Home Blog Page 3439

Unatoč izazovim pndemijskim vremenima, oni su uvijek bili na visini zadatka

0

U dvorani Doma kulture u Kotoribi u subotu 12. ožujka svoj su 134.godišnji skup održali pripadnici DVD Kotoriba. Iz izvješća o godišnjem radu za 2.021. godinu, kojeg je podnijela tajnica DVD Ana -Marija  Hegediš, zabilježili smo ono izuzetno važno:- Iako je i prošle godine bila prisutna pandemija virusa Covid-19, to nas nije spriječilo da nastavimo i dalje marljivo obavljati našu primarnu djelatnost. No osim toga, pridržavajući se propisanih epidemioloških mjera, nastavili smo sa svojim tradicijskim aktivnostima, te smo zajedno s drugim mjesnim udrugama sudjelovali u svim organiziranim manifestacijama koje se održavaju na području Općine Kotoriba- rekla spomenuvši tradicionalni  mimohod vatrogasnih vozila zajedno sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima iz okolnih mjesta. Izrazila je radost i ponos što su članovi  Društva sudjelovali  početkom srpnja  u snimanju dokumentarnog filma u produkciji HRT-a o hrvatskome vatrogastvu, a povod tome bila je 145. Obljetnica osnutka Hrvatske vatrogasne zajednice.


Posebno je istaknula:-Nakon jednogodišnje pauze, u kolovozu je održano Međunarodno natjecanje sa zaprežnim špricama u Svetoj Mariji, na kojem smo sudjelovali sa dvije muške ekipe, te je po prvi put tome natjecanju pristupilo i žensko natjecateljsko odjeljenje našeg DVD-a. U rujnu smo, povodom Dana Općine Kotoriba, sudjelovali zajedno sa ostalim mjesnim udrugama u pripremi tradicionalnih, domaćih jela. Tim povodom, po prvi puta, našim smo mještanima, ali i svim posjetiteljima , odlučili javno pokazati čime to naš DVD raspolaže, pa je tako osim osobne opreme, opreme i alata za gašenje požara, bilo prezentirano i novo navalno vozilo, koje je stiglo u naš vozni park još početkom protekle godine.


Godinu smo priveli kraju na naš uobičajen način, izvršivši podjelu vatrogasnih kalendara, te smo pritom obavili i preventivne preglede po domaćinstvima na području Općine.- rekla je. Još je spomenula odličnu suradnju sa Dječjim vrtićem Kotoriba, mališane smo u rujnu ugostili u prostorijama  Društva, gdje su ih upoznali s opremom, ali i voznim parkom. Mališani su se, pod budnim okom interventnih članova, okušali i u rukovanju s raznim vatrogasnim spravama i opremom, nakon čega oduševljenju nije bilo kraja. No osim toga, povodom dana Sv. Nikole, tradicionalno su darivali sve polaznike Dječjeg vrtića s prigodnim poklonima.

Od investicijskih ulaganja u društvenu infrastrukturu, istaknula je renoviranje prostorija DVD-a, točnije sanitarni čvor, te izgradili novu, funkcionalnu kupaonicu, ali i osvježili ostale prostorije.

Raduje i to što su im se lani priključila još četiri nova člana, pa tako danas broje 79 aktivnih članova, od kojih je njih čak 22 osposobljeno i spremno u svakome trenutku za bilo kakvu vrstu intervencije. Tajnica je za kraj poručila:-Kako su nas prošle dvije godine prisilile i naučile brojnim novim stvarima, svi moramo biti svjesni  na opasnosti koje nam svakodnevno prijete. Stoga ovim putem molimo sve vatrogasce DVD-a Kotoriba da nastave sa svojim aktivnim radom, te da i dalje nesebično pomažu svim mještanima na području Općine- završila je.

