Animirani; Uloge/Glasovi: Ida Bedenik, Judita Franković Brdar, Dea Presečki, Marijeta Ugrina, Chiara Agreš
Nova avantura studija Disney i Pixar redateljice Domee Shi koja je 2018. godina osvojila nagradu Oscar za kratki animirani film Bao. Inspiracija za film došla je iz njezinog djetinjstva, odnosno iz raznih neugodnih situacija zbog kojih se kao tinejdžerica osjećala loše ili jako sretno i uzbuđeno. Novi animirani film u središtu radnje ima tinejdžericu Mei Lee koja se pretvara u ogromnu crvenu pandu kada je pod stresom ili kada je jako uzbuđena (što je gotovo stalno). I kao da promjene u njezinim interesima, odnosima i tijelu nisu dovoljne, njezina pretjerano zaštitnički nastrojena, ako ne i pomalo nadmoćna majka Ming, nikad nije daleko od svoje kćeri – zapravo dosta nezgodna stvar za svakog tinejdžera.
12. I 13.3.2022., SUBOTA I NEDJELJA U 19 SATI
Jackass zauvijek (Jackass Forever)
Komedija; Uloge:Johnny Knoxville, Steve-O, Chris Pontius, Jason Wee Man Acuna
Johnny Knoxville i njegova skupina luđaka postavili su neka važna pitanja na koja je vrijedilo odgovoriti, poput: Što bi se dogodilo da Steve-O stavi roj pčela na svoju bradu? Ili, kako napraviti zmaja koji može podići čovjeka od 186 kg iznad polja kaktusa? Može li Knoxville mađioničarskim trikom ukrotiti bika teškog dvije tone? (Spoiler: bikovi ne vole magiju). U filmu se uz Knoxvillea popjavljuju i Steve-O, Chris Pontius, Jason Wee Man Acuna, Preston Lacy, Ehren McGhehey i Dave England, kao i novi članovi Sean Poopies McInerney, Jasper Dolphin i Zach Holmes, a Eric Andre, Tony Hawk, Machine Gun Kelly i Shaquille O’Neill imaju gostujuće uloge.
Općina Donji Vidovec će se aktivno uključiti u akciju pomoći stanovnicima Ukrajine. Akciju prikupljanja hrane, odjeće i higijenskih potrepština provodit će se u nedjelju, 13.03.2022. godine u vremenskom periodu od 10:00 do 14:00 sati u dvorani Društvenog doma Donjeg Vidovca. Pozivaju se mještani da se uključe u prikupljanje pomoći nabavkom isključivo potrepština koje su navedene u nastavku. Odjeća neka bude čista, bez oštećenja i koja je odmah spremna za korištenje, primjerena godišnjem dobu. Preporuka je odjeću sortirati prema spolu i veličini u zasebne vrećice na koje je potrebno napisati kome je namijenjena, npr. ženska osoba, vel. 38/M, radi lakše i brže raspodjele osobama u izbjeglištvu.
STVARI KOJE NISU NA OVOM POPISU ĆE SE VRATITI DONOSITELJU!
PRIKUPLJANJE POTREPŠTINA ZA IZBJEGLICE PROVODIT ĆE SE PO POTREBI KROZ CIJELI MJESEC OŽUJAK!
– Dobre vijesti su stigle iz Ministarstva kulture RH – rekao je s radošću općinski načelnik Dario Friščić.
Pojasnio je kako je Općini Kotoriba odobreno 400.000 kuna za adaptaciju potkrovlja Knjižnice i čitaonice Kotoriba i to nakon što je nedavno istoj ustanovi iz iste institucije odobreno 25.000 kuna za nabavu knjižne građe.
Odobreni novac je rezultat pozitivne ocjene prijave na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2022. godinu za gradnju, rekonstrukciju i opremanje kulturne infrastrukture. Odobreni novac će se iskoristiti za adaptaciju i rekonstrukciju potkrovlja Knjižnice i čitaonice Kotoriba.
– Valja istaknuti da je od ukupno prijavljenih 637 programa Ministarstvo kulture prihvatilo njih 219, a posebno veseli što je među njima i ovaj iz Kotoribe – dodao je Friščić.
Zahvaljujući dobroj suradnji između Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i slovenskog Instituta ICANNA, Centar održivog razvoja na MEV-u uskoro će proučavati kanabis, a studentima će biti dostupan i novi izborni predmet na kojem će učiti o konoplji u medicini.
U srijedu je u prostorijama MEV-a predstavljena knjiga Konoplja u medicini doc.dr. Tanje Bagar sa slovenskog Instituta ICANNA koja je naglasila kako tržište za CBD proizvode raste, dok istovremeno nema laboratorija koji bi mogli mjeriti udio kanabinoida u tim proizvodima.
– Ideja je bila da Institut i Centar održivog razvoja surađuju na tom području i da stavimo u funkciju laboratorij koji to može mjeriti. U ovom laboratoriju možemo mjeriti nečistoće koje se puno puta pojavljuju u tim proizvodima, kao što se teški metali i pesticidi. Mislim da smo došli do laboratorija koji je odličan za tu svrhu – rekla je Bagar dodavši kako je njezina knjiga dobila odlične kritike, a s obzirom da nije u potpunosti napisana stručnim jezikom puno ljudi ju kupuje.
