07.12.2020., Cakovec - Medjimurje postalo najzarazenija regija u Europi. Zupanijska bolnica Cakovec.
Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 137 uzoraka, od čega je evidentirano 49 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 u Međimurskoj županiji, što je 35,7% pozitivnih od broja testiranih. Brzim antigenskim testiranjem potvrđeno je 17 pozitivnih pacijenata na SARS-CoV-2. Iz drugih županija javljeno je da je PCR-om dokazan SARS-Cov-2 kod 14 osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
U protekla 24 sata oporavila se 51 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 418. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo MŽ uzeto 119 239 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 19 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 4 osobe, 2 osobe su otpuštene, 1 osoba je na invazivnoj respiraciji. Preminula je muška osoba stara 80 godina.
Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.
Od ponedjeljka, 21. ožujka 2022. godine cijepljenje će se provoditi samo utorkom i petkom od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.
Danas se cijepljenje održava na cijepnom punktu u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 10:00 do 12:00 sati.
Oko 90 posto izbjeglih osoba iz Ukrajine u Hrvatsku ulazi preko Graničnog prijelaza Goričan. Izbjegle osobe koje nemaju dogovoren smještaj kod rodbine ili prijatelja u Hrvatskoj zasad se šalju prihvatne centre u Varaždinu ili Varaždinske toplice, a u našoj županiji za prihvat je spremna i dvorana OŠ u Ivanovcu, kapaciteta 150 kreveta. No, to su centri u kojima je predviđeno zadržavanje 48 sati, nakon čega bi se tim ljudima trebao pronaći odgovarajući smještaj.
Sve međimurske općine pozvale su mještane koji mogu ponuditi smještaj izbjeglim osobama da se jave, a prikuplja se i pomoć u hrani i osnovnim potrepštinama za život. Povodom situacije s izbjeglim osobama koje svakodnevno prolaze kroz Hrvatsku na Graničnom prijelazu Goričan, kratko smo porazgovarali s načelnikom Stožera civilne zaštite Međimurske županije Josipom Grivcem.
Josip Grivec
Koliko se često sastaje Nacionalni stožer Međimurske županije vezano uz situaciju na GP Goričan i tko su ključne osobe koje brinu o organizaciji i pomoći izbjeglim osobama koje ulaze u Međimurje?
– Stožer civilne zaštite Međimurske županije u užem sastavu se sastaje gotovo svakodnevno i raspravlja o aktualnoj situaciji vezanoj uz raseljene osobe iz Republike Ukrajine, ali i o drugim pitanjima (Covid). U „odmorištu“ koji se nalazi na GP Goričan volontiraju predstavnici udruga s područja Općine Goričan i susjednih općina, te predstavnici Crvenog križa. Za organizacija rada predmetnog centra zaduženo je Ravnateljstvo civilne zaštite (Služba za civilnu zaštitu u Čakovcu), Stožer civilne zaštite Međimurske županije, Općina Goričan (i lokalni stožer CZ) te Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec.
Odmorište za izbjegle osobe u restoranu Stara Maura u Goričanu
Koliko je dosad sveukupno prošlo izbjeglih osoba kroz GP Goričan i koliko ih je ostalo u Međimurju i gdje?
– Prema posljednjim informacijama s kojima raspolažemo, preko GP Goričan u Republiku Hrvatsku ušlo je nešto više od 5.000 raseljenih osoba (u Hrvatsku je ukupno ušlo 7000 njih). U Međimurskoj županiji je trenutno smješteno samo oko 170 raseljenih osoba iz Republike Ukrajine. Naglašavamo da je taj broj promjenjiv, jer te osobe mogu bez posebne prijave otići u neki drugi dio Republike Hrvatske. Većina tih osoba smještaj je potražila kod rodbine ili prijatelja, jer u Međimurju ima udanih Ukrajinki ili Ukrajinaca koji ovdje rade, a koji su smjestile svoju rodbinu ili prijatelje.
