa. Prvo sam vadio sitna drvca, mlada, očistio i sadio. No, kasnije sam naučio da su zapravo najvrednija ona oštećena drvca u šumi, slomljena blizu panja, a stara 30 pa i 50 godina. Prva važnija bonsai stabalca iskopao sam i posadio 1994. godine, i to lipu i graba. Oni su još i danas kod mene. Od onda sam uzgojio više od 70 drvca raznih vrsta. Bonsai stabalca, ako im se pokloni dužna pažnja, žive jako dugo, čak i do 200 ili 300 godina i najčešće nadžive svoje vlasnike – ističe Radovan.
Bonsai stabalca i preko zime su vani, u dvorištu
-Kod bonsaia nema tajni, samo iskustvo. Kad sam u šumi već znam koje će drvce preživjeti, a koje ne. Ono koje ima samo debelo korijenje niti ne vadim, jer ono sitno, ono je najvažnije za preživljavanje, ono hrani drvce. Ovo deblje korijenje se koristi tek kao sidro da stabalce dobro stoji u bonsai posudi. Dok berem gljive i naiđem na primjereno drvce ne vadim ga odmah nego ga ostavim i pričekam proljeće, kad krenu sokovi. Najčešće je to grab, poljski javor, lipa, grest, glog, trnina… A uspio sam i s rijetkim vrstama kao što je divlja jabuka. To su vrste koje su cijele godine vani, u mojem dvorištu. S druge strane, sobni fikusi moraju se čuvati unutra – podučava nas Radovan.
Pravilno zalijevanje osnova je za život bonsai drvca
-Rado prenosim svoja znanja onima koji to istinski žele. Većina poslova oko bonsaia obavlja se u proljeće. Tada se nova drvca sade, a stara obrezuju i formiraju. Postoje specijalni alati za bonsaiste, ali jedne vinogradarske škare, lopatica i pilica savim su dovoljni za početak. I naravno, puno ljubavi i strpljenja. Za stabalca je najvažnije da se posade u posebnu prozračnu laganu, zemlju, koju sami miješamo i pripremamo supstrat od lava-granulata i treseta. Ona u bonsai posudama uvijek mora biti vlažna, ali nikako premokra. Zato je zalijevanje jako važno tokom cijele godine. Najveće greške mladi kolege rade kad odu na godišnji odmor pa drvce jako zaliju i ostave. Voda se može i za nekoliko sati iscijediti i ispariti, zemlja se osuši i dođe do odumiranja. U ljetu se ponekad mora lagano zalijevati i dva puta dnevno. Uz to ide i folijarna prihrana i zaštita od mogućih bolesti – kaže Radovan Marčec.
Za Porcijukulovo izložba u Čakovcu
Ne prodaje svoja drvca iako poneka imaju vrijednost od više tisuća eura. Tek tu i tamo koju pokloni prijateljima. Rado izlaže na izložbama: Ludbregu, Krapini, Čakovcu… gdje posjetitelji mogu ocijeniti kvalitetu stabalca u posudi, starost, vrstu, uzgoj. Već su počele i pripreme za izložbu bonsaia u Čakovcu, najvjerojatnije za Porcijunkulovo u zgradi Scheier. Tada će šira publika moći uživati u jedinstvenoj bonsai umjetnosti Radovana Marčeca iz Nedelišća.
U organizaciji Centra za pomoć u kući Međimurske županije i Klubova za starije osobe tijekom siječnja i veljače u Donjoj Dubravi održat će se radionice na temu „Prava starijih osoba”.
Informativne radionice će održati ravnateljica Centra za pomoć u kući Međimurske županije Frana Lana Kanoti, a bit će dostupna za sve upite koji se tiču ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi.
Kod starijih osoba su to najčešća pitanja: tko može ostvariti pravo na usluge pomoći u kući i dostavu toplih obroka , kako ostvariti pravo na jednokratnu novčanu naknadu i/ili doplatak za njegu, kako ostvariti pravo na osobnu invalidninu, ali i koja je razlika između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Prva informativna radionica u Donjoj Dubravi održati će se u klubovima u srijedu 26.1.2022. u vremenu od 9 do 12 sati. Centar poziva sve zainteresirane osobe da dođu u navedeno vrijeme i upitaju se za svoja moguća prava.
Ravnateljica Kanoti je rekla kako u sklopu projekta Klubova za starije osobe 7, kako je Centar sadržajno uredio i brošuru VODIČ kroz prava starijih osoba. Na 16-ak stranica sadržajno vodič analizira razliku između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te pravima iz sustava socijalne skrbi.
Brošura je dostupna svim zainteresiranim osobama, a financirana je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Prije dva dana održana je posljednja sjednica čelništva Vatrogasne zajednice područja općina Belica – Mala Subotica -Orehovica na kojoj su bili i općinski načelnici spomenutih općina, izuzev načelnika Općine Belica koji je opravdano izostao.
Nakon 3 desetljeća zajedničkog funkcioniranja, sukladno novom Zakonu o vatrogastvu, donijeli su odluku o osnivanju vatrogasnih zajednica općina. To znači da su je iz jedne Područne vatrogasne zajednice nastale tri. Naime, novi Zakon nalaže da svaka općina treba imati svoju vatrogasnu zajednicu. Sada će na tom području djelovati VZO Belica, VZO Mala Subotica i VZO Orehovica.
Koliko će to biti dobro, nažalost pokazat će vrijeme, rečeno je na posljednjem sastanku gdje je nastala fotografija koju su vatrogasci nazvali povijesnom.
