Definicija kaže da je med sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca. I još: med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.

Toga je bio svjestan i Robert Kralj iz Preloga kada se počeo baviti pčelarstvom. Ponosan je na ono što je do danas uz svoje pčele doživio i stekao, a to je med od raznog cvijeća, ali i proizvodi koji se, uz njega i od njega, mogu dobiti.

Na placu u Prelogu, gdje ga obilaze kupci iz cijelog donjeg i srednjeg Međimurja kao i Prekodravlja, na tezgama nudi zaista veliki izbor proizvoda svojih pčela. Med od bagrema po 70, cvjetni po 60, od metvice i kestena po 80 kuna staklenka, zatim amorfu i lipu po 70 kuna, a medljikovac po 80 kuna. Krem med s propolisom je po 80 kuna, med s cvjetnim prahom i propolisom po 120 kuna… Prodaje i cvjetni prah u raznim pakiranjima, saće, matičnu mliječ, vosak, balzame za usne…

Robert Kralj redovno sudjeluje na izložbama i na ocjenjivanjima meda, na kojima je dosad osvojio niz priznanja.

Desetak vrijednih vatrogasaca DVD Selnica je na zamolbu načelnika Ervina Vičevića počistilo mjesne prometnice na mjestima gdje su bile posebno onečišćene. Razlog tome je što je Selnica  veliko gradilište od kanalizacije ,vatrogasnog doma,  a sada je  počela gradnja poslovno stambene zgrade Općine. Do zagađenja, odnosno onečišćenja  ceste dolazi od strane izvođača radova  koji ne čiste ceste za sobom.

Vatrogasci su odmah prionuli poslu znajući da onečišćene ceste mogu biti izvor prometnih nedaća.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 549 uzoraka, od čega je evidentiran 365 pozitivnih nalaza na koronavirus u Međimurskoj županiji, što je 66,4% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija javljeno da je PCR-om dokazan SARS-Cov-2 kod 1 osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 396 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 3 644. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 110 103 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 81 pacijent pozitivan na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 10 pacijenata, otpušteno je 5 pacijenata, 6pacijenata je na invazivnoj respiraciji. Preminule su dvije ženske osobe, stare 92 i 90 godina.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

Jučer je u Međimurskoj županiji cijepljeno 109 osoba, od toga 12 osoba prvom dozom, 16 osoba drugom dozom i 81 osoba trećom, odnosno booster dozom.

Do kraja godine Europska komisija trebala bi predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uredio sustav oznaka roka trajanja proizvoda. Cilj je da oznake građanima budu razumljivije i da što manje hrane sigurne za konzumaciju završi na otpadu. Zbog nerazumijevanja oznaka neke se namirnice bacaju, a istodobno mnogi ljudi žive na rubu siromaštva. U Europskoj uniji na godinu se baci čak 88 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj 286 tisuća tona, prenosi HRT.

Kakvoća, cijena, sigurnost. Kad je riječ o hrani, potrošačima je važno baš sve.

– Hrvatska agencija za hranu je s Ministarstvom poljoprivrede 2015. napravila istraživanje prema kojem samo 10% potrošača čita deklaracije, 24% djelomično, 36% povremeno. Od potrošača koji su rekli da čitaju deklaracije, najčešće čitaju baš o roku trajanja i zemlji podrijetla, rekla je Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.

Slično je diljem Europske unije. A oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” ne razlikuje čak polovina njezina stanovništva.

– “Upotrijebiti do” je oznaka koja se koristi za sigurnost hrane i kad istekne, treba baciti. “Najbolje upotrijebiti” je oznaka koja označava kvalitetu hrane, istaknula je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

I nakon isteka naznačenog roka nikako je ne treba odmah baciti.

– Moramo biti svjesni da će se nešto izgubiti nutritivna svojstva, ali ako je ona organoleptički ispravna, dakle, nema mirisa, promjena na sebi, promjena boje ili baš vidljivih znakova trunjenja ili propadanja, ta hrana se može upotrijebiti, rekla je Dragana Olujić, mag. nutricionizma.

Od tjestenine, riže i kave do soli, šećera i brašna. Pod uvjetom da se ispravno čuva. A problema nema ni s konzervama. 

– Konzervans se, odnosno sol ili voda visoke temperature, koristi kako bi smanjio uvjete za razvoj mikroorganizama i ako je to hermetički zatvoreno, naravno da je šansa da se takva hrana pokvari, zdravstveno pokvari, mala. Naravno, čim se otvori, treba je odmah upotrijebiti, rekla je Olujić.

Za razliku od lako pokvarljive hrane, poput svježega sira, ribe ili mesa.

– Što se tiče zdravstvene ispravnosti, mi se vodimo prisutnošću mikroorganizama patogenih koji mogu izazvati zdravstvene poteškoće i zna se da je neka hrana nakon određenog vremena bolja podloga da se mikroorganizmi umnožavaju i automatski se ograničavamo rokom trajanja, istaknula je Olujić.

No u spremnicima za otpad često završi i ono što ne bi trebalo.

– U Europi se baci oko 88 milijuna tona hrane, u RH najnoviji podaci pokazuju da je to 286 000 tona hrane, što iznosi 71 kilogram po stanovniku, rekla je Kolarić Kravar.

– S druge strane 1/4 europskog stanovništva živi na rubu siromaštva. Preko 50% bačene hrane je iz domaćinstava, a ostalo iz trgovačkih lanaca, restorana, hotela i slično. Jedan od velikih problema i razloga je upravo nerazumijevanje razlike između oznaka. Moramo osigurati da građani manje bacaju hranu, a, s druge strane, da oni koji su u potrebi, dobiju tu hranu, rekla je Biljana Borzan. 

– Sad EU mijenja oznaku kako bi ona za građane bila više razumljiva pa postoji zasad više varijanti. Još nije određeno kako će te oznake izgledati, razmišlja se da se potpuno ukine, da ostane sigurnosni rok. Također razmatraju se varijante koje već postoje u nekim skandinavskim zemljama koje označavaju “najbolje upotrijebiti do”, ali i “upotrebljivo nakon”, tako da očekujemo da EK do kraja godine izađe s prijedlogom koji će za građane biti razumljiv, istaknula je Borzan.

No dotad, pita li se naše Ministarstvo poljoprivrede, ne moramo i ne trebamo sjediti prekriženih ruku.

– Ministarstvo je napravilo određene preporuke tako da bi svakako trebalo raditi planiranu kupnju, pogledati što imamo u smočnici i hladnjaku, namirnice s manjim rokom staviti na prednje police, trošiti proizvode 2+1 koje često svi kupujemo na sniženjima. Ako skuhamo više hrane, spremiti u hladnjak ili zamrzivač za idući dan pa i tjedan, a možemo i kompostirati za biljke i gnojenje, rekla je Kolarić Kravar.

Sve su to mali, ali važni koraci na putu prema održivom razvoju koji zagovara i UN. Među smjernicama Programa globalnoga razvoja tako se našla i odgovorna proizvodnja te konzumacija. Cilj je otpad od hrane do 2030., ni manje ni više, nego prepoloviti.