Načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi i župan Međimurske županije Matija Posavec u prostorijama Općine potpisali su Sporazum o sufinanciranju radova na izgradnji sportskog igrališta – atletske staze sa sportskim borilištima u Belici.
Nova atletska staza smisleno je smještena uz Osnovnu školu Belica te će se koristiti za potrebe osnovnoškolske nastave i provođenje pedagoških aktivnosti, ali i svih mještana općine. Imat će 6 staza, bacalište kugle, zaletište i skakalište za skok u dalj te skok u vis kao i malonogometno igralište s prirodnom travom unutar atletske staze na kojoj će biti postavljena tartan podloga.
– Ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu, poticanje što većeg broja građana da se bave rekreacijom politika je razvoja Međimurske županije, koja ponosno nosi titulu Europske regije sporta za 2022. godinu – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec, dodavši kako je Međimurska županija kandidirala i projekt unutarnje obnove sportske dvorane Graditeljske škole u Čakovcu.
– Općina Belica najbolja je općina u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada te time može stati uz bok najnaprednijim europskim sredinama. Dok je hrvatski prosjek ispod 20%, općina Belica sa svojih 79,76% ispunjava cilj koji je propisala Europska unija za odvajanje otpada. Općina Belica osvojila je prestižnu nagradu National Geographica Hrvatska „Žuti okvir 2021“ u kategoriji Održiva industrijalizacija i inovativnost – naglasio je načelnik Zvonimir Taradi, istaknuvši ponos što su mještani najviše doprinijeli održivosti, razvoju zemlje znanja, zaštiti okoliša i ljudskih vrijednosti:
„Naši mještani imaju stečenu kulturu brige za okoliš. Mnogi su radili u zapadnim zemljama gdje se odvaja otpad i takvu stečenu naviku prenijeli su doma.“
Općina Belica osim „Žutog okvira“ osvojila prestižnu titulu„Općina prijatelj djece“
Općina Belica dobila je status “Općina – prijatelj djece” kao rezultat brojnih aktivnosti koje općina poduzima kako bi najmlađim mještanima osigurala uvjete za bezbrižno i veselo djetinjstvo. Priznanje također ukazuje da se radi o mjestu koje sustavno ulaže u odrastanje djece, izgradnju lokalne zajednice i sredine ugodne za život.
Na radnom sastanku župana Posavca s načelnikom Općine i ravnateljem Osnovne škole Belica Antunom Žulićem dogovorena je zamjena toplinskih instalacija u Područnoj školi u Gardinovcu, podrška u adaptaciji ulaznog prostora Osnovne škole Belica, kao i obnova dijela Doma kulture u Gardinovcu.
U noći s 8. na 9. veljače 2022. godine u Mihovljanu u Ulici Katarine Zrinski nepoznati počinitelj je iz kuće u izgradnji ukrao plinski bojler i pripadajuću instalacijsku opremu, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Majku Tamara Belec (34) i njezinu kći Hanu Belec (4) iz Čakovca zatekli smo tijekom pripreme za konja za trening.
– Počele smo jahati sasvim slučajno. U Konjički klub Međimurje u Savskoj Vesi prvi smo put došle tek ogledno, no tada sam uvidjela da je ovo sport kojim se Hana želi baviti. Hana jaše osam mjeseci, a ja sam počela prije tri mjeseca. Što se tiče mene, počelo je tako da sam odlučila sjesti na konja za podršku Hani. Tu sam se i ja zaljubila u ovaj sport i evo nas danas. Redovite smo u treninzima sa svom odgovarajućom jahačkom opremom, govori nam Tamanara.
Uz pomoć trenera Tonija Habjana, djevojčica Hana i njezina majka Tamara uče ne samo jahati, već i pripremiti konja za trening. To uključuje čišćenje kopita, timarenje i osedlavanje. Tako jačaju svoje emocionalne veze ne samo međusobno, već i one sa životinjama i prirodom.
