19. veljače ove godine obilježeno je 45 godina od kako je u ondašnjoj Mariji na Muri osnovano Sportsko ribolovno društvo „Klen”. Društvo je s godinama rapidno raslo zahvaljujući prije svega zajedništvu članstva koje je odavno shvatilo kako da im nije samo lov ribe primaran u njihovim aktivnostima. Kasnije su iz društva prerasli u klub. Okrenuli su se širem spektru djelovanja pa su danas stekli svoju prepoznatljivost u zemlji i inozemstvu.
U natjecateljskom planu društvo je puno reprezentativaca u sportskom ribolovu, a posebno raduje kako oni dolaze iz redova mladih koje su njihovo najveće bogatstvo.
Današnje okolnosti su takve da nema prostora za neka veća okupljanja i slavlja pa su u ŠRK presjek 45- godišnjeg rada članstvu i javnosti prezentirali sintezom foto građe koju su objavili na Facebook profilu kluba.
Iako gospođa Micika Grabar iz Novog Sela na Dravi ima 70 godina, još radi sve poslove oko kuće. Zatekli smo je u dvorištu njene kuće u Prvomajskoj ulici kako obrezuje voćke.
-Čujte, lepo je vreme, pa nebrem biti samo unutra. Evo, obrezujem ove donje grane, a gornje će s lojtre obrezati zet. To mi je usput. Kuham za mlade koji su na poslu i pomalo po dvorištu napravim kaj morem – kaže uz osmijeh Micika.
Radila je s mužem, koji je nedavno umro, u Austriji, onda i u varaždinskom VIKO-u, a sad je u mirovini.
Najveće joj je veselje kad se okupe svi: djeca i troje unuka. Onda baka procvate, jer nema toga čime im nebi ugodila. A takve su sve bake.
Ali, ipak sve ne obrezuju voćke kao Micika Grabar iz Novog Sela na Dravi. Želimo joj svaku sreću!
Slijedom tradicije Planinarsko društvo „Bundek” Mursko Središće bira najplaninara za minulu godinu. Na sastanku Izvršnog odbora 1. 12. 2021., na prijedlog predsjednice PD Sonje Vršić je jednoglasno je donesena odluka da ovogodišnju titulu najplaninara ponese 62- godišnji Vlado Huzjan.
-On je dugogodišnji član koji je u Bundekovim aktivnostima sveprisutan. Vlado je logističar kod svih predavanja, prezentacija, odlična potpora u pripremi teorijskog dijela planinarskih škola, član koji se sam sjeti i ode pokositi travu i počistiti teren na Gruntu. Iako ga ponekad posao sprečava da sudjeluje u nekim, njemu zanimljivim, pohodima rado animira svoje bližnje da se pridruže. Vlado je samozatajan član koji godinama obogaćuje naš društveni život i na tome mu od srca hvala -bilo je obrazloženje predsjednice Vršić.
Inače, on je domar u OŠ M. Središće zadužen za školsku sportsku dvoranu. Planinari već 11 godina. Dobio je na skupštini i brončani znak Hrvatskog planinarskog saveza za 10 godina aktivnog i uspješnog promicanja planinarstva.
Dodajmo k tome kako je Vlado glede dobivene nagrade nagrađen dugotrajnim pljeskom prisutnih te da nisu izostali ni brojni čestitari.
Nagrada za titulu koju je ponio je prigodna sportska majica koju će Vlado s ponosom nositi.
U ponedjeljak (21. veljače) održan je četvrti sastanak projektnih partnera u sklopu projekta akronima AQUA ADVENTURES koji provode Grad Prelog i mađarska općina Kistolmács, a sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Pozdravni govor u ime Grada Preloga održao je privremeni pročelnik novoustrojenog Upravnog odjela za razvoj Grada i projekte Miroslav Hržić, a u ime mađarskih partnera pročelnik Imre Simonyai. O provođenju projekta u Prelogu govorio je voditelj projekta Damijan Bermanec, a o budućim planovima voditeljica komunikacija Petra Bobić. Implementaciju projekta u Mađarskoj predstavila je vanjska voditeljica Judit Vinhoffer.
Partneri su ponovno izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i provedbom projekta, ali i svijest o tome da im najveći dio posla tek predstoji. Grad Prelog je 15. veljače 2022. godine potpisao ugovor o početku radova u zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Prelog s tvrtkom Core upravljanje d.o.o. Vrijednost ugovorenih radova je 5.495.863,69 kuna bez PDV-a, odnosno 6.869.829,61 kuna s uključenim PDV-om. Radovi će početi u ožujku, a završiti do 30. rujna ove godine.
