Pjevač međimurskih narodnih pjesama Mirko Švenda Žiga, čovjek koji je živi za svoje nastupe, a iza sebe ima 17 glazbenih albuma, otkriva kako je preživio razdoblje korone i što je radio dotle, kad nije bilo koncerata.

Mirko Švenda Žiga (57) iz Čehovca poznati je međimurski pjevač za čije se koncerte uvijek traži karta više, a ujedno i skladatelj i tekstopisac, kao i biznismen. Ovaj rocker u duši u kojem čuči etno glazba, svoju glazbenu karijeru započeo je već s 14 godina kao bubnjar u lokalnom bendu Amor, a danas je iza njega više od 40 godina uspješne glazbene karijere. Ljubav prema glazbi stekao je od svoje pokojne majke koju su zvali Žigova Mara, a u uspomenu na nju dao si je umjetničko ime Žiga. S ovim jedinstvenim međimurskim pjevačem porazgovarali smo o aktualnostima u njegovu životu.

Kako ste preživjeli posljednje dvije-tri godine, odnosno razdoblje korone?

Teško. U vrijeme korone naša branša je nastradala. U dvije godine otpalo mi je čak 57 koncerata, bar one koje sam brojao, nakon čega sam prestao brojati. Najgore od svega je što etno glazba nije komercijalna. Ljudi me više vole kao pjevača i zabavljača, jer na svojim nastupima napravim cijeli show.

No, snimio sam dva nova glazbena albuma, čiji sam i izvršni producent  – ‘Čisto međimursko’ (2020. godine) i ‘Istinski hrvatsko’ (2021. godine). Na oba albuma je samo jedan instrument, klavir, i moj glas. ‘Čisto međimursko’ sadrži 13 narodnih međimurskih pjesama. Napravio sam to za svoju dušu, to sam ustvari ja. Na tom albumu je puno emocija. Smatram da međimurska pjesma ima 99,9 posto emocija, a ostalih 0,01 posto je glazba. Na tom albumu sam htio pokazati kako se međimurska pjesma mora pjevati. Nikakvim poluglasima, nikakvim falsetima, za međimursku pjesmu moraš biti pjevač, moraš baš popevati, nema švercanja.

Album ‘Istinski Hrvatsko’ je zapravo nastavak na ‘Čisto međimursko’, jer tu sam se proširio na cijelu Hrvatsku. Tu sam, također uz klavir, otpjevao hrvatske narodne pjesme. Iz svake županije uzeo sam jednu narodnu pjesmu, dakle, 20 pjesama, te za 21. pjesmu ‘Lijepu našu’.

Glazbeni producent bio mi je Toni Eterović, jedan prekrasan čovjek, Splićanin sa zagrebačkom adresom, te smo zajedno dokaz da Hrvatska može odlično funkcionirati kao spoj Sjevera i Juga, što se najbolje vidi u ta dva zadnja albuma.

Po čemu su još ti albumi posebni?

Kako je moja mama znala reći, ja nikad nisam ‘bil kak druga deca’, pa sam tako napravio prvi u Hrvatskoj nosač zvuka i u sticku. Ta oba moja albuma, u izdanju izdavačke kuće Arija Tonija Eterovića i moje tvrtke Žiga Žaga, su i na CD-u i na sticku.

Ta dva albuma su sastavni dio istoimenih projekata koje sam ja osmislio, dizajnirao i producirao. ‘Čisto međimursko’ dio je međimurskog suvenira ‘Čisto međimursko’ koji je osvojilo prvu nagradu između 47 prijedloga na natječaju Međimurske županije za naj suvenir. Taj suvenir se sastoji od najboljeg međimurskog pjenušca, Sibona, i međimurskih pjesama na sticku koji se nalazi na vrhu pjenušca. Isto tako, na suveniru ‘Istinski hrvatsko’ je Sibon i album s hrvatskim narodnim pjesmama.

Sibon je prvi međimurski pjenušac, kojeg su 2012. godine napravili moj sin Alen Švenda i njegov partner Gordan Horvat, vlasnici tvrtke DGA pjenušci. Već pet godina zaredom na londonskom natjecanju Decanter osvojio je srebro!

Što još radite?

Radim na pjesmi za Zagrebfest, ‘Ja ću pjevati o nama’, za koju je glazbu napravio Toni Eterović, a tekst napisao Leonardo Baksa Čeči, Međimurec u Zagrebu. Nadam se i koncertima, a već imam nešto potvrđeno, ali neću to iznositi dok ne budem siguran. Po struci sam ekonomist te i pomažem sinu i njegovom partneru u promociji njegovih proizvoda.

