07.12.2020., Cakovec - Medjimurje postalo najzarazenija regija u Europi. Zupanijska bolnica Cakovec.
Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata PCR testiranjem nema evidentiranih pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 u Međimurskoj županiji.
Tijekom vikenda brzim antigenskim testom testirano je 174 osoba, od čega je evidentirano 9 pozitivnih nalaza, što je 5,1 % od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavilo se 433 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 2 489.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirane su 73 osobe pozitivne na SARS-CoV-2. U protekla 24 sata hospitalizirano je 7 pacijenata, otpuštena su 2 pacijenta, 4 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. Preminule su dvije osobe, ženska osoba stara 73 godine, muška osoba stara 91 godinu.
Na današnji dan 7-dnevna incidencija u Međimurskoj županiji na testiranja PCR metodom iznosi 1.666 pozitivnih na 100 000 stanovnika, što je manje u odnosu na tjedan ranije kada je incidencija bila 2.543. 14-dnevna incidencija iznosi 4.209, dok je tjedan ranije iznosila 5.786 pozitivnih na 100 000 stanovnika.
U proteklih sedam dana PCR-om je testirano 2.949 osoba te je udio pozitivnih u broju testiranja 62,1 %. Sve epidemiološke brojke i u ovome tjednu bilježe pad.
Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.
Policijski službenici Policijske postaje Prelog zaprimili su kaznenu prijavu od 71-godišnjaka kojim prijavljuje da je nepoznati počinitelj u razdoblju od 30. siječnja do 13. veljače 2022. godine, u polju zvanom „Muršćak“ nedaleko Goričana porušio i ukrao nekoliko stabala graba i jasena.
Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna.
Iz policije apeliraju na vlasnike šuma da što češće obilaze svoje posjede, kako bi zajedničkom suradnjom spriječili šumske krađe.
– Ukoliko i dođe do krađe, molimo građane da odmah po saznanju prijave kazneno djelo te prikupe sva relevantna i korisna saznanja kako bi se moglo doprinijeti otkrivanju počinitelja i eventualno poslužiti kao dokaz u sudskom postupku – stoji u policijskom priopćenju.
U subotu, 12. veljače, oko 10,15 sati, u šumskom predjelu „Krče“ između naselja Belica i Držimurec, građanin je pronašao vježbovnu protupješačku minu, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
Na mjesto događaja izašao je policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave međimurske koji je eksplozivno sredstvo izuzeo i do uništenja pohranio u skladište Policijske uprave.
Iz polisije pohvaljuju savjesnog građana i dalje pozivaju javnost da bez bojazni od sankcija prijavljuju pronalazak opasnih eksplozivnih sredstava, oružja i streljiva kako bi se otklonila opasnost od neželjenih posljedica.
Općinsko vijeće Općine Donji Vidovec je na svojoj posljednjoj sjednici, između ostalog, donijelo prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Upravnog vijeća o visini ekonomske cijene smještaja djece u Dječji vrtić „Klinčec“ Donja Dubrava – Područni odjel Donji Vidovec.
Ovom Odlukom daje se prethodna suglasnost na Prijedlog odluke o ekonomskoj cijeni smještaja djece u Dječji vrtić „Klinčec“ Donja Dubrava – Područni odjel Donji Vidovec koji je Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Klinčec“ donijelo na svojoj 45. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. godine. Ekonomska cijena 10-satnog boravka u vrtiću iznosit će 1.700,00 kuna, a primjenjivat će se od 1. ožujka 2022. godine.
Odluku je prokomentirala Bojana Petrić, općinska načelnica Općine Donji Vidovec:
– Ekonomska cijena Vrtića je nažalost povećana zbog rasta cijena prehrane, plina, struje i slično, a cijena se nije mijenjala već desetak godina. Razlog je i manjak u poslovanju do kojeg je došlo jer ravnateljica nije prekinula radni odnos sa zaposlenicima koje su bile zaposlene preko Europskog socijalnog fonda „Za obitelj“ i nije nas o tome obavijestila odmah u travnju ili svibnju kada je on prestao djelovati već to učinila tek u prosincu, ako se dobro sjećam – rekla je načelnica.
Inače, dosadašnja cijena je bila 1.290 kuna, a omjer sufinanciranja je bio 60%:40% u korist Općine Donji Vidovec. Po novoj cijeni novčane obveze roditelja će mjesečno biti 680 kuna, a ustanovu polazi 29 mališana premda je interes roditelja znatno veći, no prostorni uvjeti ne dozvoljavaju prihvat njihovog većeg broja.