Na oko 5000 metara kvadratnih nekadašnjeg odlagališta otpada Prščočovo u sklopu općine Domašinec, koje se ovih dana intenzivno sanira, tijekom godina bilo je zaista svega – od miješanog i građevinskog otpada do starih automobila i automobilskih dijelova.
– Nekad su ljudi znali ovdje uzimati stare aute i ‘natepati’ ih budućim mladencima na grunt. No, kad su podigli cijene metala, skupina Roma kupila je bager i pročešljala gotovo cijeli teren. Sve metalno su izvadili i prodali, što je sjedne strane i dobro, da se bar dio tog otpadnog materijala reciklirao – rekao nam je načelnik Domašinca Mario Tomašek.
Za sanaciju nekadašnjeg odlagališta otpada Prščočovo je, kao i za sanaciju odlagališta Gmajna u Domašincu, također zaslužna ekipa iz tvrtke Reciklaža Mišić.
– Ovdje je bilo manje komunalnog i glomaznog otpada nego na Gmajni, a više je bilo građevinskog otpada. Odvezeno je oko 50 tona glomaznog, 15 tona komunalnog te čak više od 700 tona građevinskog otpada, a kako sanacija još nije gotova, još se ne zna točna količina građevinskog otpada – rekao nam je djelatnik te tvrtke, Dejan Mišić.
Tomislav i Dejan Mišić
Krupniji dijelovi još se trebaju odvesti, pa će se cijeli teren nekadašnjeg odlagališta prekriti s dodatnom zemljom i ovdje se posaditi drveće, te će jednog dana biti šuma, isto kao i na Gmajni. Nadajmo se, lijepa i čista.
– Nažalost, ima pojedinaca koji i dan danas znaju voziti otpad u šumarke, no srećom oni su rijetki. Iako, toga uopće ne bi trebalo biti kad se danas praktički na kućnoj adresi sakupljaju sve vrste otpada – dodao je Mario Tomašek, istaknuvši kako danas ne predstavlja problem prikladno zbrinuti ni građevinski otpad.
Novost: Općina Domašinec sufinancira mještanima zbrinjavanje građevinskog otpada
– Općina Domašinec je donijela odluku da se svim mještanima, vlasnicima kuća, sufinancira zbrinjavanje, odnosno odlaganje građevinskog otpada na bilo kojem odlagalištu građevinskog otpada u Međimurskoj županiji – Mišić u Ivanovcu, Pre-kom u Prelogu i Pavlic u Goričanu – u iznosu od 35 kuna po toni. Za građane je odlaganje do oko 400 kilograma građevinskog otpada besplatno, a dalje cijena ovisi o vrsti građevinskog otpada. Za šutu i ciglovinu, odnosno miješani građevinski otpad, iznosi oko 35 kuna po toni, a za betonske gromade 50 kuna po toni. Potrebno je samo najaviti se Općini, kako bi komunalni redar napravio izvid – ujedno je naglasio načelnik, dodavši:
Načelnik Domašinca Mario Tomašek
– Ako neki biser odveze građevinski otpad u prirodu, mi taj otpad svakako moramo pokupiti i voziti na odlagalište, pa je i to trošak Općine. Sad imamo i video nadzor pa će se neke stvari moći popratiti. Općina Domašinec kažnjava s 500 kuna one koje zatekne u ovom činu.
Predviđen iznos sanacije deponija Prščočovo je, isto kao i za sanaciju Gmajne, predviđen na oko 700.000 kuna (uključujući PDV), a sanaciju, čiji konačan iznos će se tek utvrditi, financirat će Fond za zaštitu okoliša i Općina Domašinec u omjeru 60:40.
LAG Međimurski doli i bregi Vas poziva na informativnu radionicu “Seoski turizam i kako ga zajednički promovirati putem Digitalnog kataloga seoskog turizma Republike Hrvatske?” koja će se održati 16.2.2022. godine (srijeda) u Pleškovcu, u Kulturno edukativnom centru Murai, Pleškovec 25, s početkom u 17 sati.
