Zlatko Polišanski jedan je od osnivača Saveza za zaštitu potrošača Hrvatske i osnivač udruge za zaštitu potrošača „Međimurski potrošač“ Čakovec. Prilikom susreta u Murskom Središću ispričao nam je koji su noseći problemi gospodarskog i turističkog razvoja Međimurja.

U vezi tržnice u Murskom Središću, stav Zlatka poprilično je jasan.

– U ovu tržnicu treba investirati. Prije svega, glavni problem je nepostojanje zaštite od različitih vremenskih uvjeta. Ovdje veliki dio godine puše i redovito prodavačima razbacuje proizvode sa štandova. Ako prodavači plaćaju naknadu za mjesto prodaje, onda imaju pravo tražiti uvjete. Provozate li se ovim gornjim krajem Međimurja vidjet ćete mase vinograda, voćnjaka, farma. Svaka druga kuća proizvodi svoje proizvode. Pogledajte sada tržnicu, tih ljudi i njihovih proizvoda ovdje nema, ističe.

Prema Z. Polišanskom Murskom Središću uz bogatiju ponudu na tržnici nedostaje i vinoteka.

– U ljetnoj sezoni ovdje prolazi mnogo turista. Često su mi se postavljala pitanja:„Gdje bih mogao kupiti kvalitetna vina? Postoji li ovdje vinoteka? “ Ovo je grad na granici koji ima dobu fluktuaciju i smatram da bi trebao imati jednu dobru vinoteku. Tu bi prednost trebalo iskoristiti. Nije bitno bi li to bilo u sklopu turističke zajednice ili privatno, važno je da se ono realizira jer kupaca ima. I ne samo to. Imamo divno Međimurje i imamo brojne mogućnosti u polju ruralnog turizma. Tu su termalni turizam, voćarski i vinski turizam i brojni dugi. Kako to da ne postoji inicijativa da čelni ljudi sjednu i stvore strategiju razvoja, govori nezadovoljno Zlatko.

Bolju ocjenu nije dobio ni grad Prelog.

– Možemo govoriti i o gradu u Donjem Međimurju, Prelogu. To je grad koji se enormno razvija. Oni imaju jednu malu tržnicu koja jedva zadovoljava osnovne potrebe stanovnika grada. Čelnici ne znaju iskoristiti taj potencijal.

Trenutni problemi sežu mnogo dublje.

– Smješteni smo blizu granice, turista ima, no postoji tu i jedna drugi problem. Gdje te ljude smjestiti? Mi nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta. Moji prijatelji i članovi udruge koji su razbacani diljem Hrvatske jednom su me prilikom posjete Međimurju pitali: „Zlatko, divno je Međimurje, ali mi nismo vidjeli ni jednu tablu ˈZimmer freiˈ. Gdje vi vodite svoje turiste?“ Smatram da bi svaki vinar trebao imati na raspolaganju dvije, tri sobe za svoje goste. Da proizvodimo kvalitetno svjedoči jedan događaj kojeg sam dobro upamtio. Jednom sam prilikom ljudima u Splitu ponudio međimurske proizvode. Pitali su me: „Gdje mi to možemo kupiti? Ovo je vrhunski proizvod!“ Morao sam im reći: „Nigdje osim u Međimurju.“ Tako se ne posluje. Mi moramo proizvode plasirati na tržište izvan naše županije, zaključuje.

„Bedaki norijo saki dan, a pametni samo na Fašnik“, nakon godinu dana stanke, poručuju iz Turističke zajednice Grada Preloga te pozivaju i na ovogodišnji Fašnjak u Prelogu. Fašnička povorka i ove će godine proći Prelogom te se pozivaju mjesni odbori s područja Preloga, udruge, grupe građana te svi koji žele promijeniti svoj izgled na jedan dan da se pridruže velikom fašničkom veselju u Gradu Prelogu. Maskirajte se, uredite i na taj način uljepšajte ovaj dan i uživajte u bogatoj ponudi uz čaj i slatke krafne za sve. Nakon fašničke povorke skupine će se predstaviti na Trgu Slobode ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije biti će suđenje i vješanje Fašnjaka. Ove će godine povorka proći Prelogom, u nedjelju 27. veljače. Program počinje od 14.00 sati okupljanjem na Trgu Slobode kod Doma kulture Grada Preloga, a nastavlja se fašničkom povorkom ulicama Preloga. Povorku će već tradicionalno pratiti Puhački orkestar Grada Preloga.

Iako se neprestano govori o potrebi razvoja ruralnog poduzetništva, brojni državni zakoni guše svaku inicijativu. Oni koji su se pak upustili u vlastitu proizvodnju ili ruralni turizam u praksi se susreću s nizom destimulativnih zakona koji im otežavaju poslovanje.

