U iduće četiri godine osigurano je 300 milijuna kuna za projekt “Provedba sustava vaučera za obrazovanje odraslih” koji započinje 1. travnja 2022. Tim povodom je Zajednica za obrazovanje odraslih Hrvatske gospodarske komore organizirala dvodnevnu konferenciju kako bi povezala sve ključne dionike projekta te informirala svoje članice i zainteresirane ustanove za obrazovanje odraslih o tome kako se mogu akreditirati i postati ustanove gdje će se vaučer moći koristiti.

“Vaučere za obrazovanje moći će koristiti zaposlene i nezaposlene osobe koje zbog nedostatka vještina ne mogu pronaći zaposlenje ili im u nedostatku vještina prijeti gubitak postojećeg zaposlenja. Dodjelom vaučera osigurava se stjecanje potrebnih vještina na brz i učinkovit način, a naglasak je na individualnim potrebama korisnika koji mogu birati obrazovni program i ustanovu koju žele pohađati. Dodijeljeni vaučeri moći će se koristiti u akreditiranim ustanovama za obrazovanje odraslih”, uvodno je pojasnio savjetnik predsjednika HGK Petar Mišević, dodavši kako će hrvatsko gospodarstvo kroz ovaj projekt dobiti višu razinu kompetencija i znanja, kako bi bilo globalno konkurentnije.

Predsjednik Zajednice za obrazovanje odraslih HGK Ivan Gale kazao je da je Zajednica od početka sudjelovala u donošenju regulative i izradi smjernica te da će biti aktivni i u implementaciji vaučera. “Ovo donosi svjetliju budućnost u obrazovanju odraslih. Nadam se da ćemo na konferenciji saznati odgovore na sva pitanja koja imamo i vjerujem da nas čekaju veliki i konkretni pomaci u poboljšanju sustava obrazovanja odraslih”, rekao je Gale.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak naglasio je kako je Zakon o obrazovanju odraslih jednoglasno donesen u Saboru, što dovoljno govori o njegovoj važnosti. “Sretan sam što smo se intersektorski našli na ovoj priči jer naši ljudi, u odnosu na europski prosjek nisu skloni raditi na sebi i nadgradnji svog obrazovanja. Jedan od glavnih razloga za to je nedostatak financijskih sredstva. Zato sam siguran da će vaučeri u tom smislu jako dobro doći”, poručio je Paljak.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, detaljnije je predstavio projekt istaknuvši kako će prosječna vrijednost vaučera iznositi 10 tisuća kuna po osobi, odnosno da se mjerom planira obuhvatiti 30.000 ljudi.

“Korisnici sustava vaučera bit će nezaposlene osobe, od čega minimalno 12.000 dugotrajno nezaposlenih, kao i zaposlene osobe koje su zbog uvođenja novih tehnologija ili prelaska na zelenu proizvodnju i gospodarstvo suočene s mogućnosti gubitka posla ili žele promijeniti karijeru. Trajanje programa obrazovanja putem vaučera ne može biti duže od šest mjeseci, a osoba nakon odobrenja zahtjeva ima na raspolaganju šest mjeseci za njegovu aktivaciju”, pojasnio je Vidiš, uz napomenu kako se radi o dugoročnoj priči koja će dati novi zamah obrazovanu odraslih u Hrvatskoj.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), naglasio je kako je iznimno važno da se svi upoznaju s onim što ih čeka. “Značaj cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, s obzirom na dinamiku kretanja na tržištu rada, vrlo je velik. Što kvalitetnija i što brža prilagodba potrebama tržišta rada je ključna. Ovaj sustav obrazovanja koji provodimo iziskuje veliki trud, ali uspjeli smo kroz njega osposobiti preko 23.000 ljudi. Već godinu dana intenzivno radimo na pripremi provedbe vaučera i ovo je dodatni iskorak u obrazovanju odraslih”, poručio je Lončar.

“Novi Zakon o obrazovanju odraslih dao nam je temelje za razvoj sustava i dobro je prihvaćen od ustanova koje su ključne za njegovo provođenje. Dugo se brusio i donio je veliku euforiju u sustav. Novost dolazi kroz inicijativu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i HZZ-a o ozbiljnom i sustavnom financiranju obrazovanja odraslih. Digitalne i zelene vještine su ključne u ovoj priči i vjerujem da će sve institucije aktivno sudjelovati u ubrzanom razvoju sustava”, izjavio je ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić.