Zapovjednik DVD-a Miljenko Vidović je rekao kako je DVD-o  u protekloj godini imalo ukupno 12 intervencija, od toga 1 tehničku, 8 intervencija aktivnog gašenja požara, te 3 intervencije više složenog gašenja. Na svim intervencijama ukupno je sudjelovalo 15 vatrogasnih operativaca DVD-a. Posebno je istaknuo:-U mjesecu siječnju i veljači, tri operativna člana odazvala su se pozivu na izvanrednu dislokaciju, zbog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, tj. u grad Sisak i Općinu Majur. Na izvanrednoj dislokaciji su bili: Boris Hegediš, Matija Hraščanec i Miljenko Vidović. Ukupno je utrošeno 4 rada dana ili 110 radnih sati- rekao je ponosno te dodao kako je tijekom minule godine nekoliko je puta izvršen pregled hidrantske mreže na području mjesta, te su pritom otklonjeni i sanirani sitni nedostaci.

Protekle godine nabavljen je komplet aku-alata marke „Makita“, a Općina Kotoriba je sredstvima civilne zaštite nabavila komplet aku-alata marke „Bosch“ i motornu pilu marke „Stihl“, koji su dodijeljeni na korištenje DVD-u. DVD Kotoriba je učestvovao na 4 javne vježbe, tj. na dvije vježbe u tvrtki „Muraplast“, te na dvije vježbe u Donjoj Dubravi.

Vatrogasna zajednica Međimurske županije je za višegodišnju vjernost članstvo dodijelilo vatrogasne spomenice. Za 10- godišnji rad primile su je:  Tamara Friščić, Silvija Kranjec, Tamara Bašnec i Petra Vincetič, za 20- godišnju vjernost vatrogastvu: Aleksandar Fuš, Marija Fuš, Alen Matotek, dok je Antun Ujlaki dobio Spomenicu za 40- godišnju vjernost vatrogastvu.

 Osim vatrogasnih spomenica, Tihomir Karloci i Tomica Pintarić dobili diplome za položen ispit za zvanje vatrogasac, a Neven Klepec za zvanje vatrogasac I.klase.

Taj svečarski trenutak uveličao je Andreas Lisjak, član Predsjedništva i izaslanik VZMŽ. Pored toga ona je kotoripskim humanitarcima izrazio čestitke za postignuto, a to je učinio i općinski načelnik Dario Friščić.

Uključite se u utrku ‘Šarenim čarapama do cilja’

0

Utrka povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa Down sindromom! Utrka za sve generacije u organizaciji Atletskog kluba “Međimurje” te uz potporu “Zajednice sportskih udruga grada Čakovca”! Utrka se održava 19.03.2022., a počinje u 10.30!


Start i cilj utrke bit će ispred TZ grada Čakovca, a tu možete i podići svoj startni broj uz simboličnu donaciju od 20,00 kn za odrasle, odnosno 10,00 kn za djecu!

Za sve sudionike utrke osigurano je kuhano vino ili čaj! Budite i Vi dio najšarenije utrke ove godine! Zašto najšarenije? Zato što se održava povodom Svjetskog dana osoba sa Down sindrom čiji su simbol šarene čarape pa i ti obuci svoje najšarenije čarape koje imaš, na njih staviš tenisice, pozoveš svoje ukućane i prijatelje te da se uključiš u ovu utrku simbolične dužine 2103 metra. Zašto je dužina dionice baš 2103 metra? Zato što je upravo 21. par kromosoma zadužen za sreću kod ljudi pa ih osobe sa Down sindromom umjesto 2 imaju čak 3!

Izašla knjiga Franje Cimermana u potpunosti pisana kajkavštinom srednjeg Međimurja

0

Ovih dana iz tiska je izašla šesta knjiga Franje Cimermana st. iz Nedelišća, koja nosi naslov “Grda kniga”.

Knjiga je u cijelosti pisana kajkavskim jezikom srednjeg Međimurja, točnije – kajkavštinom Župe Nedelišće.

Atribut “grda” iz naziva knjige predstavlja bunt autora prema dugogodišnjem, agresivnom i sračunatom zatiranju našega rodnoga dijalekta, čak do te mjere da nam je on postao – grdi!