Kada govorimo o manjku u poslovanju ono je bilo 178.661 kunu. Jedan od razloga je što su u neprekinutom radnom odnosu u odjelu u Donjem Vidovcu ostale su tri djelatnice koje su bile zaposlene na određeno vrijeme u sklopu projekta „Za obitelj“. U „Klinčecu“ kažu da su ostalo jer se je očekivalo se da će projekt po okončanju odmah biti nastavljen. To će se, kako se doznaje, ponovno pokrenuti ovih dana.
Međimurska županija nastavlja sa strateškim razvojem područja poslovne zone Poslovni park Međimurje na kojem će se narednih godina izgraditi i razviti suvremeni proizvodni pogoni i servisni centri za automobilsku industriju, e-mobilnost i visoku tehnologiju.
Nakon revitalizacije objekata na prostoru bivše vojarne u kojima djeluju Tehnološko-inovacijski centar Međimurje sa startupovima, Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra, Međimursko veleučilište u Čakovcu, potporne i razvojne agencije, cilj je razviti poduzetničku zonu Poslovnog parka Međimurje, stoga je Međimurska županija na prodaju stavila preostala zemljišta. Temeljem javnog natječaja, pet zemljišta kupila su tri poduzeća koja već djeluju na području Međimurja i svojim poslovanjem pridonose pozitivnim gospodarskim pokazateljima koje Međimurska županija bilježi.
Župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao je ugovore o kupoprodaji zemljišta s tvrtkama LTH Alucast d.o.o., Autokuća Gašparić d.o.o. i Framos Technologies d.o.o. – zahvaljujući kojima će se u narednom razdoblju poduzetnička zona u tom dijelu Čakovca okrenuti visokim tehnologijama.
LTH Alucast d.o.o. otkupio dodatne građevinske parcele za nove razvojne investicijske planove – u tijeku je proširenje dodatnih proizvodnih pogona
Tvrtka LTH Alucast d.o.o. 2017. godine otvorila je pogon na području Poslovnog parka Međimurje, a uskoro će krenuti s izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta. Jedna su od najmodernijih proizvodnih lokacija u grupi LTH Castings iz Slovenije, stabilne i renomirane grupacije s prosječnim godišnjim prihodima višim od 300 milijuna eura i preko 70 godina tradicije. Pripadaju među najmodernije, visokotehnološke tlačne ljevaonice aluminija u Europi, a razvojni su partneri najuglednijim svjetskim proizvođačima automobila poput Mercedesa, BMW-a, Audi-a, Volkswagena i mnogih drugih dionika iz automobilske industrije.
Zbog planiranog stabilnog rasta i daljnjeg razvoja poslovanja u Čakovcu završavaju prvu faza proširenja dodatnih 3.300 m² proizvodnog pogona. LTH Alucast trenutno čini više od 270 djelatnika i kontinuirano zapošljavaju nove kadrove, a plan je do kraja 2022. godine – s već ugovorenim projektima – zaposliti dodatnih novih 50-ak djelatnika.
Direktori LTH Alucast d.o.o. Tomislav Tot i Tadej Muhič, koji su potpisali ugovor sa županom Posavcem, naglasili su da s realizacijom izgradnje novih proizvodnih kapaciteta kreću vrlo brzo te se planira dodatno proširenje postojećih proizvodnih hala.
Moderan Poslovno-servisni centar za viličare, teretna i osobna vozila
Autokuća Gašparić u Poslovnom parku Međimurje planira izgradnju i otvorenje Poslovno-servisnog centra za viličare, teretna i osobna vozila ukupne površine do 3000 m2. Djeluju od 1990. godine i fokusirani su na logistiku i transport, a osim toga što su ekskluzivni zastupnici i distributeri Still viličara, imaju i najveći tržišni udio električnih viličara u Hrvatskoj te se ovom investicijom žele više usmjeriti u e-mobility.
Direktor Alen Gašparić prilikom potpisivanja ugovora istaknuo je da im je s obzirom na sve veći broj kupaca potrebna veća servisna radionica i povećanje skladišnih kapaciteta:
„Naravno, potreban nam je i veći broj servisera kako bi se naši planovi razvijali u skladu sa strategijom poslovanja, stoga planiramo otvaranje novih radnih mjesta“.