Neki dan ste nastupili i u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu?

Dana 21. veljače bio sam na Festivalu šansone ‘Zvonimir Golob’, gdje sam pjevao pjesmu ‘Jarebica, lepa ftica’ s albuma ‘Čisto međimursko’, što je publika jako lijepo prihvatila.

Koja vam je vaša najdraža pjesma?

Pjesma ‘Mama’ o mojoj pokojnoj majci Mariji, za koju sam tekst napisao na melodiju starog filma ‘Mamma son tanto felice’ otprije 65 godina.

Što je s vašim bendom Žiga i bandisti?

Imam tri benda: bend Žiga Žaga, koje ja zovem Električari, što je klasičan pop-rock bend, zatim etno bend Cimbal bend (cimbal i kontrabas) te bend Žiga i bandisti, što su puhači na trubama, a taj bend je bio velika atrakcija u razdoblju između 2008. i 2014. godine.

A nakon toga?

Te sam godine napravio ‘Obiteljski album’, pjesme o članovima obitelji i pjesmu ‘Mama’. Nastupe sam zatim okrenuo na pop-rock zvuk. Godine 2017. napravio sam ‘Najljepšu obiteljsku priču’, gdje pjevam pjesme o članovima obitelji, a gosti su mi bili obitelji koje se bave glazbom – obitelj Rucner, Hrvoje Hegedušić i njegova kći Hana, Gabi Novak i Matija Dedić… Druge godine smo to ponovili, a zatim je korona sve zaustavila.

Bili ste i umjetnički direktor MEF-a Ljubo Kuntarić, kakvo vam je to bilo iskustvo?

Godine 2017. dobio sam Grand Prix nagradu za pjesmu ‘Duša s tobom’, a 2018. bio sam umjetnički direktor MEF-a. Kao pjevaču mi je to bilo lijepo iskustvo, ali kao direktoru katastrofa jer je ‘z Međimurcima’ teško i grdo surađivati u umjetnosti. Odradio sam sve, potrudio se dovesti velika imena na festival, a na putu na sastanak s vlasnikom festivala doznao sam – da više nisam umjetnički direktor! Otad više ne komuniciram s MEF-om.

Što kažete na popularnost cajki danas među mladima?

Tko voli, nek’ izvoli. S vremenom će ti klinci shvatiti da te cajke nisu dio njih.

Što volite raditi u slobodno vrijeme?

Stanujem u Čehovcu sa suprugom, a sin Alen živi u Prelogu, pa svaki dan k meni dođu moji unuci Matija (12) i Adrian (10), koji su mi najvažnije osobe u životu. Matija svira klavir treću godinu, a Adrian će jednog dana, nadam se, biti novi Šuker. Prošle godine kupio sam dva hektara zemlje u Međimurju i posadio lješnjake. Okrenuo sam se i zemlji.

Što najviše volite u Međimurju i osjećate li se još negdje dobro?

Međimurje je prekrasan kraj, ima sve – bregove, srednji dio s ravnicom prema jugu te, najvažnije, nalazi se između dvije rijeke, Mure i Drave. Opijen sam Međimurjem kao krajem. Dobro se osjećam i u Slavoniji. Tamo se osjećam ugodno, sviđa mi se ta široka slavonska duša, ta zemlja koja je život, te njihova tambura, glazba koja te povezuje s tom zemljom.

Što vam je najvažnije u životu?

Zdravlje, ljubav i sreća.

Imate li neke neostvarene želje?

Nemam i ništa me ne može iznenaditi!

Vaš životni moto?

Vjeruj i želi i bit će ti dano!

Što vas još nitko nije pitao, a htjeli biste pričati o tome?

Ovo što ste mi vi sad pitali, tako da ne znam odgovor, ali uvijek sve kažem svojim nastupom na pozornici.

Žiga, vidimo se!

Šetnica svete Barbare u Murskom Središću novim sadržajima svake godine okuplja sve više šetača i izletnika, što rezultira i potrebom za dodatnim sanitarnim čvorovima. Zbog toga je gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak, na 19. sjednici stručnog kolegija gradonačelnika izdao sljedeće zaduženje:

“Zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za pokretanje postupka jednostavne nabave za kupnju montažnog sanitarnog čvora (muški, ženski i za osobe s invaliditetom) koji će se postaviti na Šetnici sv. Barbare u blizini dječjeg igrališta. Napominjemo da se radi o normalnom sanitarnom čvoru (ne kemijskom) koji će biti spojen na vodovodnu mrežu i odvodnju te će svojim izgledom (obložen drvenim oblogama) u potpunosti uklapati u ambijent šetnice.”