Cilj radionice je predstavljanje uloge i važnosti seoskog turizma i njegove promocije, uz istovremenu prezentaciju aplikacije moj-seoski.hr koja prikuplja podatke o pružateljima usluga seoskog turizma za prvi Digitalni katalog seoskog turizma RH. Upisom u aplikaciju, korisnici dobivaju pravo besplatne promocije na domaćem i inozemnim tržištima putem web stranice Hrvatske turističke zajednice hrvatska.hr. Primjer upisanih dionika u regiji Središnja Hrvatska koji se trenutno promoviraju na web stranici Hrvatske turističke zajednice Croatia.hr možete vidjeti ovdje.
Radionicu će voditi Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske uz sljedeći dnevni red:
17:00 – 17:15
Predstavljanje učesnika
17:15 – 17:30
Zakonodavni okvir za djelovanje seoskog turizma
17:30 – 17:45
Integracija kulturnih sadržaja u promotivne aktivnosti
17:45 – 18:00
Važnost i alati digitalne promocije seoskog turizma
18:00 – 18:30
Predstavljanje aplikacije moj-seoski.hr i korisničkih uputa
18:30 – 18:45
Diskusija
18:45 – 19:00
Završne riječi i evaluacija radionice
Nakon radionice, predviđeno je održavanje individualnih konzultacija i pomoć pružateljima usluga vezano za upis u aplikaciju moj-seoski.hr. Korisničke upute za pripremu i upis u aplikaciju možete pronaći ovdje. Ukoliko Vam je potrebna pomoć kod upisa u aplikaciju, molimo Vas da se u istu registrirate prije radionice i na radionicu donesete korisničko ime i lozinku.
Sudjelovanje moguće uz poštivanje svih epidemioloških mjera.
Bilo nam izrazito drago ukoliko biste bili u mogućnosti odazvati se i stvoriti uvjete za kvalitetnu promociju Vašeg objekta.
Usprkos detaljnom planiranju, u gradnji tako velikog projekta kao što je kanalizacijski sustav (aglomeracija) Murskog Središća i okolice, uvijek se događaju nepredviđene situacije, koje ponekad graniče s pravom noćnom morom za izvođače radova. Tako je bilo i početkom ovog tjedna u samom središtu Peklenice gdje se dogodilo nekoliko izvanrednih događa i to kod ugradnje prepumpne stanice.
U iskopanu rupu duboku oko 8 metara za smještaj cijevi s pumpama, zbog poroznosti tla iznenada je prodrla voda i napunila rupu. U tom dijelu Pekelnice godinama je stajala voda pa je teren zasipavan raznim materijalima, što se sad vidjelo kod iskopa. Kroz rupe je voda prodrla i lako poplavila što je dan ranije iskopano. Srećom, to se dogodilo noću, pa nije bilo radnika u “grabi”.
Sljedećeg dana morali smo prepumpati vodu u obližni potočić, ponovo kopati, osigurati stranice i tek onda spustiti cijev s pumpama, koju su radnici pri dnu namjestili i pričvrstili, kako bi se posao mogao nastaviti, čuli smo od “Tegrinog” podizvođača iz slovenskog “Pomgrada”.
S druge strane ceste slična situacija. Tu se postavljao šaht također vrlo duboko. Radnici iz Križevaca i “uvozni” iz Albanije, ali slovenskog poslodavca, pričaju da je i njima voda stvarala probleme na tom dijelu, ali su je ispumpali i cijevi od šahta uspješno položili.
Inače, kontroloti radova, investitora “Međimurskih voda”, kažu nam da bez obzira na sve, radovi u Peklenici dobro napreduju, čak brže od naselja u kojima nema takvih problema s vodom.
Supružnike Katarinu (67) i Dragutina Hajdarovića (66) iz Gornjeg Hrašćana zatekli smo na njihovom imanju u Šenkovcu. Njihova priča započela je prije deset godina. – Sve što radimo, radimo ručno. Nemamo svoj OPG, počeli smo iz hobija. Zemlju sam naslijedila od svog oca, a nisam je htjela prodati. Uz podršku supruga odlučila sam se nasaditi lješnjake. Šikare smo raskrčili, a kupili smo i nekoliko okolnih zemljišta. Ukupno brinemo za oko dva hektara nasada, govori nam Katarina.
