Međimursko veleučilište u Čakovcu u četvrtak su posjetili ravnatelji srednjih škola s područja Varaždinske županije. Riječ je o još jednom dokazu da MEV nastoji unaprjeđivati suradnju s drugim odgojno-obrazovnim ustanovama i znanstvenim institucijama s ciljem zajedničkog razvoja znanosti i STEM područja, ali i promocije Međimurskog veleučilišta među budućim studentima.
Dekan doc.dr.sc. Igor Klopotan je uz ravnatelje varaždinskih srednjih škola ugostio i Miroslava Huđeka, pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, a u pratnji suradnika pokazao im je i nedavno otvoreni Centar održivog razvoja.
Kako je naglasio Klopotan, smjer suradnje će definitivno biti robotika i STEM, no otvoreni su i za sve ostale oblike.
– Pročelnik je isto tako predložio da zajedno pokrenemo jedan vid cjeloživotnog obrazovanja i o tome ćemo naravno nastaviti razgovarati – poručio je dekan Klopotan.
Istaknuvši važnost suradnje, pročelnik Huđek pohvalio je programe koje Međimursko veleučilište provodi i dodao kako se više od 20 posto srednjoškolaca u Varaždinskoj županiji obrazuje u sektorima strojarstva i elektrotehnike.
– Svaki oblik suradnje u STEM području podržavamo i zato smo danas ovdje s ravnateljima srednjih škola – rekao je Huđek naglasivši kako Varaždina županija završava još dva strukovna centra izvrsnosti, a stručnjaci u strojarstvu s MEV-a mogli bi biti podrška u stvaranju domaćeg proizvoda.
Pročelnica Odjela Održivog razvoja Magdalena Zeko pojasnila je kako su prije dvije godine u potpunosti revidirali i modernizirali ovaj smjer, a u pripremi je otvaranje i specijalističkog studija.
– Nastavu već održavamo u laboratorijima koje smo nedavno otvorili te tako pružamo studentima mogućnost da odmah dobe i praktična znanja – rekla je Zeko.
Pročelnik Jurica Trstenjak rekao je kako njihov Odjel Računarstva obrazuje dva profila, klasične programere i buduće sistem administratore.
– Zasad imamo preddiplomski, trogodišnji studij i nadamo se da najesen krećemo i s diplomskim studijem, odnosno 4. i 5. godinom – istaknuo je Trstenjak.
Pročelnik Odjela Menadžmenta turizma i sporta Tibor Rodiger naglasio je kako je to najveći odjel jer se osim preddiplomskog izvodi i specijalistički studij. Njihovi bivši studenti, istaknuo je Rodiger, vrlo su uspješni, a velik broj ih je i u poduzetničkim vodama.
Na kraju sastanka dekan Klopotan pozvao je sve ravnatelje u uredništvo časopisa Međimurskog veleučilišta u Čakovca.
Priča je ovo o čovjeku u čijim rukama je violina od 1957. godine i koja mu je pratilja do dana današnjeg na radost svih onih koji su imali privilegiju slušati njezine zvukove i ponos njegovih bliskih osoba. Ovim napisom njegove poznavatelje vraćamo u povijest, a mladež da se ohrabri i sluša glazbu s instrumenta koja uzvisuje svaku emociju.
Malo je onih koji ne poznaju ili nisu čuli za Dragutina Kocijana iz Pleškovca jer on je od 1957. godine, dakle od svojeg ranog djetinjstva dionik svih ili gotovo svih glazbeno zabavnih događanjima i stoga o njemu pisati je privilegija, ponos i radost. Ako ga ljudi ne poznaju po imenu i prezimenu, znaju ga kao ‘maloga človeka z violinom’ instrumentom koji ima poseban status među glazbenim instrumentima.
Kocijana sam upoznao osamdesetih godina minulog vijeka i svjedok sam njegovih čuvstvenih nastupa na zabavnim događanjima, te prigodničarskim svečanostima kakvih je u ono vrijeme bilo zaista puno. Radosnu ili tugaljivu pjesmu on je uvijek izvodio s velikim žarom i mijenjanjem svojeg lica i tijela.
– Bez emocije glazba bi za mene bila gubljenje vremena. A violina je poseban instrument koji je blizu ušiju, usnica i srca i naslonjena na moje rame – znao mi je odgovoriti kada sam mu znao priči i reći, Dragec, vidim te cijeloga u violini.
