Volonterke iz Gimnazije Josipa Slavenskog ovaj su put pokazale i svoju kreativnu stranu uključivši se u volontersku akciju Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, u sklopu koje su izrađivale uskrsne ukrase koji će se prodavati na njihovu promotivnom štandu.
– Na taj će način naše volonterke izravno pridonijeti prikupljanju donacija za rad Udruge i njihove potrebe. Svaka čast, drage volonterke – poručuju iz Gimnazije.
Treba vratiti novčane kazne zastupnicima koji bez opravdanog razloga ne dolaze na plenarnu saborsku sjednicu, mišljenje je koje dijeli većina predstavnika klubova u Hrvatskom saboru, javlja N1.
„Svakako“, „apsolutno da“, kazali su Hini predstavnici Mosta, SDP-a, Hrvatskih suverenista, zadovoljni što, nakon gotovo dvije pandemijske godine, svi zastupnici opet mogu biti u sabornici.
„O tome ćemo razgovarati i na Odboru“, poručila je Nada Murganić (HDZ), predsjednica Odbora za izbor i imenovanja koji je nadležan za izricanje kazni, koji je posljednju kaznu, za četvero HDZ-ovih zastupnika, izrekao u ožujku 2020., u prošlom saborskom sazivu.
Zastupnike koji su neopravdano izostajali kažnjavalo se sa 150 kuna po danu plenarnog rada.
Iako su im mogućnosti opravdanja izostanaka bile poprilično široke, u dvije godine nije bilo mjeseca, a da netko od zastupnika nije bio kažnjen, jer nije mogao opravdati nedolazak.
Kazne su im se oduzimale od paušala koji mjesečno iznosi 1500 kuna po zastupniku, piše N1.
Detalje saznajte klikom ovdje.
Osim rockom Čakovec se može pohvaliti i gotovo stoljetnom tradicijom jazza. Naravno, nije to glazbeni stil koji bi obuzeo cijeli grad, ali to je glazba koja osvaja glazbenike i publiku te ih privlači ponovno u sve većem broju.
Muzej Međimurja Čakovec donosi vam zanimljivu priču iz povijesti:
‘Jazz je kompleksni glazbeni stil nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegovom evolucijom tijekom 20. stoljeća nastali su različiti žanrovi i podžanrovi jazza, no jednako tako je utjecao na razvoj drugih glazbenih stilova kao što je npr. danas popularni hip-hop.
Izgleda da jazz u Hrvatsku dolazi s američkim vojnicima-glazbenicima koji su nakon Prvog svjetskog rata ostali u Europi te su nastupali i u Zagrebu u kojem jazz postaje popularan već u 20-im godinama.
Dvadesetsedmogodišnji ugostitelj iz Murske Sobote, Geza Legenstein, uzeo je 1925. godine u zakup Kavanu Royal odvjetnika Rudolfa Wollaka koja je postala jednim od središta društvenoga života Čakovca u međuratnom razdoblju. Poznate su zabave koje su se održavale u Kavani Royal, a na koje su dolazili gosti i iz okolnih gradova. Osim u to vrijeme popularnih plesnih stilova čarlstona, tanga, valcera, engleskog valcera ili pak čardaša, još je jedan moderan stil glazbe došao u Čakovec. Bio je to naravno jazz koji je do polovine 20. stoljeća bio iznimno plesna glazba.
Najstariji zasad poznati dokaz o sviranju jazza u Čakovcu nalazimo na plakatu Čakovečkoga športskog kluba koji je na pokladni utorak 28. veljače 1933. organizirao „Šaljivu pokladnu redutu sa plesom“ odnosno zabavu s maskama u Kavani Royal. Zanimljivo da se kao jedna od točki u rasporedu navodi „Fratellini prvi jazz na svijetu“, a kao sastav koji će zabavljati posjetitelje „Jazz profesora E. Kubičeka“.
U Kavani Royal je, vjerojatno negdje u to vrijeme, počeo svirati i prvi domaći jazz-sastav pod nazivom “Veseli vragovi”. Kao što je karakteristično za jazzere u to vrijeme, Geza Legenstein je bio samouk, no vrlo talentiran glazbenik te kako kažu pravi virtuoz na klaviru. Sastav se s vremenom proširivao i do 1952. godine su u njemu uglavnom svirali đaci i studenti.
