Povodom Dana rudara su gradonačelnik Dražen Srpak, potpredsjednici Gradskog vijeća Renata Kovačić i Dragutin Stojko, predstavnici Udruge umirovljenika i rudari polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred spomenika rudaru odali počast svim rudarima.

Ove godine je pedeset godina od zatvaranja posljednjih rudarskih jama na širem području Murskog Središća, međutim, tradicija rudarstva kroz manifestacije se i dalje održava.

Industrijsko rudarenje ugljena u Murskom Središću počelo je nakon Prvog svjetskog rata i u rudnicima je u jednom trenutku radilo oko 1700 ljudi, što znači da su rudnici apsorbirali većinu radne snage u mjestu i široj okolici. Rudarenje ugljena trajalo je tek nešto više od pedeset godina, međutim, mjestu je ostavilo trajni identitet. Dan rudara, obilježavanje spomendana svete Barbare i obilježavanje godišnjice stradanja u jami Maj 3 pretvoreni su u tradicionalne gradske manifestacije, a rudarstvo se pretvara i u prepoznatljiv turistički proizvod.

Na inicijativu gradonačelnika Dražena Srpaka, 1. ožujka u Murskom Središću održan je sastanak Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Mursko Središće. Osim gradonačelnika, sastanku su prisustvovali predstavnici MO Sitnice, Osnovne škole Mursko Središće, Centra za socijalnu skrb Mursko Središće i Policijske postaje Mursko Središće. Točke dnevnog reda bile su sljedeće:

1. stanje sigurnost
2. prometna problematika zbog radova na aglomeraciji
3. razno

Analizom je zaključeno da je stanje sigurnosti na području Murskog Središća u svim segmentima vrlo dobro i da većih incidenata nije bilo. Gradonačelnik Dražen Srpak napomenuo je da višegodišnji napori svih čimbenika u društvu daju rezultate i da zahvaljujući i međusobnom uvažavanju i poštovanju osnovnih preduvjeta suživota imamo dobru situaciju.

Problem će predstavljati radovi na agomeraciji. U ožujku će početi radovi na DC 209, gradonačelnik je tražio od Hrvatskih cesta i Međimurskih voda napraviti korake koji su potrebni da se teretni promet zaustavi i vjeruje da će tu biti strahoviti problemi ako se to ne napravi, pošto problemi s teretnim prometom postoje i sada. Gradonačelnik je naglasio da se odriče bilo kakve odgovornosti za neželjene događaje i da je ona isključivo na naručitelju i izvođaču poslova. Tema rasprave bila je i moguća izbjeglička kriza zbog rata u Ukrajini, gdje je odmah usuglašeno da će se u slučaju potrebe za pomoći, ona u svakom slučaju i pružiti.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 258 uzoraka, od čega je evidentirano 125 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 u Međimurskoj županiji, što je 48,4% pozitivnih od broja testiranih. Brzim antigenskim testiranjem potvrđeno je 8 pozitivnih pacijenata na SARS-CoV-2. Iz drugih županija javljeno je da je PCR-om dokazan SARS-Cov-2 kod 3 osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji, dok je na temelju kliničke slike SARS-Cov-2 dijagnosticiran kod 5 osoba.

U protekla 24 sata oporavilo se 275 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 627. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 116 894 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 40 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirana je 1 osoba, otpuštene su 3 osobe, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji. Nema preminulih osoba.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

Djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode upravo osmišljavaju Natječaj kojim će nagraditi najbolje rješenje za probleme smeća u prirodi na koje stalno i glasno putem medija upozorava gospodin Horvat. Djelatnici će iz svojeg džepa izdvojiti sredstva za nagradu kako bi se putem Javnog Natječaja iznašlo trajno i konačno rješenje za ilegalno odbačeni otpad diljem Međimurja. Natječaj će uskoro biti javno objavljen.

Naime, iz Međimurske prirode vjeruju da negdje u narodu postoji genijalac koji će predložiti rješenje za taj stalni problem, ali rješenje koje neće započeti rečenicom: Županija bi morala izdvojiti 5 milijuna kuna, a svaka općina još po milijun, nek se napiše EU projekt – ili tome slično.

Iz tjednih objava gospodina Horvata moglo bi se zaključiti kako on jedini to vidi i zna za problem, kao da su svi drugi (načelnici, komunalni redari, zaštitari, udruge, inspektori, novinari, u konačnici županija i država) slijepi ili pak sjede na milijunima kuna, ali ne žele riješiti taj problem. U tom smislu, Međimurska priroda poziva i gosp. Horvata kao žitelja ove lijepe županije da konačno predloži i neko smisleno rješenje, jer samo ukazivati na problem i vječno prozivati druge više nije dovoljno. Dapače, postaje pomalo isprazno.

Nažalost, čini se da smo kao društvo podbacili po tom pitanju.

Podjednako svi koji to rade prirodi svojeg zavičaja (svjesno ili nesvjesno, namjerno ili ne), ali isto i kao žitelji županije i Hrvatske u cjelini koji dozvoljavamo da se takve stvari događaju bez posljedica. Pri čemu treba jasno istaknuti kako u uređenoj županiji poput Međimurske županije ovo nije pitanje zaštite prirode i okoliša, nego pitanje kućnog odgoja, etike, poštivanja zakona, pravosuđa i naposljetku zdravog razuma. Tu više posla imaju psihijatri, psiholozi, antropolozi i policija, nego ekološki svjesni pojedinci i institucije.

Tek dok se razjasni mehanizam uzroka ZAŠTO ljudi bacaju smeće u prirodu županije koja ima najbolje riješen sustav zbrinjavanja otpada, tek tada će se moći pristupiti održivom rješavanju tog problema. Dotad možemo svi skupa, poput gosp. Horvata, samo upozoravati, jer nitko nema niti novaca niti sredstava svakodnevno sanirati tuđe smeće na stotinu točkastih lokacija diljem županije. Niti pak su JLS svemoguće u preveniranju takvih situacija. To je naprosto realnost svijeta u kojem živimo.

Ovo je jedina reakcija Međimurske prirode na pitanje smeća, jer se to pitanje – isto kao i pitanje ilegalne gradnje – neće riješiti na razini jedne županije, općine ili ustanove, nego se država u cjelini mora jasnije odrediti po tom pitanju. U tom smislu, ne žele ulaziti u rasprave TKO bi morao učiniti ŠTO, nego ćemo Javnim pozivom probati iznaći genijalno rješenje iz naroda.