Takav je i danas i kada sam ga pohodio u njegovom domu u Pleškovcu već na ulazu sam osjetio kako ulazim u dom umjetnika.
Premda o njemu i njegovom glazbenom životu znam puno ipak sam s tremom ušao u ‘sobu violina’ i prije nego li je stigao izgovoriti koju riječ, rekao sam neka uzme violinu i zasvira i ona će nam sve reći. I tako bijaše. Drhtaji strune i žica odmah u početku dvosatnog druženja stvorili su bajkovitost susreta kojemu je cilj mlade naraštaje upoznati s čovjekom koji ništa nije studirao niti na poklon dobio, a postao je majstor kojemu su uvaženi glazbenici i kritičari priznali genijalnost.
Violina živi u meni i ja u njoj od ranog djetinjstva
Bez riječi zagledan u volinu i majstora odslušao sam ‘Da bi se zrušile te legradske gore’ i ‘Rane devedesete’ i tako bih mogao biti beskrajno dugo, jer to nije samo umjetnost to je misterij, ma koliko ja bio skromnog znanja o glazbi.
– Je, evo sve je gotovo isto kao do sada moj prijatelju, samo kaj su na lasi boju premenile i kaj nam kosti škripleju – reče Dragec i doda kako nas je privremeno odvojila korona.
Idemo mi Dragec ponoviti gradivo, za one koji te poznaju i upoznati one koji o tebi ne znaju ništa ili gotovo ništa, a znali su te vidjeti i čuti od Mađerke preko Frkanovca srca gornjeg Međimurja i Selnice do Vratišinca i Čakovca varoši gizdave i ponosne, predložih i to bijaše uslišano.
– Već 1957. godine uzeo sam violinu u ruke, a tu i tamo, tamburicu i gitaru i svirao u osnovnoj školi i ponekom skupu. Samouk, jer siromašni bijasmo i peneze je trebalo za druge stvari, a ne za mene koji bi sam igrao, kak su rekli u ono vrijeme. I tako je potrajalo do osamdesetih godina minulog vijeka kada sam počeo vježbati kod profesora glazbe Đure Horvata koji me ‘modernizirao’ i na tome sam mu zahvalan. Prirođeni talent i osjećao za ljepotu sviranja uvijek sam nosio sa sobom i u sebi. Svirao sam i pjevao na mnogim priredbama, svjetovnim i vjerskim, na otvorenom i dvoranama i nikada mi novci nisu bili uvjet ili plaća za moje sudjelovanje u događanjima. Ako su mi ljudi novce dali to je bio njihov dar i ja sam to tako primao ili ako je grupa s kojom sam svirao imala dogovor ja sam to poštovao i uvijek sam dao maksimum kvalitete i emocije kako bi ljudima uljepšao trenutke. A bilo je veselih, tužnih i razočaranih ljudi sa svojim glazbenim željama i ponekada se trebalo dobro oznojiti kako bi zadovoljili apetite onih koji su nas slušali. Posebne su bile godine pred stvaranjem nove nezavisne države i vrijeme Domovinskog rata kada su glazba i pjesma bile poticaj za novo i bolje vrijeme. Najljepše trenutke doživio sam sviranjem u sastavima ‘Meštri’ i ‘Štamperlini’ a uzvišenost s ‘Oldtimer bendoom’ sastavom koji nas okuplja i danas. Ova violina na kojoj sada sviram je iz jedne od najpoznatijih svjetskih kuća ‘Josef Klotz’ u Njemačkoj – gotovo u dahu je ispričao Dragutin Kocijan.
Puni emocija nismo niti primijetili kako su u sobu ušle supruga Katarina i susjeda Đurđica. Kako se i priliči za kraj druženja, a prije mesa z tiblice i žganice međimurske, zlatne žice i strune violine ispričaše nam, ‘Potočić maleni’, ‘Podravino moja mila’ i ‘Međimurje malo, zemljo milena’.
Centar za pomoć u kući MŽ nastavlja s nizom svojih aktivnosti u sklopu rada klubova i projekta Klubovi za starije 7.Ovoga puta, danas 21. siječnja, najavljeno je predavanja članovima, starijim osobama s područja Općine Donja Dubrava, tematski usmjereno na period nakon preboljene korone.