“Vragove” je naslijedila “Snjeguljica i sedam patuljaka”, sastav u kojem je uz Mariku Belovari sviralo sedam mladića. Kako još nije bilo domaćih skladatelja nadahnjivali su se stranim izvođačima koje su čuli na radiju ili filmovima i sami entuzijastično zapisivali note. Već 1957. godine s njima je u Čakovcu nastupala američka jazz-pjevačica, a nastupali su i s domaćim zvijezdama kao što su Vice Vukov, Ana Štefok, Ivica Šerfezi i dr.
Osim Kavane Royal sviralo se u atriju Staroga grada, današnjoj Scheierici te na „čajankama“ u Macanovom domu (tadašnjem Partizanu).
Važno je napomenuti da pojam jazz u to vrijeme nema isti smisao kao danas, nego se odnosi na gotovo svu glazbu koja nema veze s forklornim melosom. Također, isti glazbenici su često svirali plesnu i šlagersku glazbu te „pravi“ jazz.
Članovi ovog vrlo uspješnog sastava otišli su početkom 60-ih godina na studije i nekih desetak godina ovakva je vrsta glazbe možemo reći zamrla u Čakovcu sve do pojave “Bohema” čije su nastupe u hotelu Park dolazili slušati od Maribora do Koprivnice.
Puno bi se toga još moglo reći o međimurskim jazz-glazbenicima koji su se proslavili u svijetu, kao što su Stjepan Pišta Patkai ili Stjepan Munđar koji je nastupao s legendarnim Louisom Armstrongom, o Velikom zabavnom orkestru “Lira” i Big Bandu Čakovec, kao i manjim odličnim međimurskim jazz-sastavima.
No, više o samome jazzu i njegovoj povijesti u Čakovcu i Međimurju može se saznati kroz priče samih jazzera u izvrsnom dokumentarnom filmu i monografiji koje je čakovečki Centar za kulturu izdao povodom 20. Jazz faira. Mlađa se publika možda i iznenadi tko je sve svirao jazz u Međimurju…’
Općina Mala Subotica organizira posjet 23. proljetnom sajmu u Gudovcu u nedjelju 3. travnja 2022. godine.
Polazak je u 8 sati ispred Općine.
– Prijevoz je besplatan, međutim zbog ograničenog broja ljudi molimo da se svi zainteresirani jave do 01.04.2022. godine u općinu Mala Subotica – javljaju iz Male Subotice.
Preko graničnog prijelaza Goričan u Hrvatsku svakodnevno ulazi nekoliko stotina raseljenih ljudi iz Ukrajine.
U blizini granice, u restoranu „Stara Mura” opremljen je prostor u kojem se mogu odmoriti i okrijepiti, pa i prespavati te nastaviti put prema krajnjem odredištu, a dosad je na tom punktu zbrinuto oko 3000 Ukrajinaca.
U Općini Goričan od samog su se početka ratnih zbivanja u Ukrajini dobro pripremili kako bi pružili potrebnu pomoć svima koji traže utočište od ratnih strahota, a uz brojne volontere, na „prvoj crti” od samog je početka općinski načelnik Emanuel Sinković.
– Zajedno s Ravnateljstvom civilne zaštite potrudili smo se osposobiti prihvatni punkt kod ovog našeg graničnog prijelaza. Naime, nakon puta koji traje od tri do čak šest dana, ti se ljudi moraju negdje okrijepiti i odmoriti, a mi ih spremno dočekujemo. Pripremili smo za njih sendviče, hranu za djecu, sokove, kavu, čaj i sve ostalo što im je potrebno za okrepu. Svi smo se zajedno potrudili omogućiti im što bolje uvjete jer ovdje im je, zapravo, prvi kontakt s Hrvatskom – rekao je Sinković.
Na graničnom su prijelazu postavljene upute na tri jezika, a u „Staroj Muri” opremljen je i kutak za djecu s laptopom i projektorom, kako bi mališani mogli gledati crtane filmove i bar nakratko zaboraviti na sve one strahote od kojih su pobjegli.