Naime, u godinama minulog nedemokratskog režima, djecu se od malih nogu prisiljavalo u školama govoriti i pisati isključivo hrvatsko-srpskim jezikom, a služenje rodnom kajkavštinom, jezikom kakvim su nas roditelji prvo učili govoriti, u školama se čak i sankcioniralo otvorenim prezirom i slabim ocjenama. Nemali broj starijih osoba i danas ima u svojim učeničkim svjedodžbama bilješku, kako – “učenik odlično piše, čita i računa, ali se – ne zna lijepo izražavati”. Time nam je već od dječjeg uzrasta sugerirano da naš materinji govor nije “lijepo izražavanje” nego da je to izražavanje ružno ili “grdo”.

Tragovi takvog višedesetljetnog omalovažavanja, zapravo zatiranja naše kajkavske riječi, najvrijednijeg svojstva našeg međimurskog identiteta, duboko su se ukorijenili u mentalitet našeg čovjeka, pa svoj rodni govor u svakoj važnijoj, osobito službenoj komunikaciji, naši sumještani izbjegavaju, a u javnim i nepoznatim sredinama i situacijama, ljudi ga se čak i – stide! Nemali broj Međimuraca koji hrvatski standard nisu u dovoljnoj mjeri savladali, zazire od pisanih i govornih istupa u javnosti, često na svoju štetu. U medijskom i općenito javnom govoru i štivu, naš kajkavski izračaj je naprasno ekskomuniciran, osim što ga se bez dopustivog obzira, koristi tek u rugalicama i komedijama.

Ova knjiga, želi ukazati na pogubnost takve dugogodišnje službene politike i posljedično tome, na sadašnji nezavidni položaj naše kajkavštine.Uz razumljivo visoko uvažavanje službenog hrvatskog jezika, tradicionalni govor, govor našeg podneblja zaslužuje znatno značajnije i časnije mjesto nego što ga sada ima.

“Grda kniga” sadrži dvije novele “Béle lęloje” i “Nevóla” i rječnik s nove tri tisuće kajkavskih riječi (prve tri tisuće kajavskih riječi autor je objavio u prethodnoj knjizi “Zmišl’uvaje, zmišlâvaje i réčnik”).

Prof. dr. Đuro Blažeka, recenzent ove i prethodnih Cimermanovih knjiga, u svojoj ocjeni knjige, autora naziva bardom kajkavske književnosti i zaključuje: “Čvrsto sam odlučio da će jedna od tema doktorskih radova na doktorskom studiju lingvistike gdje sam mentor biti Sintaksa međimurske kajkavštine na temelju književnih djela Franje Cimermana. Vjerujem da će zahvaljujući spoznajama u tom doktorskom radu hrvatska dijalektologija zaokrenuti u drugom pravcu koji neće biti vezan samo za fonologiju i akcentuaciju.”

Promocije “Grde knige” održati će se,
u subotu 19. ožujka 2022. godine, u 11 sati, u maloj dvorani MESAP-a u Nedelišću i
u četvrtak 24. ožujka 2022. godine, u 18 sati u Vatrogasnom domu u Dunjkovcu.

O knjizi će na promocijama govoriti, recenzent knjige, prof. dr. Đuro Blažeka i korektorica knjige Iva Gavez, mag. prim. educ., a izvatke iz knjige prezentirati će poznati novinar i publicista, Marijan Belčić. Knjiga će se poslije promocije dijeliti besplatno.

Javlju nam vatrogasci: Ovog puta gorjelo u  Držimurec/Strelcu

0

Godinama prateći rad i aktivnosti međimurskih DVD, autor ovog priloga je steako dojam da nijedne godine u ovo vrijeme nije bilo toliko požara na otvorenom kao što je to ove godine. Govorimo samo o požarima  o kojima nam javljaju iz DVD-a, no ima onih koji oni pogase bez neke velike pompe što ne smatramo ispravnim.