– Starije osobe susreću se ionako s narušenim zdravljem, a korona je dodatni impuls, nakon kojeg treba biti vrlo uporan i povratiti snagu u bar približno prvobitno stanje. Predavanje će održati fizioterapeutkinja Ksenija Srnec, a sudionici će predavanja moći odslušati od 10 do 13 sati. Naravno, podrazumijevaju se i pitanja na koja prisutni budu tražili odgovor, a Ksenija Srnec ima za njih i niz korisnih savjeta kako dalje, nakon korone – kaže ravnateljica Centra Frana Lana Kanoti.
Danas, u jutarnjim satima, 18. siječnja 2022. godine, u posjet Policijskoj upravi međimurskoj stiglo je 20-tak mališana Dječjeg vrtića „Cvrčak“, skupina „Leptirići“, sa svojim odgojiteljicama.
Na ulazu u zgradu Policijske uprave male goste i njihove tete dočekala je policijska službenica za Odnose s javnošću Ureda načelnika Policijske uprave, Danijela Turk te im zaželjela dobrodošlicu.
Za djecu je bio pripremljen niz zanimljivog sadržaja. Kroz šetnju prostorima zgrade Policijske uprave upoznali su se s radom i radnim ozračjem u kojem policijski službenici i drugi zaposlenici obavljaju svoje svakodnevne poslove.
U šalter sali Policijske uprave službenica Odjela za upravne poslove, prezentirala je svrhu i izgled osobnih dokumenata; osobnu iskaznicu, putovnicu i vozačku dozvolu. Potom su obišli prostorije za zadržavanje koje su kod njih pobudile bujnu maštu i potaknule vesele komentare.
U sportskoj dvorani Policijske uprave dočekao ih je policijski sportski trener od kojeg su doznali na koji način policijski službenici održavaju dobru fizičku kondiciju te su isprobali pravi policijski trening. Bilo je tu zagrijavanja trčanjem, vježbanja gardova, pa čak i elemenata nogometa. Na kraju druženja sportski trener mališanima je podijelio prigodni promotivni materijal nabavljen sredstvima Vijeća za prevenciju Međimurske županije i Vijeća za prevenciju Grada Čakovca (privjeske).
U dvorištu Policijske uprave policijski službenici prometne i interventne policije pripremili su raznu opremu, pomagala i službeni motocikl, koje koriste u svom svakodnevnom radu te su im na zanimljiv način opisali kako izgleda njihov radni dan. Vrlo im je zanimljiva bila oprema koju koristi Interventna jedinica policije, osobito zaštitne kacige, štitovi i „ovan“ koji se koristi za razvaljivanje vrata, a ništa manje i službeni policijski motocikl, pa su mnogi od njih iskoristili priliku i sjeli na njega uz neizbježno fotografiranje.
Čitatelji nam javljaju da je danas, 21. siječnja, oko 6 sati i 30 minuta, u Prelogu na raskrižju Ulice A. Mihanovića i Ulice F. Glada došlo do prometne nesreće.
Kako neslužbeno doznajemo sudarili su se automobil i autobus, a ozlijeđenih osoba nema.
Naš čitatelj F.K. iz Nedelišća poslao nam je nekoliko fotografija snimljenih na dijelu čakovečke Zagrebačke ulice. Zapravo je riječ o staroj cesti od Čakovca prema Nedelišću, a koja završava neposredno prije rotora. Na fotografijama se lijepo vidi kako su pojedinci upravo tu pronašli dobar prostor za ilegalno bacanje smeća.
Čitatelj je snimio veliku hrpu plastičnih boca od mlijeka za kavu te drugi otpad, čak i onaj građevinski. Uočljiva je i jedna odbačena fotelja, pa ako je netko prepozna nek’ se javi.
Inače, taj dio prometnice najviše koriste biciklisti, jer je automobilima zapriječen promet, ali se zaobilazeći prepreke može prići s čakovečke strane.
I još nešto: to područje nije ni čakovečko, nedelišćansko, nego strahoninsko. Spada pod Općinu Strahoninec, koja bi to trebala sanirati, a njeni mještani se njome uopće ne koriste! Načelnik Franjo Lehkec je na potezu!
U prometnoj nesreći koja se dogodila danas, 20. siječnja, oko 11.25 sati, u Starčevičevoj ulici smrtno je stradala pješakinja (77), javljaju iz Policijske uprave varaždinske.
Kako je utvrđeno očevidom, Koprivničkom ulicom u smjeru Opatijske ulice teretnim vozilom upravljao je 27-godišnjak.