Na koji način se raspoređuju izbjegle osobe koje ne idu nigdje ciljano, odnosno nisu dogovorile smještaj kod rodbineili prijatelja?
– Prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, na samom graničnom prijelazu, raseljene osobe iz Republike Ukrajine, ukoliko već prije nemaju dogovoren smještaj, upućuje se u prihvatni centar (npr. u Arenu u Varaždin, Varaždinske Toplice i dr.). U prihvatnom centru te osobe ostaju najdulje 48 sati te ih se nakon toga smješta u neki drugi smještaj na dulje vrijeme (npr. privatni ili u hotel/motel).
Što kažete na komentare kako Mađari ‘probiru’ obrazovane Ukrajince, a u Hrvatsku šalju neke koji niti su obrazovani, niti ne znaju i ne žele raditi?
– Ne znamo za takve komentare i ne čine se vjerojatnim, pa to ne bih komentirao, jedino ću dodati da ima upita za posao od strane raseljenih osoba koje su došle u Hrvatsku.
Jesu li svi kolektivni smještaji za izbjegle osobe u Međimurju – u Ivanovcu, Pribislavcu i Donjem Kraljevcu, spremni?
– Međimurska županija je na traženje Ravnateljstva civilne zaštite predložila sportske dvorane u Ivanovcu, Pribislavcu i Donjem Kraljevcu za potencijalne prihvatne centre za iseljene osobe iz Republike Ukrajine. Sukladno nalogu Ravnateljstva, dvorana Osnovne škole u Ivanovcu je uređena i pripremljena za prihvat osoba iz Ukrajine te će sukladno potrebi, prema odluci Ravnateljstva CZ RH, započeti s prihvatom. Ravnateljstvo civilne zaštite će je u tom slučaju mobilizirati kao prihvatni centar za iseljene osobe iz Republike Ukrajine. Sve ovisi o situaciji koja se svakodnevno prati od svih nadležnih službi.
Očekujete li daljnji rast dolaska raseljenih osoba?
– Pretpostavljamo daljnji rast dolaska izbjeglica, ali zasad je teško točno procijeniti. U svakom slučaju dolazit će i dalje.
Kao okolnosti nestanka navedeno je da se udaljio u Murskom Središću u nepoznato, a nestanak se vodi u PU varaždinskoj.
U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovite na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected].
Danas je 19. ožujka, blagdan svetog Josipa. Imendan slave Josipe, Josipi, Pepice, Pepiji… Čestitajte im! Zašto se slavi Jožefovo?
Godine 1687. Hrvatski sabor je izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”
Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 19. ožujka 1988. tom prigodom sastavio je i molio MOLITVU SVETOM JOSIPU ZA DOMOVINU.
Na XXXVII. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije održanom u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine Sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.
Mnogi crkveni redovi i družbe natječu se u štovanju i zazivanju sv. Josipa. Zazivaju ga kao zaštitnika duhovnoga života, ali i kao velikog pomoćnika u potrebitim vremenima. Postoje i brojne bratovštine sv. Josipa te razna glasila koja šire njegovu slavu.
U Međimurju nemamo niti jednu župnu crkvu posvećenu svetom Josipu, ali zato postoji niz kapelica u kojima se štuje glavni zaštitnik Hrvatske.
03.05.2017., Mursko Sredisce- Poslovni uzlet grada Mursko Sredisce u organizaciji Poslovnog dnevnika. Drazen Srpak.rPhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Dana 19. ožujka obilježava se Dan očeva. Za mjesto s rudarskom tradicijom poput Murskog Središća posebno je važno da je prvi Dan očeva održan još daleke 1908. u SAD-u nakon velike rudarske katastrofe u kojoj je poginulo više od 250 očeva. Nemali je broj očeva stradao i u rudnicima oko Murskog Središća, priskrbljujući za svoje obitelji i gradeći svoju zajednicu.