– Svi su nam vrlo zahvalni, a posebno nas je dirnulo kad su nam mali Ukrajinci otpjevali svoju himnu. Unatoč svemu, svi su veselog duha i jedva čekaju da rat i stradanja završe i da se mogu sigurno vratiti svojim domovima. Nadamo se da će se to dogoditi uskoro – kazao je načelnik.
Broj ljudi koji u Hrvatsku ulaze preko graničnih prijelaza Goričan već je premašio nekoliko tisuća i svakodnevno se povećava. Na organiziranom punktu ne ostaju dugo, a osim što se mogu okrijepiti, mogu i prespavati, za što je osigurano desetak kreveta.
Svi pomažu, a tu su i brojni volonteri koji organizirano dežuraju 24 sata dnevno. Voditeljica volontera Marta Markač kazala je da stotinjak volontera raspoređeno u četiri smjene te uputila poziv svima koji su voljni pomoći da im se pridruže.
– Volontere trebamo i dalje, ali nemamo problem s kojim su neki drugi suočeni, a to je nedostatak prevoditelja. Mi ih, srećom, imamo desetak i uvijek su nam na raspolaganju – rekla je Markač.
Načelnik Sinković koji je gotovo svakodnevno na prihvatnom punktu ponosan je i na volontere i na svoje sumještane.
– Dok god ti ljudi trebaju našu pomoć, mi smo tu! Srce mi je puno kad vidim da su oduševljeni našom dobrodošlicom, a posebno sam ponosan na naše mještane koji su i u ovoj situaciji pokazali zajedništvo i spremni su pomoći. Ono što nam treba je hrana koja se može odmah konzumirati, a siguran sam da će naši mještani pomagati i dalje, na čemu im od srca zahvaljujem – poručio je Sinković.
Općina Sveti Juraj na Bregu donijela je Odluku o isplati uskrsnica svim umirovljenicima koji primaju mirovine u iznosu do 2.500,00 kuna i osobama starijim od 60 godina koji nemaju primanja s područja Općine Sveti Juraj na Bregu.
Iz Općine pozivaju umirovljenike i osobe starije od 60 godina koji nemaju primanja, a imaju prebivalište na području Općine Sveti Juraj na Bregu da od srijede 6. travnja do srijede 13. travnja 2022. godine u vremenu od 8:00 do 15:00 sati, dođu u Općinsku upravu (Pleškovec 29) te podignu uskrsnice.
Visina uskrsnice Općine Sveti Juraj na Bregu iznosi 200,00 kuna po osobi, a primatelji ili osobe sa sobom obavezno moraju donijeti potvrdu o visini mirovine ili o visini dohotka od Porezne uprave (soba br. 2), osobnu iskaznicu i OIB.
– Ukoliko primatelj ili osoba nije u mogućnosti osobno podići uskrsnicu, istu može podiči član obitelji, ali u tom slučaju mora sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu primatelja mirovine ili osobe starije od 60 godina koja nema primanja, potvrdu o visini mirovine primatelja ili o visini dohotka, OIB primatelja mirovine ili osobe starije od 60 godina koja nema primanja i vlastitu osobnu iskaznicu – poručuju iz Općine.
Iz Stožera civilne zaštite Međimurske županije javljaju da je u protekla 24 sata u Republiku Hrvatsku preko graničnih prijelaza na području Međimurske županije ušlo je 204 raseljenih osoba iz Ukrajine, a od tog broja putnika jedna osoba se izjasnila da će boraviti na području Međimurske županije.
U subotu 26. ožujka 2022. godine održana je hvalevrijedna inicijativa. Kroz suradnju LAG-a Međimurski doli i bregi, Udruge za autizam ˈPogledˈ Nedelišće i supružnika Lajtman rođena je divna ideja koja je danas provedena u djelo. Članovi udruge u pratnji su svojih roditelja posadili 85 ekoloških sadnica kestena.
Događaju je prisustvovala predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi Sanja Krištofić.