Dodatno, Grad Prelog ove godine u sklopu projekta akronima AQUA ADVENTURES planira organizirati niz događanja, odnosno tri radionice o lokalnoj flori i fauni za učenike osnovnih i srednjih škola, dvodnevnu radionicu za turističke djelatnike o sustavu ETIS, veslačku školu za kanuiste, dvodnevnu školu u prirodi za učenike osnovnih škola s obje strane granice, gastronomsku manifestaciju Dani dravske ribe, tradicionalni nautički Lov na labuđe pero te studijsko putovanje u Austriju za provoditelje projekta.
30.12.2020., selo Zazina, Sisak - Posljedice jucerasnjeg potresa u selu Zazina. Snazan potres pogodio je jucer Hrvatsku, epicentar potresa magnitude 6.2 je bio 3 kilometra od Petrinje. Crkva sv. Nikole i Vida porusena u velikom jucerasnjem potresu. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Preko Fb stranica Župe Kotoriba svojim se vjernicima obratio upravitelj župe vlč. Ivan Kljunić. U svom obraćanju vjernicima on navodi ”Dragi vjernici! Krajem prošle godine bili smo svjedoci teškoga potresa gdje je najviše stradala Banovina, a i ostatak Hrvatske. Medijska prašina se slegla, a ljudi su i dalje u potrebi što mi je prijatelj svećenik u Sisku posvjedočio. Stoga neka nam bude želja da kao župa pokrenemo malu akciju za potrebite u Sisku.
Vlč.Kljunić-prvi s desna
Pomoć bi išla direktno svećeniku vlč. Ivanu Faletaru, župniku župe Pohoda BDM (gdje sam bio đakon i kapelan) i njegovim vjernicima. U razgovoru je napomenuo da najviše trebaju konzerviranu hranu i ostale nekvarljive namirnice ( ulje, brašno, šećer, higijenske potrepštine i ostalo). Ako se želite uključiti možete donijeti vaš dar u crkvu, gdje će biti kutija u koju možete staviti stvari. Ako netko na neki drugi način želi pomoći može mi se osobno javiti.
Otvorimo svoja srca i pokažimo da mislimo na one potrebnije od nas! Dobrota u darivanju, stvara ljubav Vaš župnik.”
Kotoripski vjernici su uvijek bili spremni pomoći potrebitima pa stoga i ne dvojimo o uspješnosti ovoga apela.
– Ljepota našeg vjenčanja, naravno osim naše sreće, je što je ono bilo na ‘Valentinovsku nedelu’, dakle prvu nedjelju poslije svetkovine svetog Valentina, patrona naše vratišinečke fare, a to je bila i privilegija – prisjećaju se Ivan i Marija Trstenjak iz Peklenice.
Na početku, iskreno priznajem kako sam se kod Ivana i Marije Trstenjak u Peklenicu zaputio kako bih s njima ‘razjasnio’ što je ‘Valentinovska nedela’, a što ‘Fašjanska nedela’ dvije nedjelje vrlo usko povezane za katoličku vjeru i drevni običaj ovog dijela naše domovine.
Znao sam za jednu i drugu nedjelju, jer sam kao dječak i kasnije kao mladić te novinar rado i često odlazio na proštenje u Vratišinec na samo Valentinovo 14. veljače i na Valentinovsku nedjelju. No, bilo je običaj ako je svetkovina bila radnim danom u tjednu, svečanost sa svetom misom i velikim proštenjem bila je u nedjelju poslije Valentinovoga, pa je tako bilo i ove godine, kada je blagdan bio u ponedjeljak 14. veljače, a proštenje u nedjelju 20. veljače. Dogodilo se to kada je ista nedjelja bila i valentinovska i fašjanska te je onda bilo i proštenje i maškarada te je nedjelja uglavnom završavala velikom zabavom i svatovima u kućama ili domovima roditelja mladenaca.
Usuglasili smo se Trstenjaki i ja glede ovih ne nevažnih stvari ili običaja i onda je Marija pitala mene znam li što je njima danas?
Dugo godina poznajem obitelj Trstenjak i znam da su se ženili na ‘Valentinovsku nedjelju’, no nisam bio siguran koje godine, premda sam bio na njihovoj 40., 45. i 50. godišnjici vjenčanja, a zbog osobnog stradanja minulih godina se nismo vidjeli.
Nekada sam i pisao novinski članak o Ivanu Trstenjaku koji je stotinjak puta bio ‘starešina ili kapeton’ na svatovima. Natočio je ‘starešina’ (tako ga ja privatno zovem) domaću slivnu žganicu i onda je riječ uzela ‘starešinka’ (tako zovem Mariju u našim razgovorima). Razgovarali smo našim rječnikom ili govorom i tako ga prenosim kako bi naši dragi čitatelji iz drugih krajeva razumjeli u čemu je riječ. Na primjer, u gornjem Međimurju glavni svat i uglednik se zove STAREŠINA, a u središnjem i donjem Međimurju pak KAPETON i slično.