Što se tiče kvalitete obrazovnih programa i njihova usklađenost s potrebama tržišta rada, svi oni moraju biti izrađeni sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO-u). HGK sudjeluje kao partner u projektu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pod nazivom “Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada” u vrijednosti od 25 milijuna kuna. S obzirom na povezanost s tržištem rada, Komora je među svojim članicama provela istraživanje koje je za cilj imalo davanje realnog uvida u potrebe poslodavca o unapređenju konkretnih znanja i vještina postojećih zaposlenika koje bi se mogle unaprijediti konkretnim edukacijama. Time bi se zaposlenicima dala dodana vrijednost na tržištu rada, a tvrtkama bi se omogućile dodatne poslovne mogućnosti i veća konkurentnost na tržištu rada.

Inače, prvi dan konferencije posvećen je predstavljanju vaučera, prezentaciji registra HKO-a u izradi i vrednovanju standarda zanimanja, analitičkoj i sektorskoj utemeljenosti standarda zanimanja, izradi standarda zanimanja i predstavljanju novog Zakona o obrazovanju odraslih, dok će drugog dana biti govora o metodologiji izrade standarda kvalifikacija, metodologiji programa obrazovanja odraslih za stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija na razini 2, financiranih putem vaučera i drugih izvora financiranja.

Zajednica za obrazovanje odraslih HGK planira organizirati daljnje radionice kao potporu svojim članicama, kako bi se maksimalno olakšao proces implementacije vaučera.

Udruga mažoretkinja Nedelišća početkom 2022. godine započela je s provedbom svog prvog EU projekta pod nazivom “Plesom se pokreni, zdravlje na bolje okreni!” koji je financiran sredstvima iz programa Europske snage solidarnosti Agencije za mobilnost i programe EU.

Radionice koje su osmišljene u sklopu projekta započele su 15. siječnja 2022. godine i to besplatnom radionicom „Tehniciranje mažoret štapom“ za djecu i mlade u dobi od 8 do 12 godina. Radionica se održala u NGC Aton u Nedelišću, a voditeljica iste bila je Katarina Jakšić, mažoretkinja i twirlerica s dugogodišnjim iskustvom i brojnim osvojenim medaljama. Radionici su prisustvovale brojne djevojčice koje su se sjajno zabavile, ali su isto tako kući ponijele nova znanja te nove naučene mažoret i twirling elemente.

Već tjedan dana nakon, 22. siječnja, održane su još dvije radionice. Prva radionica bila je za djecu od 4 do 8 godina koja su imala priliku naučiti tehnicirati mažoret štapom, a također su svi zainteresirani mogli prisustvovati Danima otvorenih vrata Mažoretkinja Nedelišća. Radionica za najmlađe bila je pun pogodak jer su se djevojčice kroz plesanje, smijanje, vrtnju štapom i edukativne igre odlično zabavile i puno toga naučile.

Druga radionica bila je namijenjena djeci i mladima od 12 do 25 godina, a istu je vodio Bernard Barač, poznati twirler s dugogodišnjim iskustvom i brojnim osvojenim medaljama. Djevojke su na ovoj radionici naučile i usavršile nove twirling i mažoret elemente koje će, sigurni smo, moći primjenjivati u svom budućem plesnom angažmanu.

– Prvi mjesec provedbe projekta i besplatnih radionica prošao je bolje, kvalitetnije te s većim brojem prijavljenih nego li su to voditeljice očekivale, a to možete vidjeti i na slikama. Ukupno je na prve tri održane radionice sudjelovalo oko 70 djece i mladih s područja cijelog Međimurja i susjednih županija.
Sljedeća besplatna radionica pod nazivom „Osnove latino plesova“ provest će se 5. veljače 2022. godine, a ona će biti vrlo posebna jer će voditeljica biti poznata plesačica, trenerica, koreografkinja i mentorica Petra Jeričević – poručuju.

Ovim putem Mažoretkinje Nedelišća pozivaju sve zainteresirane djevojke i mladiće da se prijave i da se plesom pokrenu. Također, sve buduće aktivnosti možete popratiti na službenom Instagram profilu ‘5_6_7_8_plesi’, kao i Facebook stranici ‘Plesom se pokreni, zdravlje na bolje okreni’ gdje će se kontinuirano objavljivati nove, zanimljive i još neviđene radionice na području Međimurske županije i šire.

Većina osoba u Međimurju osim posla na koji odlazi svaki dan obično ima i neki hobi ili zanimljivost, kojom one tko ih ne poznaje svakako mogu iznenaditi. Tako i Ivica Pintarić nadimka Hekar (40) iz Dekanovca samo naizgled vodi ‘jednostavan’ život skromnog djelatnika u vodoprivredi. No, kad dođe kući, čeka ga briga oko životinjskog carstva koje ima kod kuće, oko 170 pari golubova, dva psa i jastreba.

On je, naime, zajedno s ocem Stjepanom Pintarićem jedan od najvećih uzgajivača ukrasnih golubova u Hrvatskoj.