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak tako je uputio čestitku svim očevima, kao i zahvalu za sve što čine za svoje obitelji, svoju zajednicu i svoj grad.
Također, 19. ožujka obilježava se i spomendan sv. Josipa, zaštitnika očeva, trudnica, umirućih i u ovoj situaciji izbjegličke krize posebno važno.
Gradonačelnik uz čestitku očevima šalje čestitku i svim Josipama i Josipima, te dobre želje svima koji su u posljednje vrijeme uslijed agresije prisiljeni napustiti svoje domove.
Grad Prelog, u suradnji sa Gradskim komunalnim poduzećem Pre-kom d.o.o., podijelio je, u petak 18. ožujka, komunalnu opremu za odvajanje otpada predškolskim ustanovama na području Grada Preloga.
Radi se o kantama za odvajanje otpada, plavim, žutim, smeđim i crnim, raznih dimenzija i oblika, prilagođenih najmlađima. Kako i zašto služi koji spremnik najmlađima su objasnili gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek i direktor Gradskog komunalnog poduzeća Pre-kom d.o.o. Siniša Radiković. Dio je ovo projekta koji provodi Grad Prelog, a koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ugovor o nabavi opreme, Grad Prelog i tvrtka Gradeko d.o.o., potpisali su u mjesecu siječnju Ugovor o nabavi komunalne opreme za odvajanje otpada vrijedan 349.810,00 kuna sa PDV – om, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 40%, odnosno 139.969,70 kuna. Uz dječje vrtiće, dio opreme postavit će se i na pojedine javne površine na području cijelog Grada Preloga.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u suradnji s Međimurskom županijom organiziralo je edukaciju dužnosnika regionalne i lokalne samouprave te službenika svih razina na području Međimurske županije na temu sukoba interesa i podnošenja imovinskih kartica.
Edukaciju su održali predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković, članica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković, voditelj Odjela za provjeru izvješća o imovinskom stanju i vođenje registara Filip Štefan i savjetnica u Odjelu za pripremu postupaka, izradu akata i suradnju Mia Jurinić, a odazvali su joj se župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnici i načelnici međimurskih gradova i općine, predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima te jedinice imaju većinski udio (pojedinačno ili zajednički) te upravitelji zaklada kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave, ravnatelji ustanova i ravnatelji lokalnih razvojnih agencija.
Dva su glavna područja koja su dotaknuta edukacijom, a to tumačenje pojedinih odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa kroz primjere iz prakse te svrha podnošenja, rokovi i pravilno popunjavanje obrasca imovinskih kartica.
„Edukacija je namijenjena svim obveznicima Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a posebice onima koji prvi put postaju obveznici. S obzirom na to da je naš zakon dosta kompliciran, ima mnogo obveza koje nameće onima koji potpadaju pod zakon te smo smatrali da je bitno da obiđemo sve županije i da novim obveznicima približimo ono što moraju imati na umu prilikom obnašanja dužnosti.“, istaknula je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković dodavši da je Međimurska županija prva u kojoj je održana edukacija.
Smisao Povjerenstva nije penalizacija već preventivno djelovanje, a predsjednica Povjerenstva Novaković se osvrnula se na najčešće probleme i upite vezane uz sukob interesa i imovinske kartice.
„Prvi dio edukcije se odnosi na obveze koje dužnosnici imaju, poput prijenosa upravljačkih prava, pitanja poput zapošljavanja nakon mandata, odnosno sukus zakona. Drugi dio edukacije se odnosi na imovinsku karticu, za koje znamo da velik broj obveznika ima problem s ispunjavanjem. Najčešće se javlja problem s nekretninama, kreditima, obvezama i drugim primanima koje obveznici zaborave staviti u imovinsku karticu, no zato želimo educirati i pomoći kako bismo spriječili i ispravili pogreške,“ zaključila je.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana socijalnog rada, u prostorima Srednje škole Čakovec održan je stručni skup „Izgradnja mreže međuresorne suradnje – za uključiv život u romskim naseljima“.