Dva dana svadbe u Vratišincu i Peklenici, a Ivan je došao za zeta
‘Točno pred 56 lejt smo se ženili, na Valentinovsku nedelu 1966. leta, a gostuvaje je bilo dva dana, v nedelu vu Vratišincu pri njegovima, a drugi den, v pondelek pri mojima v Peklenici. Onda su cirkvena venčaja nej smela biti v subotu. Svećeniki su tou nej dopušćali tumaćeći kako onda ljudi koji su bili svati v subotu, neće doći na misu u nedjelju, jer su se ljudi zabavljali i napijli i sve drugo delali. A ovak su došli na meše dopolne i na večernicu glet svate. Mi smo se venčali poslepolne ili na Večernici, a bio nas je pet parova. Venčao nas je župnik velečasni Ljudevit Balent, a na skorušu (kor) je igrala i popevala Justina Jezrnik, štero smo zvali Sovarova Justa. To je hrumelo od orgulja i popevanja, a naša cirkva je nej mala, i puna naroda je bila. Prekrasna je to slika bila, v klecalima (sjedištima) v prvim redovima deseta mladih, njihova rodbina i poglavari svatovski,’ u hipu nam je ispričala Marija, te nastavila.
Starešina je bio Mijo Damiš
‘Dok smo došli vum z cirkve tu je bilo toliko ljudstva kak na najvekšemu proščenju, jer bila je šega kaj su mladence i svate došli videti svi šteri su mogli, stari i mladi te su šacali (prosuđivali) šteri je mladoženja lepši i štera mladenka lepše oblečena. Očem reči, dok smo išli na zdavanje (vjenčanje) bili smo zaručnik i zaručnica, a z cirkve smo vum dojšli kak mladenci. I jedno pol vure smo se zadržali okoli cirkve i onda smo išli v Brodec na prvu gustuvajsku večer k Trstenjakovima. Oni su nej bili preveč mogooći pak smo nej bili jako dugo, ali bilo je veselo i lejpo. V jutro su se svati razišli, a mi smo išli spat (prva bračna noć). I to k nam v Peklenicu jer je Ivo došeo k mojima za zeta. Već za objed v pondelek su se pri nama na Pelenici počeli zbirati (okupljati) svati i dok ih je bilo dosta gospon starešina su započeli Boga moliti i onda je bio veliki objed, jer mi smo Bačekovi bili jaka poljoprivredna familija, pak je nikaj nej falilo za svate. A svate šteri su nej mogli dojti pješke ili su nej meli svojega prevoza su vozili, Petar Mlinarić, Franjo Radiković, Marko Novak i Ivan Radiković svi ugledni ljudi koji su imali svoje aute. Cejli pondelek i v tork dopolne su svati bili pri nas, a onda su se počeli razhajati (razilaziti), ali već navečer došli su naši mladi prijateli se s nama poveseliti, a onda do druge nedele svaki dan je netko dolazio kaj se hrana potrošila, jer hladnjaka i zamrzivača onda bilo nije na selu, prisjetili su se Trstenjaki, malo smo prigriznuli i dalje žganici blago pili i završetak priče kraju doveli.’
Svirala su ‘Četiri momka vesela‘
‘Dva dana v svatovima je trebalo zdržati za mladence jer su jim svega i svačega pripravili starešina, podsnehalja i zastavnik, a bilo je i dosti govoranciji. Kolegica je ‘bukejta spričala’ trebalo je zaručnicu kupiti i mladoženju pod noge cepanice metati prek šterih je plesati morao i skupa s deverom zaručnicu kupiti. A i zaručnica je okoli ognja vuni v opravi venčanoj morala plesati skupa z starešinom, deverom, kolegicom i fendrijom (zastavnikom). Sve to su gori (na nogama) držali mužikaši. Dva dni i dvej noči igrali su dečki z okolice Podturna i zvali su se Četiri momka vesela i bili su odlični. Tak sam se ja oženila (udala) a Ivo je k Bačekovima (nadimak Novakovima) dojšeo za zeta. A spoznali smo se pri zidarskom majstoru ‘Zeljko’ u Murskom Središću gdje smo u jednom trenutku skupa delali. Hodati smo počeli na Bijelu nedjelju ( prva nedjelja nakon Uskrsa) i već za deset meseci se oženili.’