Pod predsjedanjem svojeg predsjednika Ivice Kutnjaka svoju 7. sjednicu održalo je Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri koje je Dnevnom redu imalo 10 točaka, a nakon Aktualnog sata vijećnici su saslušali Izvješće općinskog načelnika Martina Srše o svom radu u 2021. godini.

Potom je donijeta Odluka o komunalnom redu kao i Odluka o poticanju uređenja nekretnina na općinskom području. Posebno je u fokusu interesa bilo donošenje Odluke o utvrđivanju ekonomske cijene i sufinanciranje smještaja djece u predškolske ustanove, ali i donošenje Odluke o visini redovnih i jednokratnih stipendija i redovnih studentima s područja Općine Sveti Martin na Muri u 2022. godini.

Općinskom povjerenstvu za dodjelu studentskih stipendija pristigla je 21 zamolba za redovno studiranje i jedna zamolba za jednokratnu stipendiju. Jedan kandidat povukao je svoju molbu za redovnu stipendiju, te će stipendije dobiti 20 studenata. Tako će njih dvadeset dobiti po 300 kuna za studiranje u Čakovcu i Varaždinu, po 400 kuna za studij u ostalim mjestima u Hrvatskoj te 500 kuna u inozemstvo. Iznos Jednokratne stipendije je 1000 kuna.

Fasade i balkoni kuća trebaju biti uredni i ne prenapučeni

Vrlo zanimljiva rasprava vođena je pod točkom donošenje Odluke o dopunama i izmjenama o komunalnom redu na području Općine Sveti Martin na Muri. Tako će se od sada s 2000 kuna kažnjavati za učinjeni prekršaj pravna osoba, a s 1000 kuna fizička osoba.

Ovim kaznama želi se vlasnike kuća koji ne drže urednima i čistima fasade svojih kuća, koji prekomjernim količinama na ograde balkona na sušenje ili provjetravanje vješaju posteljinu, tepihe i druge stvari. Kaznit će se i oni čiji klima uređaji ispuštaju nekontroliranu količinu kondenzata na javnu površinu i tako dalje.

Vijećnici su jednoglasno prihvatili Financijska izvješće svoja dva (2) Dobrovoljna vatrogasna društva za minulu godinu, izabrali suca porotnika Županijskog suda u Varaždinu, te na kraju načelniku Martinu Srši postavili nekoliko pitanja te dali prijedloge, uglavnom vezane na uređenje i održavanje komunalne infrastrukture, na što je on odgovori, naznačio termine i rokove obavljanja radova na njima i slično.

U četvrtak, 24. veljače 2022. godine u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje održana je 5. sjednica Skupštine Međimurske županije, prva u ovoj godini.

Vijećnici su usvojili 16 točaka dnevnog reda, među kojima je predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina izdvojio Odluku o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2021./2022. godinu i Izvješće župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine, a radi potreba općina i gradova predložene su izmjene i dopune prostornog plana Međimurske županije.

Na aktualnom satu pet vijećnika postavilo pitanja o listama čekanja, Poslovnom parku Međimurje, vršnjačkom nasilju, porastu cijena energenata, studentskim potporama

Vijećnik Željko Pavlic (MDS) osvrnuo se na liste čekanja u Županijskoj bolnici Čakovec. Župan Međimurske županije Matija Posavec kazao je da zbog kvalitetne zdravstvene skrbi i usluga koje nudi Županijska bolnica Čakovec, njene usluge koriste i mnogi građani susjednih županija. Dodao je i da Županijska bolnica Čakovec ima dvostruko manje bolničkih kreveta od hrvatskog prosjeka, no u 2020. godini kroz njen sustav prošlo je čak 14 785 pacijenata, što je u ukupnom broju više od čak 9 hrvatskih županija. „Kada taj broj usporedimo s brojem stanovnika u županijama, naša je bolnica među vodećima u zbrinjavanju pacijenata. Potvrđuje to i podatak da je iskorištenost bolničkih kapaciteta u Hrvatskoj 55%, a u Županijskoj bolnici Čakovec 78% što govori o učinkovitosti, produktivnosti i vrijednosti svih naših djelatnika u Županijskoj bolnici Čakovec, ali u ostalim zdravstvenim ustanovama u Međimurju.“, istaknuo je župan Posavec.