Riječ je o stručnom skupu u organizaciji Centra za socijalnu skrb Čakovec i Društva socijalnih radnika Međimurja, čiji je glavni cilj postaviti temelje za daljnji razvoj, širenje i produbljivanje međuresorne suradnje kao jedinog puta prema uključivom životu stanovnika romskih naselja.
Upravo produbljivanje međuresorne suradnje temelj je izgradnje inkluzivnog društva, naglasili su organizatori ovog skupa, te najavili formiranje operativnih timova koji će svojim aktivnostima biti usmjereni saniranju dugogodišnjih socijalnih rizika u romskim naseljima. Formiranje operativnih timova omogućeno je financiranjem iz projekta UNICEF-a „Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete u Hrvatskoj“.
Iako je riječ o novom projektu, sama ideja o međuresornim timova u Međimurju se rodila još 2018. godine, kad su stručnjaci Centra za socijalnu skrb Čakovec započeli javno zagovarati intenzivniju međuresornu suradnju, kao primjer dobre prakse pri zaštiti prava i interesa djece.
UNICEF će tako financirati šest radionica međuresorne suradnje za naselja Parag, Orehovica, Pribislavec, Podturen, Piškorovec i Kuršanec u kojem je prva takva radionica već održana.
Upravo su članovi operativnog tima formiranog tijekom organizacije prve radionice u Kuršancu bili sudionici današnje panel rasprave „Izgradnja mreže međuresorne suradnje – za uključivi život u romskim naseljima“. Riječ je o stručnjacima iz područja zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, kao i predstavnicima jedinica lokalne samouprave, policije, pravosuđa, romskih medijatora, UNICEF-a i udruga koje provode preventivne i edukativne programe za stanovnike romskih naselja.
Panelisti su iskoristili priliku upoznati više od sedamdesetak okupljenih sudionika stručnog skupa s pristupom i metodama međuresorne suradnje. Operativni timovi rade zajedničke procjene rizika za obitelji i odlučuju o potrebnim intervencijama u obitelji, te ih svi dionici „nadziru“ prilikom boravka na terenu, pa je tako naveden primjer: od kontakt policajca koji obilazi obitelj u kojoj je već bilo nasilje u obitelji, te provjerava kod žrtvi nasilja kakva je situacija; ukoliko sazna da se počinitelj ponovo rizično ponaša, o tome obavještavam socijalnu službu radi preveniranja nasilničkog ponašanja, a i sam razgovara s njime; patronažne sestre koja osim što obavlja poslove iz svoje nadležnosti, upućuje korisnike opojnih sredstava u program za ovisnike; u savjetovalištu upućeni korisnici imaju omogućen termin savjetovanja, a socijalni radnici motiviraju polaznika savjetovanja da istraje u procesu. Na taj način obitelj bi bila posjećena od raznih dionika u više navrata tijekom tjedna, ali i vikenda, a takvom ferkvencijom obilazaka i boravaka u naselju se postiže puno veća sigurnost u naselju i bitno smanjuju rizici.
– Želimo afirmirati pristup radu koji nije stigmatizirajući, koji osnažuje i koji, aktivacijom cjelokupne zajednice, daje intenzivan impuls smanjenju diskriminacije. Nama je kao praktičarima jasno da su nužna osnovna struktura i sigurnost jedini put prema uključivom životu u romskim naseljima – izjavila je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Međimurja, te dodala kako same intervencije sustava socijalne skrbi u vidu novčanih naknada, zaštite djece i starijih osoba te žrtava nasilja, nisu dovoljne da bismo smanjili socijalne rizike tih naselja.
– Aktiviranje svih dionika u zajednici znači da zajednica preuzima odgovornost za sve članove društva, što je zaista najveća vrijednost i jedini put da Međimurje bude mjesto sigurnog života za sve – zaključila je Sever.
Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš čestitao je Centru za socijalnu skrb Čakovec i ravnateljici Alenki Bilić na prestižnim nagradama struke – godišnjoj nagradi “Jakov Kudrić” koju im je Hrvatska udruga socijalnih radnika uručila proteklog utorka povodom Svjetskog dana socijalnog rada.
– Afirmativan pristup i isticanje svih pozitivnih postignuća koja ostvaruju 2.500 socijalnih radnika u svakodnevnom radu s više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi je ono o čemu želimo pričati u javnosti i tako poticati zajedništvo u struci i oko nje kako bi položaj naših korisnika uvijek bio na prvom mjestu – naglasio je Illijaš.
U petak, 18. ožujka, po završetku javnog poziva za prijedlog priznanja, sastao se Odbor za javna priznanja Grada Mursko Središće kako bi uputio prijedloge Gradskom vijeću Grada Mursko Središće o dodjeli javnih priznanja zaslužnim pojedincima ili skupinama građana.
I ove su godine gotovo svi pristigli prijedlozi, i svi oni koji će biti upućeni na Gradsko vijeće Grada Mursko Središće, pristigli od gradonačelnika, pa se još jednom poziva i udruge i pojedince da aktivnije sudjeluju u nagrađivanju zaslužnih građana.
Za povelju „Počasni građanin Grada Mursko Središće“ predložen je Mladen Grubić iz Čakovca, rođeni Serjojnčar,koji je desetljećima doprinosio razvoju Murskog Središća i ostalih naselja, kao prosvjetni radnik, kao sportski djelatnik, te na novinarskom polju, gdje je nastavio doprinositi sve do današnjeg dana.
Za nagradu „Ivan Šubić“, koja se dodjeljuje svake tri godine, predložene su dvije osobe. Ivan Goričanec poznati je kulturni djelatnik grada i u posljednjim je desetljećima dao nemjerljiv doprinos u tom aspektu, bilo da je riječ o televizijskom radu, kazališnom, fotografskom ili političkom. Dr. Ivan Sklepić predložen je posthumno, a bio je poznati međimurski oftalmolog, rodom iz Peklenice. Njegov je trag toliko dubok da je desetljećima ime Ivan Sklepić bilo sinonim za oftalmologiju.
Za Povelju Lapornik predloženi su Petar Medved, za dugogodišnji doprinos promociji grada te volonterski rad u udrugama, Sportsko ribolovno društvo „Karas“ Peklenica, zbog velike aktivnosti, uključenosti u manifestacije i gradske događaje i popularizaciju prirode i stalno uređivanje ribnjaka, i Stjepan Smolak iz Peklenice, za dugogodišnji nesebični rad u mnogim udrugama, od Sportskog društva „Plavi“, vatrogasnog društva i Udruge umirovljenika, gdje je bio dugogodišnji predsjednik.
Za nagradu „Magna cum laude“ predloženi su Isabell Sršan, odlična učenica 8. razreda Osnovne škole Mursko Središće, koja je postizala i zapažena natjecanja iz matematike i kemije, i Karla Pintarić, učenica 5. razreda Srednje škole Čakovec, zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege, koja je u svim razredima postigla odličan uspjeh i pokazala veliki talent u svojem području.
Također, za veliki doprinos i promociju Murskog Središća sljedeći će građani dobiti Zahvalnicu – javno priznanje gradonačelnika Grada Mursko Središće:Ana Žilavec (posthumno), Anton Srša Boys, Branko Hoblaj, Ivan Brodar, vlč. Marijan Horvat, Stanko Jambrošić, Jasminka Levačić, Boris Goričanec, Josip Cilar, Marija Rihtarec, Vladimir Vuri, Stjepan Cilar, Franjo Novinić, Nikola Sakač i Zdravko Strojko.