U njihovom domu uglavnom je veselo jer u zajedničkom kućanstvu stanuju Ivica i njegova supruga Tanja (34), njihovi sinovi Fran (11) i Krsto (9), djed i baka Stjepan (67) i Biserka (65) te dva psa, labradorica Lina i mješanka shi tzua i maltezera Lili. I da, oko 70 pari engleskih gušana, oko 100 pari golubica pismonoša i jastrebica Stela.

Ivica Pintarić, inače po struci tehničar telekomunikacija, svakodnevno radi u vodoprivredi, ali i brine o svojoj obitelji, psima, golubima i jastrebici, vodi ih u šetnje/na letenje, a otkriva još nešto:

– Uz dovoljno volje i truda, sve stignem. Sviram i trubu i gitaru u bendu Vulkan!

USKORO I SLUŽBENO SOKOLAR

Sokolarstvom se Ivica Pintarić počeo baviti još u siječnju 2020. godine. Tada je, šetajući šumom, pronašao ranjenog jastreba, stavio ga u jaknu i odnio doma.

– Hranio sam ga i sanirao mu krilo i nakon što sam ga izliječio, pustio sam ga natrag u prirodu. Tako sam se zainteresirao za sokolarstvo i porazgovarao o tome s predsjednikom Hrvatskog sokolarskog kluba dr. Viktorom Šegrtom iz Karlovca i sokolarom Zlatkom Habušom iz Belice, koji mi je ujedno i mentor. Oni su me uputili u sve – opisuje Ivica, dodavši:

– Nakon nekog vremena kupio sam harisovu jastrebicu od tri mjeseca u Slovačkoj. Ta ptica inače stanuje na području Latinske Amerike i Meksika, a odlična je kao početnička za sokolara jer je jako inteligentna i nije zahtjevna. Nazvao sam je Stela, hranio je (uglavnom jede piletinu), vagao i trenirao uz pomoć rukavice i špage – opisuje Ivica te dodaje kako mu se danas mlada jastrebica kad ju pusti u let u prirodu, bez problema uvijek vrati.

Ujedno ističe da je zahvalan lovačkim društvima u Dekanovcu i Domašincu što su mu dozvolili da trenira pticu grabljivicu na njihovom terenu. Objašnjava i što je još potrebno da bi netko postao sokolar, osim znanja.

– Da biste mogli biti sokolar, morate se prijaviti u Ministarstvo poljoprivrede, te položiti lovački ispit (to već imam) i sokolarski ispit, kojeg ću položiti 25. veljače ove godine – objašnjava Ivica.

LJUBAV PREMA UKRASNIM GOLUBOVIMA

Ljubav prema pticama Ivica je naslijedio od oca Stjepana, koji se počeo baviti golubarstvom još kao dječak u 1. razredu osnovne škole, kad mu je otac kupio par golubova. Dakle, već gotovo 60 punih godina!

Engleski gušani mogu biti veliki ili mini, a dolaze u 5 boja. Ivica se uglavnom najviše bavi plavima, njegov otac Stjepan crnima, a sin Krsto, koji se također zainteresirao za golubarstvo, žutima. Imaju i crvene. Prodaju ih diljem svijeta, po Engleskoj (gdje su ti golubovi i nastali, ali tamo su izumrli), Kanadi, SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji. Jednom su im u dvorište stigli gosti iz Engleske, koji su od njih kupili 15 golubova.

Kroz golubarstvo su tako napunili cijelu garažu nagradama i medaljama, te steli mnogo prijatelja iz cijele Europe, s kojima se druže ne samo na izložbama, već i doma.

– Moja supruga Tanja nam daje veliku podršku, kao i mama Biserka, koja uvijek priprema hranu i kolače za golubare i nikoga ne pušta doma gladnog – kaže Ivica.

– Volim ptice, a radi izložbi golubova sam, zajedno sa sinom Ivicom, prošao skoro čitav svijet – priča Stjepan, koji je zajedno s Ivicom jedan od 6-7 najvećih uzgajivača golubova iz Hrvatske (iz Međimurja, Zagreba, Virovitice, Slavonije, Podravine i Banovine), koji idu na europske izložbe i osvajaju najbolje nagrade. Njihovi golubovi su i višestruki europski šampioni, a oni su članovi i Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće. Ivica je nedavno izabran i za tajnika Hrvatskog kluba uzgajatelja velikog i patuljastog engleskog gušana, a i međunarodni je sudac za pasminu engleski gušan.