Vodeće visokotehnološko poduzeće Framos Technologies d.o.o. izgradit će samoodrživi kampus koji će biti hub inženjera, proizvodnje, razvoja i istraživanja
Jedno od vodećih hrvatskih visokotehnoloških poduzeća, Framos Technologies d.o.o., izgradit će suvremeni kampus koji će objediniti znanje inženjera, proizvodnju, razvoj i istraživanja. Framos Technologies započeo je svoj rad kao domaće poduzeće Smartek Vision 2001. godine koje je ušlo u inkubator Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje s 5 zaposlenih, a uskoro im je kadar narastao na 15 zaposlenih. 2019. godine ih prepoznaje njemački Framos, a danas zapošljavaju više od 80 visokokvalificiranih zaposlenika te su uz sjedište u Čakovcu otvorili i izdvojeni ured u Zagrebu s fokusom na R&D i proizvodnju razvijenih produkata unutar Framos-a globalno.
Razvijaju visokotehnološke proizvode u području računalnog vida te se bave distribucijom i primjenom u gotovo svim porama okoline, od industrije, medicine, znanosti, potrošačke industrije, umjetne inteligencije, digitalizacije, sportske aktivnosti i sigurnosti. Bave se razvojem hardvera i softvera za renomirane svjetske naručitelje i kontinuirano zapošljavaju nove djelatnike u svim odjelima s naglaskom na inženjere.
„Trenutna infrastruktura u našem vlasništvu ograničava nam rast i ne zadovoljava naše potrebe, a ovu lokaciju odabrali smo zbog blizine Centra znanja Međimurske županije i odličnih potencijala koji se stvaraju na tom području.“, kazao je direktor Damir Dolar pojasnivši da će u prvoj fazi projekta izgraditi prostor površine do 2500 m2 koji će zadovoljiti trenutačne potrebe za proširenjem, a u drugoj fazi izgradit će suvremeni kampus, samoodrživi objekt izgrađen prema najvišim standardima zelene gradnje i moderne tehnologije, jedan od rijetkih takve vrste u Hrvatskoj.
Uspostavili su i odličnu suradnju s Metalskom jezgrom, prvim znanstveno-istraživačkim centrom u Međimurju, kroz koji su se simbolično vratili u Centar znanja MŽ.
U gotovo 15 000 m2 novih prostora koji će se izgraditi zahvaljujući spomenutim investicijama, otvorit će se 200-tinjak novih radnih mjesta u automobilskoj industriji, e-mobilnosti i visokim tehnologijama.
Studenti, javite se! Općina Nedelišće poziva sve svoje studente koji studiraju na području Međimurske i Varaždinske županije da se jave na javni poziv za dodjelu jednokratne financijske potpore.
Javni poziv za dodjelu jednokratne financijske potpore redovnim studentima koji pohađaju javne visokoškolske ustanove na području Međimurske i Varaždinske županije u akademskoj godini 2021./2022. raspisao je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.
„Kako bi pomogli i studentima koji studiraju na lokalnim učilištima, odlučili smo uvesti jednokratne potpore u visini 1.000 kn za sve redovne studente koji pohađaju javne visokoškolske ustanove na području Međimurske i Varaždinske županije u akademskoj 2021./2022. Uvjet je da studenti imaju redovno prebivalište na području Općine Nedelišće i da studiraju kao redovni studenti,“ rekao je načelnik Nikola Novak
Prijaviti se možete od 14. veljače 2022. do 4. ožujka 2022. godine.
Svu potrebnu dokumentaciju kao i tekst javnog poziva, te postupak prijave možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Općine Nedelišće na poveznici.
„Amor omnia vincit“, kaže poznata latinska poslovica, a znači „Ljubav sve pobjeđuje“. Dakle, godine, vrijeme, mjesto, sve životne nedaće… Bračni par Mesarić iz Peklenice primjer je lijepe ljubavne priče, odnosno ljubavi koja se dogodila dvoje ljudi kad su im već sve lađe po tom pitanju potonule. Život nam svima donosi tužne i bolne, ali i lijepe i sretne trenutke, a ljubav… neka su srca slomljena, ali ne zauvijek!
Gordana (51) i Ivan (nadimka Janči) (55) Mesarić iz Peklenice u braku su „već“ divne tri godine. No, njihova ljubavna priča počinje zapravo još prije 36 godina, kad je Gordani bilo 16 godina.
– Upoznali smo se u mom rodnom Križovcu, kad je on radio kao šegrt kod obrtnika preko puta moje kuće. Bila sam njegova prva simpatija. I on se meni sviđao. Međutim, životni putevi su nam se razdvojili. Nismo se više viđali, on se oženio, ja sam se udala, godine su prolazile – priča nam Gordana.