Kako je pojasnila, ideja knjige bila je da pojedinac koji se suočava s liječničkom dijagnozom u njoj može pronaći odgovor na pitanje mogu li mu pomoći kanabinoidi.
-To je bila osnovna ideja, tako da knjiga predstavlja što su kanabinoidi, što oni čine našem organizmu, što možemo od njih očekivati i koja su najčešća područja u medicini gdje oni mogu pomoći – zaključila je Bagar.
Voditeljica laboratorija Biokemija okoliša Centra održivog razvoja dr.sc. Silvija Zeman istaknula je kako je njihov laboratorij u procesu ishođenja dozvole za kanabinoide, a najavila je i uvođenje dodatnog izbornog kolegija vezanog uz konoplju u medicini.
-Laboratorij ima svu opremu za istraživanje kanabinoida tako da vjerujem da to možemo solidno odraditi. Razlog zbog kojeg još moramo čekati su dozvole i akreditacija laboratorija – rekla je Zeman.
U utorak, 8. ožujka 2022. godine u Čakovcu je održano 2. kolo Kros lige Globetka. Unatoč hladnom vremenu, na utrci je sudjelovalo čak 214 trkačica i trkača, a s obzirom na to da je BIO Dan žena, svim trkačicama nakon utrke uručen je u znak pažnje poklon Cvjećarnice Iris Palovec/Miklavec.
Ovo kolo obilježilo je veliki broj osobnih rekorda, pri čemu je bez konkurencije svakako bio Jurica Tomac iz Štrigove koji se na utrci od 7,8 km rezultatom od 26:48 svrstao na 2. mjesto tablice svih vremena. U konkurenciji žena na istoj dionici prva je bila Alenka Horvat, dok je u utrci na 3,6 km kod žena prva bila Ana Dobša, a kod muškaraca Saša Horvat.
Jurica Tomac
Na utrci od 7,8 kilometara od ženskih natjecateljica najbrže su bile Alenka Horvat (AK Varaždin) iz Novog Sela Rok, zatim Dubravka Horvat (individual.) iz Draškovca te Ivana Baranašić (individul.) iz Palovca. Od muških trkača tri prva mjesta na dugoj stazi zauzeli su dakle Jurica Tomac (AK Međimurje) iz Štrigove, Zoran Križanić (AK Međimurje) iz Obrankovca te Siniša Škvorc (AK Međimurje) iz Slemenica.
Na utrci od 3,6 kilometara najbrže od ženskih natjecateljica bile su dakle Ana Dobša (AK Međimurje) iz Čakovca, Lea Kos (USR Sport za sve) iz Pleškovca i Mateja Golenja (AK Fit) iz Svetog Đurđa. Kod muških trkača na kraćoj stazi, to su bili Saša Horvat (AK Međimurje) iz Preloga, Hrvoje Vugrinec (indiv.) iz Goričana i Vedran Rešetar (individual.) iz Novog Sela Rok.
Među hodačima, najbrži su bili Ljiljana Škrobar (USR Sport za Sve) iz Brezja i Boris Lacković (AK Dinamo Zrinjevac) iz Lužana Biskupečkog, koji su nedavno briljirali i u Polarnoj kros ligi Prelog.
Sljedeće, 3. kolo Globetke 2022. u organizaciji AK Međimurja, održat će se u utorak, 12. travnja 2022. godine u 18 sati.
Bračni par Jasmina i Ivica Bister vlasnici su tvrtke Bister d.o.o., jednog od najvećih proizvođača bučinih ulja u Međimurju, koji svoje proizvode prodaju u trgovačkim lancima Kauflanda, (Inter)Spara i specijaliziranim trgovinama zdrave hrane diljem Hrvatske i Austrije, a unutar Međimurja, vjerojatno jedini, imaju i svoje automate-uljare. Osim uljare, imaju i frizerski salon, djecu, sportske aktivnosti i pravednu raspodjelu kućanskih poslova.
U obitelji Bister, koju čine Jasmina (42), rodom iz Pribislavca, Ivica (43) iz Domašinca te dvoje djece, Ivan (14) i Emily (16), uvijek je bilo vrlo dinamično, a počinjemo s njihovom zanimljivom pričom o uspješnom biznisu.
Jasmina i Ivica Bister
– Ja sam frizerka, on je konobar. S vlastitim biznisom započeli smo 2001. godine, kad sam otvorila frizerski salon u Domašincu. Godine 2007. otvorila sam frizerski salon u Štefancu, koji imam još i danas, dok sam onaj u Domašincu zatvorila. Iste godine započeli smo i proizvodnjom bučinog ulja, što smo prepoznali kao nešto čega nedostaje u Međimurju. Testirali smo tržište, prvo hrvatsko, od Istre do Dubrovnika, sudjelovali na sajmovima diljem Europe – ispričala nam je Jasmina.