Dragutin Srša je Ivanu opravu sašio
‘Je, kaj ne pozabim, Ivijo je črnu opravu, svetešju opravu (odijelo) zašio Dragutin Srša iz Peklenice koji je poslije bio majstor v ‘Partiznanki’ i ‘Modeksu’ v Murskom Središću i stvarno je oprava bila ‘ajnc a’, bormeš so svi za njim gledali. Kak stesani je bio, završila je priču Marija.’
Nisam je pitao jeli bilo između njih ‘oni poslova’ prije prve bračne noći niti tko je bio dever, tko podsnehalja, niti koliko su muzikaše platili niti koliko i što su za poklone od svatova dobili.
Žao mi je što nisam pitao tko su bile glavne kuharice, kakav je bio jelovnik i čije vino se pilo? I je li ljepša torta bila u Vratišincu ili Pelenici, koju je dobio starešina, a koju podsnehalja. I što je pod obloke (vanjski svati) došeo?
Priznajem za priču o ovo dvoje ljudi potrebno je prostora više nego je to prikladno za portal. Rekli smo na kraju kako, ako Bog da, se nađemo na 60. obljetnici njihovog svetog i uzornog braka u kojem su dobili kćerku i dva sina.
Nakon što su početkom prošle godine počeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji postojeće zgrade Radionice Tehničke škole Čakovec u vrijednosti od 14,3 milijuna kuna, započelo je opremanje budućeg Centra kompetentnosti u strojarstvu.
Ukupna vrijednost opreme iznosi 22,2 milijuna kuna, a do sada je ugovorena oprema i namještaj u vrijednosti od 6,5 milijuna kuna čija je isporuka u tijeku.
Nakon opremanja novih školskih praktikuma učenici će imati mogućnost učiti i raditi u najsuvremenijoj opremi u praktikumu za energetsko strojarstvo i obnovljive izvore energije, praktikumu za fluidne tehnike, praktikumu za mjerenja i kontrolu kvalitete, praktikumu za automatizaciju i robotiku, praktikumu za razvoj i konstrukcije, praktikumu automehatronike, praktikumu za zavarivanje i obradu metala, praktikumu CAD/CAM tehnologije te praktikumu za CNC tehnologiju.
U potkrovlju Centra kompetentnosti nalazi se multimedijalna konferencijska dvorana koja može primiti i do 120 osoba. U potkrovlju su smještena dodatna 4 laboratorija u kojima će učenici strojarskih zanimanja, odrasli polaznici, nastavnici, ali i poduzetnici i gospodarstvenici imati prilike sudjelovati u programima stručnog usavršavanja i educirati se u novo opremljenim praktikumima.
Regionalni centar kompetentnosti TŠČ financira se iz Europskog Socijalnog fonda (Uspostava RCK u strojarstvu SJEVER – TŠČ, ukupna vrijednost 26.2 milijuna kuna) i Europskog fonda za regionalni razvoj (Regionalni centar strojarstva SJEVER, ukupna vrijednost 29.9 milijuna kuna).
Projekt uspostave Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Čakovec jedan je od najvažnijih kapitalnih projekata Međimurske županije. Uspostavom Centra u cijelosti će se promijeniti sadržaj i obrazovna kvaliteta kao i primjena inovativnih metoda učenja. Projektom će se omogućiti stvaranje infrastrukturnih, tehnoloških, organizacijskih i stručnih preduvjeta za vrhunsko strukovno obrazovanje te obrazovanje odraslih sukladno potrebama gospodarstva u području strojarstva u regiji.
19.02.2022., Zagreb - Ministar prostornoga uredjenja, graditeljstva i drzavne imovine Darko Horvat u policijskom automobilu napustio prostorije USKOK-a u Vlaskoj te je odveden u pritvor. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je u subotu podnio ostavku na tu dužnost nakon što je uhićen zbog sumnji na zlouporabu položaja i ovlasti namjerava aktivirati saborski mandat, doznaje se od njegova branitelja koji priprema zahtjev, javlja N1.
Odvjetnik Vladimir Terešak potvrdio je u ponedjeljak Hini da priprema zahtjev kojeg će poslati u Sabor čim mu ga sutra potpiše Horvat čiji bi se saborski mandat trebao aktivirati nakon što to potvrde Mandatno-imunitetno povjerenstvo i zastupnici.
Smatra da bi Horvat mogao brzo biti pušten da se brani sa slobode jer je u istražnom zatvoru završio zbog opasnosti od utjecaja na trojicu svjedoka od ukupno 11 koliko će ih Uskok u odnosu na Horvata ispitati u pokrenutoj istrazi.
Riječ je o ljudima iz Međimurja koji su vlasnici tvrtki i koje Horvat osobno poznaje, kaže odvjetnik.