Prije šest godina dogodio se preokret u životu njih oboje
Ivan je prije šest godina ostao udovac. Gordana se prije devet godina rastala. Nakon tri godine samoće, tada 52-godišnji Ivan ugledao je tada 48-godišnju Gordanu na utakmici tijekom svjetskog prvenstva pod šatorom i zapazio je iako je utakmica bila napeta.
– Počeo sam se zanimati što je s njom, gdje je i kako je. Bilo mi je drago čuti da je slobodna, odnosno rastavljena. Kako smo bili prijatelji na Facebooku, odlučio sam joj se javiti putem Messengera, međutim uspio sam joj samo poslati, zabunom, jedan lajk – smije se Ivan.
Bio je to lajk koji im je promijenio živote
– Odjednom sam od Ivana na Messenger dobila samo lajk. Bilo mi je to neobično, no poslala sam mu poruku „Bok, kako si?“ i tako je krenulo dopisivanje – prisjeća se Gordana.
Čini se da je Ivan ipak svladao korištenje Messengera, jer dopisivanje je urodilo plodom. Ubrzo su se našli i jednostavno kliknuli. Dalje slijedi romantika!
Prosidba na Mađerkinom bregu
– Već nakon tri mjeseca zaprosio me na Mađerkinom bregu, na Vincekovom pohodu! Kad se sagnuo, prvo samo mislila da veže vezice na cipelama, kad sam shvatila da kleči jer me prosi. Pristala sam i nisam požalila ni trenutka. Danas smo jako sretni zajedno – opisuje nam Gordana.
Zajedno imaju šesterodjece i devet unuka!
Što se događa kad se spoje dvije obitelji s mnogo djece? Naravno, mnogo posjeta, veselja i unuka! Ivan je tijekom svog braka dobio tri sina – Igora, Deana i Nikolu – te 4 unuka (tri dečkića i jednu djevojčicu). Gordana je dotle dobila tri kćeri– Mateu, Ivanu i Beatris – te pet unuka (tri curice i dva dečkića). Imala je i sina Dominika, koji je s 11 godina tragično preminuo u rijeci Muri, ali zauvijek je u njezinom srcu.
– Nakon smrti sina više nisam ista, to je događaj koji vas zauvijek promijeni. Ne prođe dan da ne pustim suzu. No, sretna sam da danas imam ovako dobrog muža. Imamo sve što nam treba u životu! – rekla je Gordana.
Gordana i Ivan kao mladenci
Uvjerili smo se u sve i sami. U posjeti kod njih primijetili smo da se ponašaju kao „golupčići“. Osim uzajamnog poštovanja i ljubavi koju si pružaju svakog dana, te ljubavi djece i unuka odnosno ispunjenog obiteljskog života, njihov topli dom ujedno je i malo životinjsko carstvo, koje uključuje mačke, pse, patke, kokoši i svinje, a o kojem smo nedavno pisali ovdje.
Gordani i Ivanu, koji su pronašli ljubavnu sreću u godinama u kojima se ljubav ne pronalazi na svakom uglu, svaki je dan Valentinovo. Želimo im još puno, puno lijepih i sretnih zajedničkih godina!
U subotu, 12. veljače, crkvenim obredom i kasnijim slavljem 50 godina ljubavi i zajedništva proslavili su supružnici Mrnjavec, Terezija i Andrija. I prije pedeset godina istoga nadnevka bila je subota kada su se vjenčali u mjesnoj župnoj crkvi.
Danas, nakon „prohujalih” 50 godina braka sretni su u okruženju svojih najmilijih. To su prije svega djeca: Andreja, Vedran i Natalija pa potom unuci: Sabina, Marin, Jan, Mark i Tara.
Oni su im bili i prvi čestitari kojima su se kasnije pridružili i svi prisutni zaželjevši im još puno godina sretnog braka.
Ljubomir Kolarek, gradonačelnik jednog od tri međimurska grada, Preloga, ujedno je i saborski zastupnik iz redova HDZ-a i član Odbora za zaštitu okoliša, a na sjednici održanoj 9. veljače 2022. godine u Saboru Republike Hrvatske, govorivši o temi zbrinjavanja nuklearnog otpada NE Krško, iskoristio je priliku i pohvaliti grad Prelog.