Iako su se umirovili, pasivan odmor za ove supružnike nije opcija. – Imamo oko 800 lješnjaka i 160 oraha. Sve lješnjake rasprodamo svojim prijateljima i sumještanima. Imamo dvije kćeri. Jedna je sutkinja, a duga ima svoj vlastiti frizerski salon. Nema nas nema tko naslijediti. Mi ćemo o ovome brinuti koliko god možemo.
Veljača je vrijeme kada se stabala lješnjaka međusobno oplođuju. Dragutin i Katarina tijekom desetogodišnjeg rada na plantaži stekli su iskustva u proizvodnji te nam pričaju o procesu oplodnje.
– Danas obrezujemo lješnjake. U ovom periodu cvjetaju i treba paziti da se oni slučajno ne odstrane. Mnogi misle da su resice koje vise sa stabala cvijet, no to je pogrešno! Lješnjak ima malene crvene cvjetiće koji su ženski cvjetovi i resice koji su muški cvjetovi. Oprašuju se vjetrom, a niču prije listanja. Kada vjetar puše pelud s muškog cvijeta pada po malenim ženskim cvjetićima i tako se oni oplode. Nije važno je li temperatura -10 stupnjeva, važno je samo da ne pada kiša. Proizvodimo istarski i rimski lješnjak. Oni se križaju, pa im je tako i rodnost bolja – govori nam Dragutin.
Njihova plantaža nalazi se na Ksajpi u Šenkovcu, a prije nego su podigli ogradu, mučile su ih šumske životinje i prolaznici. – Kada nismo bili ograđeni, dolazili su nam svi. I prolaznici i životinje. Jednom smo ostali bez mladih čempresa koje smo posadili na mjesto današnje ograde. Ova cesta je poprilično prometna i bilo bi dobro kada bi se ona asfaltirala. Iako redovito zatrpavaju put, to nije dovoljno, stvaraju se rupe i blato, negoduju supružnici.
Za Dragutina i Katarinu rad na njihovom imanju njihov je mentalni odmor. Kako bih vrijeme koje provode tamo učinili što ugodnijim, podigli su vrtnu sjenicu. – Dugo je moja Katarina govorila o sjenici, a kada je otišla na dva tjedna u toplice, odlučio sam to i realizirati i pritom ju iznenaditi. Za ljetne žege, ovdje se sklanjamo i uživamo u svom imanju, ističe Dragutin.
Restoran Bajzovi dvori smješten u najmanjoj općini u Međimurju i Hrvatskoj, Dekanovcu, čija veličina se praktički krije od pogleda s ceste, za one koji ovdje dolaze prvi put predstavlja potpuno oduševljenje, a oni koji su jednom ovdje došli, žele doći opet. Kako je nastao ovaj restoran čija glavna obilježja su prekrasan prostor i fina hrana te tko je zaslužan za ovaj ponos Međimurja otkrijte u našoj foto-reportaži!
Restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu u vlasništvu je bračnog para Perice (35) i Magdalene (32) Remenar iz Domašinca, roditeljima 5-godišnjeg Patrika. Ovaj savjetnik za osobne financije i odgajateljica u dječjem vrtiću su prije šest godina u Dekanovcu dobili u nasljedstvo zemljište te su odlučili otvoriti kafić Bajzovi dvori. Dvije godine kasnije, shvatili su, kažu, da bi mogli spojiti ugodno s korisnim te proširiti prostor iza kafića i otvoriti i restoran.
Magdalena Remenar
‘Gdje se pije, tu se i jede’ bila je misao vodilja
– Razmišljali smo ‘Gdje se pije, tu se i jede’. Zapravo, sve je osmislio moj suprug Perica, biznismen u duši i čovjek s nepresušnim izvorom energije i ideja, a ja ga slijedim i pomažem mu u ostvarivanju njegovih planova. Sve što smo otvorili, nismo se nadali takvom uspjehu – priča nam vlasnica Magdalena Remenar.
Odakle naziv Bajzovi dvori?