VRHUNSKI GOLUB GUŠAN NAJMANJE 1000 EURA

Engleski gušani su inače osjetljive ptice, za čiji uzgoj, kažu, treba puno vremena, truda i novca. Na svakih 10 njih, jedan je odličan. Tako da se cijena jednog goluba šampiona kreće od 1000 eura na više! Kako su dosta krhki, trebaju i vitamine, a za pomladak im trebaju dadilje, odnosno bijele golubice pismonoše. Njih Pintarići iznajmljuju na vjenčanjima i svečanim prigodama, ali, bez brige, uvijek se sretno vrate nakon što odlete u nebo.

– Engleski gušani su ukrasni golubovi, a ocjenjuju se prema ljepoti perja, držanju, bojama guše, nogu i tijela i crteža. Ljepše je što im je guša veća, a noge što dulje i uske, a trebaju se držati ponosno, kao Englezi – objašnjava Ivica.

Ono što će vas možda iznenaditi je da svaki golub ima svoje mjesto u golubinjaku i toga se drži, a obitelj Pintarić je svakome golubu dala i ime. Neka od njih su, primjerice, Grom, Munja, Princ, Azra, Bela, Bobi i Korona.

S ciljem što uspješnije prekogranične suradnje Međimurske županije i mjesnih samouprava u pograničnom prostoru Mađarske, u četvrtak, 3.veljače 2022.godine, u konzulatu Republike Hrvatske u Nagykanizsi održan je radni sastanak kojeg je organizirao počasni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem, predsjednikom Europske grupacije za teritorijalnu suradnju i zamjenikom župana Josipom Grivcem i jednim od osnivača EGTS-a i dugogodišnjim bivšim načelnikom Općine Goričan Mariom Moharićem.

Na radnom sastanku dotaknute su teme položaja Hrvata koji žive u gradovima i općinama uz rijeku Muru, prometna povezanost, gospodarska i kulturna suradnja te daljnja realizacija prekograničnog programa Interreg i priprema projekata za novo razdoblje. Župan Matija Posavec ponudio je pomoć projektima za očuvanje hrvatskog identiteta i kulture u Mađarskoj te će Međimurska županija financirati ploče s nazivima ulica na hrvatskom i mađarskom jeziku u naseljima Murakeresztur i Fityehaz.

Počasni konzul dr. Atila Kos ističe kako je jedinicama lokalne samouprave uz hrvatsku granicu, osobito Hrvatima, ali i Mađarima koji žive na području koje pokriva konzulat u Nagykanizsi izuzetno važna suradnja s Hrvatskom, osobito s Međimurskom županijom te će nastojati dodatnim prometnim povezivanjem te kulturnom i prekograničnom suradnjom povezati dvije zemlje.

Sudionici sastanka usuglasili su se kako je potrebno uputiti požurnicu Hrvatskim cestama i Ministarstvu prometa i infrastrukture s daljnjom realizacijom projekta cestovnog i željezničkog spajanja dviju zemalja na području Općine Kotoriba.

U ovom se trenutku u programu Interreg prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska provodi niz kapitalnih projekata ukupne vrijednosti 54,3 milijuna kuna, u kojima su suradnjom hrvatskih i mađarskih općina, gradova i županija, jedni drugima partneri te se na taj način u Međimurju provode projekti izgradnje vidikovca na Mađerkinom bregu, izgradnja turističko rekreacijskog centra u Goričanu, revitalizacija prostora za turističke namjene uz jezero na Marini u Prelogu, revitalizacije parka na prostoru bivše vojarne i u Perivoju Zrinskih u Čakovcu.

Grad Mursko Središće partner je mađarskoj strani na projektu „Cross Cultural Tool Kit“ vrijednom 170 tisuća eura, a Općina Donji Vidovec će izgraditi tradicionalni etno park. Srednja škola Prelog provela je projekt suradnje s mađarskom srednjom školom, Međimurska energetska agencija Menea sudjeluje kao vodeći partner u projektima energetske učinkovitosti, Tehnološko inovacijski centar Međimurje sudjeluje u projektima povezivanja obrazovnog i gospodarskog sektora, a Općine Donji Vidovec i Donja Dubrava u projektima prekograničnog povezivanja.

Župan Posavec najavio je kako je sljedeći važan korak u suradnji povezivanje s gradom Keszthely obzirom da se u tom turističkom mađarskom gradu nalazi impozantni barokni dvorac Feštetić koji je 1769. godine počela graditi ova plemićka obitelj hrvatskih korijena. Unutar dvorca je smještena i velika knjižnica koja ima čak 80-ak tisuća knjiga i jedna je od najvećih zbirki koje su bile u vlasništvu europskog plemstva. S druge strane, dvorac Feštetić u Pribislavcu planira se u potpunosti obnoviti i otvoriti za javnost te će partnerstvo i suradnja biti vrlo važna u kandidiranju za europska sredstva za obnovu dvorca.