– Pred nama je konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Ovaj je Zakon povezan i s prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti – započeo je svoj govor, te nastavio:
– Ponovit ću još jednom ono što smo čuli i od predlagatelja. Ovim Prijedlogom zakonom namjeravaju se urediti sljedeća osnovna pitanja: koje državno tijelo ostvaruje osnivačka prava u odnosu na Fond, kojem tijelu Fond odgovara za svoj rad, opseg odgovornosti Fonda za svoj rad, opseg jamstva Republike Hrvatske za rad Fonda, poslovi i javne ovlasti Fonda. Ukratko, izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško uskladit će se odredbe iz trenutno važećeg Zakona o Fondu s novim ili izmijenjenim zakonskim, podzakonskim i provedbenim propisima koji izravno utječu na djelatnosti, ovlasti i obveze Fonda – rekao je Ljubomir Kolarek i nastavio:
– Bitno je naglasiti da će izmjenom Zakona biti omogućeno osnivanje i upravljanje Centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada od strane Fonda. Ovdje nema previše tajni i nejasnoća jer se ovim zakonskim prijedlogom zapravo usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Naime, Republika Hrvatska se, zajedno s Republikom Slovenijom, potpisom Međudržavnog ugovora te prihvaćanjem svih međunarodnih konvencija, direktiva i sličnog, obvezala razgraditi NE Krško i zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad nastao radom i razgradnjom elektrane.
Ovakve su teme, smještanje i zbrinjavanje otpada i briga za otpad, uvijek osjetljive i rado se na njima skupljaju bodovi. Ne samo kada je riječ o nuklearnom otpadu, gdje sama ta riječ može utjerati ljudima strah u kosti, već su svježi i primjeri u zbrinjavanju otpada i stvaranju ekoloških bombi i u našim gradovima koji bi trebali biti sinonim za razvoj, poput Varaždina ili glavnog grada Zagreba. O temi gospodarenja otpadom već sam govorio ovdje jer, Prelog, grad iz kojeg dolazim, ima što reći i pokazati. Mi smo danas brand, mislim da slobodno mogu upotrijebiti taj izraz, po gospodarenju otpadom. Grad Prelog je prvi u Hrvatskoj s blizu 70 posto odvajanja otpada. Sveukupno, Grad Prelog i 11 okolnih jedinica lokalne samouprave, u 2020. godini prema podacima našeg komunalnog poduzeća, odvojeno su sakupili i obradili 65 posto komunalnog otpada na svojem području u sklopu javne usluge.
Naravno da se ovdje radi o sasvim drugoj vrsti otpada i sasvim drugim pravilima, no htio bih naglasiti da se kod ovih tema pokuša pristupati što pažljivije, razboritije i kvalitetnije. Svjedoci smo velikih i stalnih problema oko opskrbe raznih oblika energije. Republika Hrvatska i ovim zakonima određuje svoju energetsku budućnost te je potrebno biti pametan i realan te dobro odlučiti što je najbolje za nas i naše građane – završio je svoj govor Ljubomir Kolarek.
Država kontrolira koliko gastarbajteri zarađuju u inozemstvu i koliko su zbog toga dužni platiti poreza u Hrvatskoj. Dvojici Varaždinaca tako je stiglo porezno rješenje na ukupno 300.000 kuna na dohodak iako su porez već platili u Austriji. Premda se radnici bune, propis dvostrukog oporezivanja za radnike u inozemstvu nije novost, ali je sada tek počela puna primjena. Hrvati nažalost nisu dovoljno porezno pismeni, piše DNEVNIK.hr.
Zvonka i Dušana veže slični životni put. Trbuhom za kruhom otišli su u Austriju prije gotovo tri desetljeća. Kažu problema sa poreznom nikada nije bilo. Do kraja prošle godine. U vrijeme blagdana obojici je stigla čestitka iz varaždinske Porezne uprave, rješenje o plaćanju poreza na plaću koju zarađuju u Austriji.
Smatraju da taj porez u Hrvatskoj ne bi trebali platiti, jer ga uredno plaćaju u Austriji.
– Ja sam sve plaće koje sam zaradio u Austriji donio ovdje i država je uzela porez 25 posto jer sam ulagao i sve novce koje sam zaradio potrošio u Hrvatskoj. Da vam pravo kažem, žao mi je – ispričao je Dušan.
Propisi nisu novost, primjena jest. Inozemni dohodak mora se prijaviti, pogotovo ako je osoba hrvatski porezni rezident.
Ako se inozemna primanja prijave dobrovoljno, porez se obračunava bez kamata i novčane kazne zbog nepravodobne prijave dohotka, koje idu do 20 tisuća kuna.
Više o temi i prilog Dnevnika Nove TV pogledajte ovdje.