– Teretnim vozilom se nije kretao sigurnosnom brzinom kojom ne ugrožava sudionike u prometu prilikom približavanja obilježenom pješačkom prijelazu te je vozilom udario u 77- godišnju pješakinju koja je već stupila na pješački prijelaz. Uslijed udara pješakinja je zadobila teže ozljede, te je prevezena u varaždinsku Opću bolnicu – stoji u priopćenju.
Nakon pružene medicinske pomoći od zadobivenih ozljeda, ozlijeđena je na žalost preminula.
U ovoj godini u Međimurju, kao europskoj regiji sporta, bit će organizirano niz sportskih, ali i turističkih manifestacija, koje imaju za cilj privući što više stranih gostiju u naš kraj. Turistički radnici se pripremaju kako bi im boravak učinili što ljepšim i sadržajnijim, a ponudu bogatijom i raznovrsnijom. O svemu tome, kao i o turizmu u 2022. godini u Međimurju s osvrtom na 2021. za medjimurski.hr govori Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije.
Kako turistički ocjenjujete prošlu 2021. godinu u Međimurju?
– S obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom Covida 19 moramo biti zadovoljni 2021. godinom. Ostvareno je 79% dolazaka turista u odnosu na 2019.g. ali ono što je još važnije prema svim informacijama koje su nam pristigle od ponuđača usluga gosti su trošili više. Također prema TOMAS istraživanju koje je za TZMŽ proveo Institut za turizam iz Zagreb, čak 98% anketiranih gostiju bili su vrlo zadovoljni boravkom u Međimurju. Taj podatak važan je i za budućnost našeg turizma. Godina 2021. sigurno nije nikome iz turizma Međimurja bila lagana ali smatram da je objektima s ponudom jela i pića bilo ipak najteže. Za naš ali i cijeli hrvatski turizam izuzetno je važno da se što više građana cijepi.
Što možete istaknuti kao posebna dostignuća u turističkoj ponudi Međimurja u 2021. godini?
– Prije svega to su projekti razvoja kulturnog turizma odnosno otvaranje Muzeja Riznica Međimurja i uvođenje sustava destinacijskog posjećivanja Hop on Hop off bus u pokretu. Navedeno će imati dugoročni pozitivni utjecaj na turističku ponudu Međimurja. Riznica kao zaista prekrasan i atraktivan muzejski kompleks kakvih je vrlo malo u Hrvatskoj, a Hop on Hop off bus je jedinstvena ponuda u Hrvatskoj koja omogućava gostima da na najjednostavniji, najjeftiniji i najudobniji način u kratkom vremenu posjete destinaciju. To je također jedinstveni primjer upravljanja destinacijom u Hrvatskoj.
Ukratko pobrojite što to turisti na proputovanju ili gosti namjernici mogu vidjeti i doživjeti u Međimurju?
– Istaknuo bih ono što su i sami gosti kroz spomenuto TOMAS istraživanje naveli kao glavne atrakcije: wellness odnosno ponuda Termi Sveti Martin, priroda, odnosno vinski kultivirani krajolik gornjeg Međimurja te područja uz rijeke Muru i Dravu s mnoštvo mogućnosti za aktivan odmor na cijelom prostoru Županije, te naravno, naša enološka i kulinarska ponuda.
Kakvo mjesto u turističkoj ponudi imaju restorani s tradicijskim jelima, koliko vinarki sektor, koji je zadnjih godina bilježi strahovit kvalitativan i kvantitativan pomak?
– Enologija i kulinarika čine jedan od tri osnovna stupa naše turističke ponude, a izuzetno su važni u stvaranju imidža cijelog Međimurja. Vinari kao i restorateri svake godine ulažu u podizanje kvalitete i to je pravi put za budućnost. Uvjeren sam da će takav pristup dugoročno rezultirati i s gostima više platežne moći te postizanjem boljih cijena koje idu uz destinaciju s četiri zvjezdice.
Kakvu ulogu imaju kuće za odmor, kojih je sve više, pogotovo u bregovitom dijelu Međimurja?
– Ulaganjem u kvalitetno uređenje i izrazitom gostoljubivošću naši iznajmljivači rade velike iskorake na tržištu. Treba napomenuti da je u 2019. godini prosječna ocjena svih objekata koji se nude preko Bookinga bila 9,6 što je izuzetno, odnosno najbolje u Hrvatskoj. Takvu kvalitetu treba zadržati i ona je garancija za dugoročan dobar posao.
Kako turistički oživjeti donji dio Međimurja?