– Ime je u čast mom tetku kojeg zovu Bajzar jer mu je otac nekad svirao bajz – limeni instrument tubu, a i selo Dekanovec je poznato po limenoj glazbi, imamo puhački orkestar Limena glazba Dekanovec i bend limene glazbe Skandal bend – objasnio je Perica Remenar.
Prekrasan ambijent u kojem se osjećate i više nego ugodno
Kad bi se ovaj restoran trebao opisati u tri stavke, to bi bile: prekrasan ambijent, fina hrana i domaći proizvodi.
Za ljepotu prostora zaslužni su arhitekti i dizajneri interijera Maja Huzjan iz Murskog Središća i Marko Miličević iz Čakovca, te Peričin tetak i majstor 10 zanata Antun Lisjak iz Domašinca, koji je zaslužan za stolove, krovove, stropove i terasu. Sve je doduše napravljeno prema viziji i idejama Perice Remenara.
Iako su se vlasnici vodili željom da se posjetitelji restorana ovdje osjećaju ugodno, baš kao doma, mnogi od njih reći će da im je tu ljepše nego doma jer nemaju svi tako lijepo uređene domove, sa stolovima ručne izrade, lijepim stolcima iz Italije, ukrasnim kamenom, mnoštvom zelenila, slika i dekoracija koji ovaj prostor čine vrlo ugodnim mjestom za boravak.
Prefina hrana i domaći proizvodi
Napokon, restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu ima i ono što je zapravo najvažnije u cijeloj priči – ukusnu hranu koju nepci ne zaboravljaju, i to pristupačnih cijena, o čemu smo porazgovarali s voditeljicom restorana Bajzovi dvori u Dekanovcu i Murskom Središću te šeficom kuhinje Suzanom Glavinom (38) iz Čehovca, po struci kuharici, koja brine o organizaciji osoblja, konobara, kuhara, dostavama, menijima i brine da gosti budu zadovoljni.
– Ako vam se nešto ne dopada na tanjuru i nije vam ukusno, ne bude niti gostu. Hrana mora biti kvalitetno ispečena, začinjena i dekorirana. Pazimo na svaki detalj. Vodimo se onom: ‘Gost prvo jede očima, a onda ustima’. Imamo pravila kojih se uvijek držimo – objašnjava Suzana Glavina, koja voli ovaj posao i radi ga s ljubavlju i voljom već tri godine.
– Naš restoran najpoznatiji je po leskovačkom roštilju na drveni ugljen, pizzama iz krušne peći, jelima sa žara petkom, lignjama… Hranu nabavljamo od dobavljača iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Sve radimo sami. Naši majstori za roštilj sami melju meso i izrađuju čevape, pljeskavice… – dodaje.
U sezoni, točnije od Uskrsa do svih Svetih, petkom u ponudi imaju i janjetinu, a to je i dan kada redovito imaju živu glazbu u kafiću, od tamburaša do rock bendova.
Suzana Glavina
Zavirite li u njihov meni, oduševit ćete se izborom, jer tu su razne vrste roštilja, plate, steakovi, čevapi, pljeskavice, juhe, riblja jela, jela od piletine (primjerice, pileći file u umaku od brusnice), plate, peciva iz krušne peći te 26 vrsti pizza, od čega nam je za oko posebno zapela pizza Hanela, s rajčicama, mozzarelom, pilećim fileom, svježom paprikom… Imaju i šest vrsta vegetarijanskih jela, odnosno svatko će ovdje pronaći željeni meni za sebe.
Božanstveni deserti – sladoled od buče i palačinske s amarena umakom!
Ljubitelji slatkoga ovdje će doći makar samo na desert, jer tu možete naručiti božanstvene oblizeke kao što su sladoled od buče s bučinim uljem, palačinke s amarena umakom i šlagom, palačinke sa sladoledom i šumskim voćem, kukuruznu zlevanku s vrhnjem i orasima i dr. Njami…
– Vikendom znamo imati i posebne ponude, pa radimo i štrukle od sira i jabuka, međimursku gibanicu, pana cotu i dr. Za domjenke i posebne prigode možemo pripremiti i posebne vegetarijanske ili veganske menije, kao i menije prilagođene dijabetičarima – ističe Suzana.
Restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu ima i dostavu (od ponedjeljka do petka od 10 do 22 sata te vikendom od 10 do 23 sati), usluge cateringa, a voze i gablece za tvrtke i privatne korisnike. Pokrivaju skoro cijelo Međimurje, odnosno područje od Donje Dubrave do Štrigove. Provjerite meni i cijene.
Nasmiješeni konobari
– Ovdje se svi super slažemo, a to osjećaju i posjetitelji. Ponosna sam što imam takav tim, poslušan i radišan, što mi je kao šefici i voditeljici jako važno, kao i to da se mogu osloniti na ljude dok sam na terenu – priča nam Suzana, dodavši:
– Korona je pogodila i nas. Neko vrijeme smo imali samo dostave i to nas je spašavalo. No, nakon korone sve se vraća u normalu i nadamo se da ćemo dalje uspješno poslovati.
U to nema dvojbe, jer, naime, danas obitelj Remenar uz kafić i restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu ima i (podružnicu) restoran Bajzovi dvori MS u Murskom Središću, kojeg su otvorili prije tri godine te kafić Tree Hill u Prelogu, otvoren prije dvije godine. Sveukupno imaju 50 zaposlenika te, prema potrebi, vanjsku pomoć. A šire se i dalje. Za tjedan i pol otvaraju dječju igraonicu Bidrica u Dekanovcu, a trenutno renoviraju i prostor nekadašnjeg kafića Zlatica u Belici, kojeg planiraju otvoriti na Uskrs ove godine.
Pogledajte fotogaleriju i… uživajte u Bajzovim dvorima u Dekanovcu!
Veterinarska stanica Prelog je krajem siječnja 2022. godine započela obvezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće, obilazeći kućanstva prema popisu pasa koji nisu cijepljeni 2021. godine ili još uopće nisu cijepljeni. Obavijesti o cijepljenju postavljaju se u obliku plakata uz cestu po svakom naselju u kojem kreće cijepljenje, nekoliko dana ranije.
Zasad su cijepljeni psi u naseljima Čukovec, Oporovec i Dekanovec, a u četvrtak, 10. veljače 2022. godine, akcija cijepljenja pasa provodit će se u naselju Hemuševec. Cijena za vlasnika psa iznosi 150 kuna, a ako se radi i čipiranje psa, tada je potrebno izdvojiti 250 kuna.
– Nakon što se psi cijepe prvi put protiv bjesnoće, potrebno je ponovno ih cijepiti nakon godinu dana, a daljnje vakcinacije nakon toga su svake dvije godine. Pritom je važno napomenuti vlasnicima da, kako bi se pas mogao cijepiti tek svake druge godine, ne smiju propustiti rok trajanja njegovog imuniteta.
Primjerice, ako je pas cijepljen danas, 9. veljače 2022. godine, imunitet mu traje do 9. veljače 2024. godine. Propusti li vlasnik taj datum za cijepljenje i psa cijepi tek u ožujku, cjepivo mu više neće vrijediti dvije godine već samo godinu dana – objasnio nam je voditelj veterinarske djelatnosti Veterinarske stanice u Prelogu Ljubomir Đurić.
Obvezno cijepljenje pasa veterinari iz Preloga provode svugdje gdje Veterinarska stanica Prelog ima koncesiju, odnosno u svim naseljima na području Grada Preloga (Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog), kao i svim naseljima na području općina Dekanovec, Domašinec, Mala Subotica, Orehovica, Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba.
Cijepljenje će se, rekao je Ljubomir Đurić, dovršiti tijekom mjeseca travnja ove godine.
Ovog petka nastavljamo s putopisnim predavanjima u Centru za kulturu „Rudar“, u organizaciji Planinarskog društva Bundek. Alan Čaplar će kroz predavanje „Hrvatske planine – tako lijepo, a tako blizu“. Ostatak opisa možete pročitati na plakatu u privitku. Ulaz je za sve besplatan.