Javili su nam se vatrogasci DVD Držimurec/Strelec koji su 12. ožujka bili na intervenciji gašenja niskog  raslinja i šikare. Ono je je gorjelo na površini od 200 X 200 metara. Na intervenciji je bio pet članova s manjim navalnim vozilom. – Gasilo se s brzo navalnim vitlima te naprtnjačama i metlanicama. Za 30 minuta  je požar bio pod kontrolom i  pogašen veći dio- rekli su gasitelji.

Da bi i mi dali potporu nesavjesnima ili onima koji su slučajno izazvali požar donosimo važne savjete kojima podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare, koji kao rezultat mogu imati tragične posljedice.

U slučaju izbijanja požara odmah obavijestite vatrogasce na broj 193!

FOTO U 13 godina mirovine, napravio je svoj raj na zemlji!

0

Alojzije Grabant (72) iz Preloga, već 13 godina u mirovini, koji je svoj radni vijek proveo kao šofer, zidar i radnik na gradilištima, a danas je član preloških Lovačkog društva Prepelica, Ribičkog društva Glavatica i Nautičkog kluba Labud, u Osredeku pokraj rijeke Drave kod Otoka napravio je svoj pravi mali raj na zemlji – ovdje ima vikendicu i 5300 m2 zemljišta okruženog rijekom, ribnjakom, šumom, koje naziva ranč i uredio ga je tako da ovdje provodi svoje najljepše dane.

Alojzije Grabant

Fotelje uz rijeku

Ovdje se nalaze i razna mjesta za odmor, fotelje za odmaranje ili pecanje pokraj rijeke, dva čamca, mini rekreativni centar s terenom za odbojku i malim nogometom. Tu je i kutak za pecanje, dvije sjenice za jelo, vrt, košnice s pčelicama, park za djecu, ljeti kupalište na ribnjaku… Po drveću se nalaze kućice i hranilice za ptice, tikve šefovi za dekoraciju, a na proljeće će ovdje, osim kipova patuljaka, biti i mnoštvo teglica s cvijećem, za koje rado brine njegova supruga Đurđa. Uredio je i stara zaprežna kola, koja predstavljaju lijep ukras.

Ovdje Alojzije provodi mnogo vremena s članovima svoje obitelji i prijateljima i uvijek se smišljaju neke aktivnosti pa nikad nije dosadno. Trenutno ruše i pripremaju drva za zimu.

Napravio je i most

Od džungle do ranča

– Ranč sam 1987. godine naslijedio od roditelja. Tu je bila džungla, pa sam tijekom godina uredio okoliš, posadio borove, napravio 30-ak kućica za ptice. Tu imam svoj mir i svoj raj. S prijateljima Đurom Pintarićem i Josipom Malekom napravio sam i most preko rječice, koji je zapravo nepotreban jer se do ribnjaka može doći i malo niže po terenu, ali smo htjeli napraviti most – opisuje Alojzije i dodaje:

– Aktivan sam u lovačkom društvu, a zimi hranim srne i ptice, koje dolaze i na moj ranč. Tu je dolazila i divlja svinja. Imam vrt, a jeleni su mi razrovali krumpir, pa sam morao ograditi vrt. Doma u Prelogu imam kokoši, zečeve i dva psa, mađarske vižle Dona i Donu, koje često povedem ovdje sa sobom.

Na upit što mu je najvažnije u životu, odgovorio je:  – Poštovanje, poštenje i iskrenost!

Alojzije sa svojim dobrim prijateljem Đurom Pintarićem

Iskreno priznaje da mora stalno nešto raditi

– Imam volju za sve. Planiram si razne aktivnosti po dva tjedna unaprijed, nikad mi nije dosadno, uvijek sam zaposlen. Rado idem na ribičiju na staru Dravu – priča nam Alojzije.

– Da, on vam je tzv. Dravski čovjek, odrastao je u Otoku – dodaje njegov prijatelj Đuro.