– Ulaganjem u centre za interpretaciju kulturne i povijesne baštine npr: ispiranje zlata u Donjem Vidovcu, međimurske popevke u Donjoj Dubravi, arheološke baštine u Goričanu, uređenjem prostora Marine u Prelogu te promocijom biodinamičke poljoprivrede koju provodi Centar dr. Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca stvaraju se ozbiljni atrakcijski i infrastrukturni uvjeti za turistički razvoj donjeg Međimurja. Naravno treba spomenuti i velika ulaganja privatnog sektora kao što je npr. proširenje kapaciteta i dizanje kvalitete hotela Panorama odnosno sportskog kompleksa DG sporta iz Preloga. Puno posla čeka nas na jačem aktiviranju OPG -a i ponude privatnog smještaja. U tom smislu Međimurska županija će i ove godine davati potpore putem javnog poziva te posebno pozivam poduzetnike iz donjeg Međimurja da se jave.
Što nas čeka ovegodine: ponuda i manifestacije?
– Međimurje je 2022. godine Europska regija sporta. Slobodno mogu reći da je to veliko priznanje svim sportašima i rekreativcima kao i njihovim klubovima i savezima ali i velika prilika za Međimurje da se i izvan Hrvatske nametne kao destinacija za sportski turizam. Čeka nas čitav niz međunarodnih sportskih događaja kao npr. Gran prix u speedwayu krajem travnja u Goričanu. Tu su naše tradicionalne enogastronomske manifestacije poput Urbanova, Jazza u goricama, GoVGorice pa i čitav niz tradicionalnih ljetnih festivala za koje vjerujemo da će se ove godine moći održati u punom obimu.
Nas i TZMŽ čeka veliki posao u suradnji s JLS-ima i javnim ustanovama na pripremi velikih projekata za izgradnju i uređenje javne turističke infrastrukture koji se planiranju na jesen kandidirati za sredstva Nacionalnog plana oporavka i održivosti. No, mislimo da će glavna turistička atrakcija 2022. godine ne samo za Međimurje već i šire biti dovršetak i otvorenje vidikovca “Goričko sviralo” na Mađerkinom bregu.
Nogometna škola Sveti Juraj na Bregu objavila je na svojoj službenoj Facebook stranici da se malonogometni turnir ipak neće održati.
– Nakon tjedana mukotrpnog planiranja i brojnih aktivnosti na organizaciji turnira zbog epidemiološke situacije u državi, županiji, a na kraju i u našoj osnovnoj školi, čiju školsku sportsku dvoranu koristimo, preporučeno nam je neodržavanje turnira. Molimo sve za razumijevanje, nadamo se da ćemo iduće godine moći organizirati turnir u normalnim okolnostima – napisali su.
Podsjećamo, turnir se trebao održati od 22. i 23 siječnja u školskoj sportskoj dvorani OŠ I.G. Kovačića u Svetom Jurju na Bregu.
Iz tvrtke Pre-Kom javljaju kako je uočeno da mali dio korisnika (ispod 0,5%) ne odvaja otpad dobro te da će radnici tvrtke obavljati stalne kontrole odvajanja otpada u crnim/zelenim, smeđim, plavim i žutim spremnicima, a korisnicima koji otpad ne odvajaju dobro, izricat će se ugovorne kazne sukladno Odlukama JLS-a.
– Iznos ugovorne kazne za krivo odvajanje otpada iznosi 30 kuna bez PDV-a. Korisnici koji se žele dodatno educirati ili ne znaju odvajati otpad mogu na našoj web stranici edukacije (https://pre-kom.hr/edukacija.html) pročitati sve naše upute za odvajanje otpada, a sve te upute bile su prije podijeljene svim korisnicima na kućne adrese. Nažalost jedan još manji dio korisnika (ispod 0,1%) namjerno krivo odvaja otpad i time dovodi u pitanje okoliš u kojem živimo. Navesti ćemo jedan primjer gdje je jedan korisnik u spremnik za odvajanje otpada stavio kanistar sa otpadnim motornim uljem koje spada u problematični otpad i mora se predati u fiksnom ili mobilnom reciklažnom dvorištu. Otpadno motorno ulje može zagaditi tlo i podzemne vode te molimo korisnike da to ne rade jer samo čuvanjem okoliša ostaviti ćemo naša naselja čista i zdrava za našu djecu i unuke – stoji u objavi na njihovoj Facebook stranici.