SDP-ova vijećnica Andreja Marić uputila je pitanje vezano uz problem vršnjačkog nasilja u Međimurskoj županiji te predložila uključivanje u programe Zaklade „Hrvatska za djecu“.

Župan Posavec istaknuo je da je zatražio od Policijske uprave međimurske informacije o slučajevima vršnjačkog nasilja koji su zabilježeni posljednjih dana u Međimurju, a detaljnija rasprava o tom problemu planira se na idućoj sjednici Vijeća za prevenciju Međimurske županije.

Vijećnik Nikola Hren (HDZ) zatražio je pismeni odgovor oko prodaje zemljišta investitorima na području Poslovnog parka Međimurje u čakovečkoj Gospodarskoj zoni Istok. HDZ-ov vijećnik Ivan Borović osvrnuo se na povećanje jednokratnih studentskih potpora koje su s 600 kuna povećane na 800 kuna, no vijećnik smatra da bi potpore trebale iznositi 1000 kuna, na što je župan Posavec odgovorio da je povećanje od 33% predviđeno sukladno financijskim mogućnostima županijskog proračuna.

HDZ-ov Igor Ivković naglasio je kako se u medijima pojavljuju informacije o tome da je župan zaslužan za fiksnu cijenu plina u bolnici, odnosno za činjenicu da nije došlo do porasta njegove cijene. Pitao je i kako planira pomoći kućanstvima kako bi lakše prebrodili ovaj rast cijena energenata.

„Međimurska županija prije dvije godine provela je objedinjeni postupak javne nabave za opskrbu plinom za 37 institucija, od čega 22 osnovne škole, 5 srednjih škola, Županijsku bolnicu Čakovec, Dom za starije i nemoćne Čakovec, Dom zdravlja Čakovec, ljekarne, Centar znanja Međimurske županije i zgradu Županije. Tom javnom nabavom ugovorena je cijena od 0,14 kuna za kWh, a obzirom da je današnja cijena na tržištu viša od 0,8 kuna za kWh, spomenute ustanove postigle su uštedu od 17 milijuna kuna. Ako tome pridodamo uštedu u idućoj godini, pod pretpostavkom da se cijene neće mijenjati, ostvarit će se ušteda od ogromnih 35 milijuna kuna. Da to nismo napravili, mnoge ustanove danas bi se suočile s financijskim problemima te im je na taj način omogućen nesmetan rad. Međimurska županija provela je taj postupak kao korisnik usluga jer nema ingerencije nad Međimurje plinom koji je u vlasništvu općina i gradova.“, pojasnio je župan Posavec.

Vijećnici su jednoglasno usvojili Izvješće o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine, Prijedlog Odluke o II. izmjenama i dopunama Odluke o izradi II. izmjena ii dopuna prostornog plana Međimurske županije i Prijedlog Odluke o produljenju važenja Razvojne strategije Međimurske županije do 2020. do donošenja plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine.

Na prijedlog župana Međimurske županije Matije Posavca, Skupština je usvojila odluku o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2021./2022. „Potpora je povećana sa 600 kuna na 800 kuna, odnosno za čak 33%, a usmjerena je na sve redovne studente s područja Međimurske županije kojih ima oko 2300.“, kazao je župan Posavec. Za potpore je osigurano 1,8 milijuna kuna, a Međimurska županija jedina je koja ima ovakav oblik potpore za studente.

Usvojen je Prijedlog odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojima je osnivač Međimurska županija u 2022. godini, Prijedlog odluke o minimalnim standardima, kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2022. godinu, Prijedlog odluke o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2022. godini, kao i Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2022. godini i Prijedlog zaključka o popisu prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu međimurske županije za 2022. godinu.

„Pokrećemo niz investicija u gotovo svakoj općini i gradu, a ulaganja su najviše usmjerena na obrazovanje i zdravstvo. U odlukama o raspodjeli decentraliziranih sredstava također ćemo napraviti još jedan iskorak u investicijama za zdravstvenu skrb, a 8,7 milijuna kuna namijenjeno je Županijskoj bolnici Čakovec. Neki od značajnih projekata su potpuna rekonstrukcija Odjela pedijatrije koju pokrećemo i koja je procijenjene vrijednosti oko 4 milijuna kuna. Također, kupit će se 35 kreveta za internističku djelatnost, gastroskop, a 708 tisuća kuna osigurano je za opremu za Odjel anesteziologije.“, kazao je župan Posavec.