Tijekom edukativne radionice „Seoski turizam i kako ga zajednički promovirati putem Digitalnog kataloga seoskog turizma Republike Hrvatske?” pod vodstvom Aleksandre Kuratko Pani u Lopatincu, lokalni su poduzetnici imali prilike predstaviti probleme koji sputavaju njihovo poslovanje.

Jedna od njih je i Tea Dvanajščak Vuković koja je nastavila voditi obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Vina Dvanajščak-Kozol nositelji su brojnih prestižnih nagrada. Unatoč briljantnom plasmanu na svjetskim i domaćim vinskim natjecanjima i proboju na inozemno tržište, hrvatski zakoni koče njihov razvoj na lokalnom terenu. O svom problemu T. Dvanajščak Vuković rekla je sljedeće:

– Imamo vinsku kuću i kušaonicu vina. Prošle godine odlučili smo otvoriti trgovinu svojih proizvoda, ali i proizvoda domaćih OPG-ova. Došlo je do situacije da ne mogu otvoriti dućan izvan svog imanja. Mogu prodavati na štandu, mogu i na klupici, ali ne u trgovini. To nas je natjeralo da otvorimo svoj obrt, pa potom svoje vlastite proizvode kupim od svog OPG-a i tek ih onda prodajem. To su suludi zakonodavni problemi. Uz to, sada imamo duplo knjigovodstvo koje nam stvara dupli posao. Moramo voditi i obrt i OPG. Zašto OPG ne bi mogao imati svoju trgovinicu u kojoj bi uz vlastite proizvode mogao prodavati i one lokalnih proizvođača? Recimo, imam par OPG-ovaca od kojih kupujem ulja, kaše, sokove, med. Ni oni ne mogu otvoriti svoju trgovinicu u nekom gradu. Problem je i trgovina na vlastitom pragu. Kada prijavljuješ kušaonu i prodaju, pet godina smiješ tamo prodavati samo vlastite proizvode. Ne možeš prodavati proizvode koje si kupio od lokalnih proizvođača. To je problem koji koči turizam. Dolaze ljudi koji bi uz vino željeli kupiti i druge proizvode iz Međimurja, a mi im to ne možemo dati. Moramo ih slati od vrata do vrata, a to ljudi ne žele, istaknula je Tea.

Voditeljica radionice Aleksandre Kuratko Pani istaknula je da dobro upućena u ovaj problem, kao i da je on temeljna zapreka ruralnog razvoja.

– Zakoni nam ne dozvoljava da se kao OPG-ovi bavimo trgovinom, u smislu da uzimamo od drugih. To je veliki problem. Prema tome svaki bi OPG – kada bi tako želio – trebao otvoriti svoju trgovinu u selu. Što će nam u selu pet trgovina? Dovoljno bi bilo imati dvije koje nude proizvode svih OPG-ova u mjestu. Razumijem da je to veliko ograničenje. Shvaćam i da ljudi, poglavito turisti, žele na jednom mjestu imati široku pletu lokalnih proizvoda. Na taj bi način poticali sve male lokalne proizvođače da i dalje proizvode. Taj je prijedlog već upućen državi, no još se iščekuje prijedlog rješenja, rekla je Kuratko Pani.

U nedjelju, 21. veljače 2022. godine grupa odvažnih članova Planinarskog društva Prelog iz Preloga, na čelu s predsjednikom Josipom Naranđom, odvažilo se na osvajanje planinskog vrha Bjelolasice u Gorskom Kotaru.

Kad su stigli na odredište, planinare je dočekala prava snježna bajka – prekrasni zimski krajolik, na nekim mjestima prekriven i s pola metra snježnih nanosa. Uz dobru opremu, u kojoj su neizostavni bili štapovi za planinarenje i dereze na vodonepropusnim gojzericama, hrabro su se upustili u osvajanje samog vrha ove prekrasne planine u Gorskom Kotaru.

Iako je probijanje kroz snijeg po strmim stazama sa starim slojem snijega, preko kojeg je te noći napadao novi sloj, bilo dosta fizički zahtjevno, a bilo je i malih padova, nitko nije požalio, a posebno je čaroban bio pogled s vrha planine, travnatog vršnog hrpa, jednog od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj, na visini od 1534 metara.

Vrh Bjelolasice označen je geodetskim stupom, a 15-ak minuta od vrha nalazi se planinarsko sklonište Jakob Mihelčić, kojeg  je hrabra ekipa PD Prelog također posjetila. PD Prelog osnovan je još 2003. godine te danas broji 120 članova u dobi od 20 do 75 godina, od čega ih je 60 posto mlađih od 30 godina. Svake godine organizira niz privlačnih planinarskih izleta.