– LAG djeluje u petnaest općina među kojima je i općina Sveti Juraj na Bregu. Jedna od osnovnih aktivnosti kojima se bavi je i raspisivanje natječaja za OPG-ove i jedinice lokalne samouprave. OPG Lajtman prijavio se na LAG-ov natječaj gdje je ostvario potrebne bodove i kriterije za aktivnosti i djelatnosti s kojima se bavi. Dobili su 15.000 eura. Jedna od tih aktivnosti je kupnja zemljišta i sadnja ekoloških kestena. Udruga za autizam ˈPogledˈ i OPG Mohokos članovi su LAG-a Međimurski doli i bregi, tijekom svih naših druženja sinula je ideja o suradnji. Tako je dogovoreno da će Biserka i Zvonko Lajtman na svom imanju ugostiti djecu i roditelje iz udruge kako bi ta djeca imala priliku posaditi svoje drvo kestena. Svako dijete će imati svoju naljepnicu po kojoj će se prepoznati drvo koje je zasadilo, a kasnije će na drvo biti postavljena i malena pločica s njihovim imenom. Ideja je da svako dijete jednom godišnje može doći pogledati svoje drvo i pratiti njegov napredak. Iz tog razloga ovo je hvalevrijedna inicijativa, istaknula je Sanja Krištofić.
Na ovu inicijativu osvrnula se i Jasenka Martinčić, izvršna je direktorica Udruge za autizam „Pogled“ Nedelišće.
– Ukupno je danas ovdje oko 55 članova naše udruge. U to spadaju i njihovi roditelji, braća i sestre. Ova akcija je interesantna za svu djecu zbog druženja u prirodu. Djeca i inače mnogo vremena provode u zatvorenom prostoru, a ovo je idealna prilika da se druže u prirodi, a pritom imaju priliku zasaditi svoje stablo. Ova suradnja je zaista predivno iskustvo svim našim članovima.
Sve ovo ne bi bilo moguće bez vrijednih i supružnika Lajtman koji su zemlju za sadnju sadnica sami pripremali čak tri tjedna.
– Ideja se rodila već prošle godine, a danas smo ju i realizirali. Dobili smo poticaje EU fondova preko LAG-a Međimursi doli i bregi. Kupili smo parcelu i sadnice kestena. Dok smo planirali kako bismo to napravili, supruzi Biserki Lajtman sinula je ideja. I prije smo bili u kontaktu s udrugom za autizam tako smo odlučili da bi članovi te iste udruge sudjelovali u sadnji. Danas smo posadili 85 sadnica pitomog ekološkog kestena, a naknadno ćemo posaditi oko 50 sadnica starih sorti voćaka, rekao je Zvonko Lajtman.
Nakon sadnje svi okupljeni počastili su se sokovima, buhtlama i pecivima koje je od ranog jutra pripremala Biserka Lajtman, a druženje se nastavilo.
Na GP Goričan susreli su se u službi humanosti Dobriša Habuš iz Donjeg Kraljevca i Zvonimir Lepoglavec iz Goričana. Bilo je to noćno dežurstvo u prvom prihvatnom centru za izbjeglice, a po dolasku u RH.
Fotografiju nam je ustupio Zvonimir koji je uz to dodao:
– Dobriši je to bilo drugo noćno volontiranje, meni prvo. Noćne smjene su problem, a meni pašu preko vikenda jer radnim danima vozim u firmi – rekao je. Dodao je kako mu je povod volontiranju bio svega humanost naspram napaćenim ljudima koji bježe od ratnih katastrofa.
– A ono najvažnijim smatram da mogu puno pomoći zbog mog tečnog govorenja ruskog jezika – ponosno će.
Ponos mu je još veći jer s njim volontira i njegova kći Štefica. Oni su ovdje u ime Udruge „Sport za sve“ Goričan u kojoj je Zvonimir tajnik.
Dobriša je zaposlenik PBZ kao stručnjak za informatiku. Čovjek je koji nikada ne miruje. Vječito se druži biciklom. Ovoga puta se angažirao kao pripadnik Crvenog križa, a zatreba li uzet će u ruke „fotić“ i napraviti mahom dokumentarne fotografije. S Dobrišom je na posao humanosti došla i njegova supruga Silvija, administrativna referentica JUO Općine Donji Kraljevec.