Vijećnici su prihvatili Godišnje izvješće o radu Muzeja Međimurja Čakovec za 2021. godinu i Prijedlog programa rada Muzeja za 2022. godinu koje je predstavila je ravnateljica Maša Hrustek Sobočan. U 2021. godini privedena su kraju dva velika projekta EU fondova: projekt „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada u muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja“ vrijedan više od 40 milijuna kuna i projekt „LIVING CASTLES – Mreža “živih” dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa“. Iako je 2021. godina bila zahvaćena pandemijom koronavirusa, Muzej Međimurja Čakovec uspio je u posjećenosti ostvariti izvanredne rezultate. Posjećenost se povećala za više nego 300% naspram prošle 2020. godine te je s brojke 4 115 posjeta u 2020. godini napravljen veliki skok na 15 187 posjeta, čemu je pridonio jedinstveni postav Riznice Međimurja.

Ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović predstavila je aktivnosti REDEA-e u 2021. godini. Tijekom 2021. godine kao nositelj ili partner provodili su 8 projekata, vodili 15 projekata (poput projekta Vidikovac Mađerkin breg), a ukupna vrijednost projekata u provedbi na kojima su radili iznosila je više od 388 milijuna kuna.

Početkom veljače godinu dana djelovanja obilježila je prva znanstveno-istraživačka ustanova u vlasništvu jedne županije, Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra, a izvješće o radu ustanove za 2021. godinu predstavio je njen ravnatelj Mario Šercer. Gospodarstvenicima se nudi mogućnost korištenja najsuvremenije opreme za 3D skeniranje, a 3D printer u FMD tehnologiji jedini je printer takvih tehničkih mogućnosti u Hrvatskoj, prvi najbliži nalazi se u Milanu. Jedna od najvećih vrijednosti Metalske jezgre je što je kroz snažan razvoj znanstveno-istraživačkog sektora omogućila međimurskim znanstvenicima da se vrate u Međimurje, a projekt „Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec“ izabran je kao jedan od najboljih projekata u Hrvatskoj u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama u izboru najboljeg EU projekta u 2021. godini.

Na dnevnom redu bila je i Informacija o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji. U prošloj godini zbog epidemiološke situacije Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji je održalo dvije sjednice, a jedna je održana elektronskim putem. Na sjednicama se raspravljalo o pitanjima važnim za Međimursku županiju te su obilježeni Dan socijalnog partnerstva 21. siječnja i Dan zaštite na radu 28. travnja. Program rada za 2022. godinu vrlo je ambiciozan, a članovi Vijeća naglasak rada Vijeća stavljaju na utjecaj državne politike na regionalnu i lokalnu samoupravu, život i standard građana, rad lokalnih samouprava, društvenih tvrtki i agencija te demografsku sliku Međimurja i utjecaj tih faktora na gospodarstvo.

Vijećnici su usvojili Analizu stanja sustava civilne zaštite za Međimursku županiju, utvrđenu na sjednici Stožera civilne zaštite Međimurske županije održanoj povodom Dana europskog broja 112, kao i Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Međimurske županije za 2022. godinu.

Pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić-Mikulić imenovana je novom upraviteljicom Zaklade za prevenciju Međimurske županije, a župan Međimurske županije Matija Posavec imenovan je novim-starim upraviteljem Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec.

Na današnjoj 5. sjednici Skupštine Međimurske županije je Željko Pavlic, vijećnik MDS, zatražio pisani odgovor od HEP – Proizvodnja d.o.o.

Naime, „HEP Proizvodnja d. o. o. naručitelj je radova na projektiranju i izgradnji sunčane elektrane – SE Donja Dubrava, koja bi se uskoro trebala početi graditi.

Pavlica je zanimalo zašto su ovu elektranu nazvali ‘Sunčana elektrana Donja Dubrava’, kako piše u dokumentima, kada se nalazi unutar područja Općine Sveta Marija, odnosno uz Hidroelektranu Dubrava.

– Mjesto, odnosno Općina Donja Dubrava, nalazi se desetak kilometara od SE, i ne samo to, da bi se iz Općine Sveta Marija stiglo u Općinu Donja Dubrava, mora se proći kroz Općinu Donji Vidovec. Ne znam koji su to iracionalni razlozi doveli do ove apsurdne situacije, ali pozivam HEP Proizvodnju da naziv ove solarne elektrane promijeni, i da ako već koriste toponime, da ih vežu s područjima na kojima se projekti i nalaze – rekao je.