Osim prirodom i životinjama, Alojzije je okružen i mnogobrojnim prijateljima i članovima obitelji. Sa suprugom Đurđom ima dva sina, Božidara (43) i Matiju (37), te četvero unuka: Jana, Juru, Ivana i Evu, uspješnu mladu orguljašicu u Donjem Kraljevcu. Zdravlje ga dobro služi, što je, kaže, najvažnije. Jedna od njegovih snaha je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj – Grabant, a ovdje se svakog proljeća okupljaju i doktori i sestre s Odjele pedijatrije Županijske bolnice Čakovec.

Alojzije sa svojim unukom Jurom

– Oni dolaze ovdje odmoriti si dušu. Uglavnom donesu svoju hranu, a i pečemo roštilj, kotlovinu i slično. Ljeti inače ovdje svake nedjelje imam goste, često me posjećuju članovi obitelji i unuci. Zimi su kod nas na ručku u Prelogu svake nedjelje, a ljeti ovdje – kaže Alojzije, svestran ali i samozatajan i skroman, pa je u razgovor opet uskočio i njegov prijatelj Đuro.

– Od starih alata Alojzije bi mogao složiti etno muzej, ima stvari za koje ljudi više niti ne znaju čemu služe – rekao nam je Đuro, kojeg neki možda znaju kao poštara Đuru, no prošle je godine otišao u mirovinu, nakon 41 godinu poštarske službe, pa su Alojzije i on danas nerazdvojni. O tome Đuro kaže:

– Danas je rijetkost imati tako dobrog prijatelja, na kojeg se uvijek možeš osloniti. Prijatelji se poznaju po radu. Većeg poštenjačine nisam vidio. Imao sam puno prijatelja, no Alojzije mi je u godinu dana pomogao i napravio više nego svi drugi tzv. prijatelji  cijelog mog života! Da se nisam sprijateljio s njim, ne znam što bih radio u mirovini, život mi ne bi imao smisla. A upravo je smisao života živjeti bez stresa te uživati u malim stvarima…

Alojzije je u šali nadodao kako, iako je 10 godina stariji od Đure, može sve kao i on. Sudeći po ranču, ne sumnjamo i želimo mu još mnogo, mnogo lijepih godina ovdje!

Za potrebite u Goričanu

0

Vatrogasci DVD Držimurec/Strelec su nam napisali kako su potkraj minulog tjedna s ostalim DVD-ovima naše Općine Mala Subotica  odvezli prikupljanu humanitarnu pomoć u prihvatni centar Goričan. U konvoju s njima su bila vozila DVD-a: Mala Subotica,  Sveti Križ, Palovec i Mala Subotica.  

Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec otvara 17. ožujka prvi knjižnični stacionar

0

Otvorenje prvog knjižničnog stacionara Knjižnice ‘Nikola Zrinski’ Čakovec, održat će se u četvrtak, 17. ožujka, u Dječjem vrtiću ‘Potočnica’ Mala Subotica s početkom u 10 sati.

Uz otvorenje stacionara biti će predstavljena izložba heklanih igračaka izrađenih po dječjim pričama koje su izradile sudionice programa ‘Heklice’ u knjižnici te će biti održana pričaonica za djecu.

Započela je provedba Erasmus projekta “Stories Bring Us Closer”

0

Čakovečka 2. Osnovna škola mjesto je gdje je započela provedba Erasmus+ KA229 projekta, pod nazivom “Stories Bring Us Closer”. Navedeni program provoditi će se dvije školske godine, a ciljevi projekta iskazani su kroz razvijanje jezične pismenosti u praksi, povećanje motivacije učenika za čitanjem, proširenje znanja o kulturama i zemljama. Sve to želi se postići kroz svijet pripovijedanja i priča jer se kroz to pokazuje posebnost svakog naroda, ali i kulture.

Danas je u školi održan prigodni program kojeg su obilježili učenici pjesmom, plesom i sviranjem te oduševili sve prisutne. Ravnatelj 2. Osnovne škole Vinko Grgić istaknuo je kako je projekt financiran sredstvima EU. Ukupna vrijednost projekta je 158.300,00 eura, od čega je Agencija za mobilnost i programe EU čakovečkoj 2. Osnovnoj školi odobrila financijsku potporu od 37.824,00 eura.

„Izuzetno mi je drago što su se sve čakovečke škole aktivno uključile u provedbu Erasmus projekata, omogućujući time svojim učenicima suradnju s vršnjacima iz ostalih europskih zemalja, a učiteljima nove mogućnosti stjecanja dodatnog znanja i vještina. Sigurna sam da će i ovaj projekt omogućiti svima koji u njemu sudjeluju nezaboravne trenutke i druženja, a također i nova znanja. Čestitam što su niti vodilje vašeg rada povećanje motivacije za učenjem, razvoj jezične pismenosti, uključivanje ranjivih skupina te kroz pripovijedanje upoznavanje drugih kultura i običaja, što pozdravljam i smatram izuzetno važnim. Posebno u svijetu koji se svakodnevno mijenja te će se generacije koje danas idu u školu, suočavati s novim i drugačijim izazovima. S druge strane, učenje i čitanje dobro su poznati recepti za uspjeh te je usvajanje takvih navika tijekom školovanja siguran recept za uspješnu budućnost.” – istaknula je gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.

Vatrogasci gasili požar otvorenog prostora u blizini naselja Turčišće

0

Danas, 14. ožujka, oko 14 sati izbio je požar otvorenog prostora kod nadvožnjaka u blizini naselja Turčišće.

Intervenirali su vatrogasci DVD-a Turčišće i brzo ugasili požar.

Sunčana Glavak: ‘Svaki Europljanin godišnje baci 11 kilograma odjeće’

0

Eurozastupnica Sunčana Glavak istaknula je da održivost u tekstilnoj industriji utječe na ostvarenje klimatskih ciljeva Europske unije.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ/EPP), ujedno i članica Odbora za okoliš (ENVI), sudjelovala je u plenarnoj raspravi o strategiji Europske unije za održivi tekstil. Radi se o rezoluciji kojoj je cilj osigurati održivi oporavak i razvoj tekstilne industrije nakon krize bolesti COVID-19. Zastupnici su, među ostalim, raspravljali o pitanju štetnosti za okoliš, radnim pravima, održivim tekstilima, popravku i ponovnom korištenju tekstilnih proizvoda, kao i primjeni principa kružnog gospodarstva kako bi se ojačala konkurentnost europske tekstilne industrije.

Zastupnica Glavak ukazala je na problem neusklađenosti potrošnje i potreba europskih građana za tekstilom. Istaknula je kako Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, dok oko 11 kilograma završi u otpadu. Podaci pokazuju da se u Europi na godišnjoj razini gotovo 90 posto tekstila spaljuje ili uništava, iako bi se mogao reciklirati što ostavlja golemi ugljični otisak.

„Investicijama u istraživanje i razvoj održivih tekstila možemo pomoći sektoru da jača svoju konkurentnost, a istovremeno doprinese ekološkim ciljevima Europske unije primjenom principa kružnog gospodarstva na proizvodnju, potrošnju, gospodarenje otpadom i sekundarnim sirovinama“, istaknula je zastupnica Glavak, dodavši da je građane potrebno osvješćivati o ulozi koju tekstilna industrija ima u ostvarenju klimatskih ciljeva Europske unije.

Prijedlog rezolucije zastupnica ocjenjuje dobrim i usmjerenim na održivi razvoj, iako naglašava potrebu za snažnijim uključivanjem i pružanjem financijske podrške novim smjerovima u održivoj modi. Izdvaja koncept virtualne odjeće koji je snažno počeo mijenjati uporabu klasičnih odjevnih predmeta.

Zastupnica Glavak ukazala je i na problem radnih prava brojnih zaposlenih u ovom sektoru, pogotovo onih koji dolaze iz trećih zemalja gdje nema visoke razine zaštite na radu i radnih prava kao u Europskoj uniji. Iz tog razloga, pozvala je na jaču zastupljenost radničkih prava u vanjskotrgovinskim ugovorima s ciljem poticanja naših partnera na ekološku i društvenu odgovornost.