U početku su se bavili uzgojem tikvi i nosili koštice na prešanje u Varaždin (tada baš nije bilo usluga prešanja u Međimurju), sve dok nisu odlučili napraviti svoju uljaru 2010. i opremiti je prešom i svim potrebnim za konvencionalan način rada, odnosno toplo prešanje. Ivica je još neko vrijeme radio kao konobar, no zatim se potpuno posvetio uljari.
– Danas više ne sadimo tikve, jer nam se posao proširio, već imamo kooperante iz cijelog Međimurja, s kojima imamo dugoročne ugovore. Naime, želite li proizvodnju „od polja do stola“ onda proizvodite na malo – kaže Jasmina.
Kako izgleda proces izrade bučinog ulja?
Koštice se prvo melju, zatim se peku na određenoj temperaturi koja se detaljno kontrolira, pa se prešaju i cijedi se ulje. Nakon toga ulje se taloži 7-15 dana, te se talog baca (to znači da su ulja nerafinirana), a ulja su spremna za pakiranje u boce. Krute čestice koje se pri ovom zadnjem koraku slegnu, a koje se nazivaju prge ili pogače, se melju i prodaju za izradu bezglutenskog brašna, ribiče ili ishranu stoke.
Kako su naučili sve o tom biznisu?
Počeli su s jednom prešom manjeg kapaciteta, hodali po sajmovima, informirali se… Kad je poslovanje zaživjelo, kupili su prešu većeg kapaciteta i sve strojeve za proizvodnju ulja.
– Isprobavali smo prešanje i eksperimentirali, sami smo sve morali naučiti, jer nema škole za uljara – objašnjava Jasmina.
Uljomat uljare Bister
Prodaju ulja i nude usluge prešanja koštica, i to ne samo bučinih
Danas, tijekom cijele godine, proizvode pet vrsta ulja: najprodavanije im je Djevičansko kraljevsko 100 % bučino ulje, a imaju i Međimursko crno ulje (omjer: 60 bučino : 40 suncokretovo ulje), Salatno ulje (80 suncokretovo : 20 bučino), Ekstra djevičansko 100 % bučino ulje (od pomno probranih, ručno čišćenih koštica) i Hladno prešano kraljevsko 100 % bučino ulje. Imaju i poklon pakete, a prvi su osmislili i keramičke tikvice punjene uljem, koje ostaju kupcima za dalje kao spremnik za ulje.
– To je naš izum. Te bočice u obliku tikvica dizajnirala je Jasmina 2010. godine, a proizvodi ih za nas jedna međimurska tvrtka – objasnio je Ivica.
Nude i usluge toplog prešanja (bučine koštice) i hladnog prešanja, i to ne samo bučinih koštica, koje se kao hladno prešane manje traže od ulja dobivenih toplim prešanjem, jer ima intenzivniji i delikatesniji okus, već i oraha, lješnjaka, konoplje…
Automatski aparati za kupnju ulja – uljomati
Sva njihova ulja nalaze se i na uljomatima, koji se nalaze ispred BAT-ovih trgovina u Čakovcu i Murskom Središću, pekare Cro-pek u Čakovcu te kod pizzerije Rosa u Prelogu. Uljomati rade 0-24 sata. Djeluju kao automat za pića.
– Ubacite novac, odaberete proizvod, otvorite vrata i uzmete bocu – objašnjava Ivica.
– Međimurje specifično po lancima trgovina Metss (Krk), koji ima ulje Čakovečkih mlinova, pa smo se odlučili za uljomate kako bismo se približili domaćem tržištu, odnosno stanovnicima Međimurja – dodala je Jasmina.
Certifikat koji garantira i zaštitare za hranu
U Međimurju doduše ima dosta proizvođača kvalitetnih bučinih ulja, no rijetko tko ulazi u trgovačke lance jer mora zadovoljiti norme. Bisteri su u tome uspjeli. Njihovi proizvodi posjeduju certifikat IFS, internacionalnu oznaku sigurnosti i kvalitete. To znači da, među ostalim, imaju i osobu obučenu za zaštitu hrane (kamere, zaključavanje, briga da u koštice ne upadne ni vlas s glave) i sl.
Uljara, frizerski i kućanski poslovi, te sportski freakovi
Jasmina dakle radi u frizerskom salonu, ali i sa suprugom u uljari, gdje mu pomaže kao voditeljica uljare i radi, kaže, sve što treba, od sustava kvalitete do distribucije i punjenja, iako sam proces prešanja i proizvodnje više radi Ivica zbog fizičke zahtjevnosti poslova. Imaju i dvoje djece, te se moraju dobro organizirati kako bi sve stigli. Posebno ako u životu žele prakticirati i sport, koji im je također neizostavan dio života.
– Planinarimo, hodamo, skijamo, idemo na kružne treninge te trčimo i sudjelujemo na utrkama do 5 km, kao što su Utrka Murščak, Utrka građana i Dječja utrka. Ivica je aktivan i u Školi nogometa Dinamo-Zelenko. Volimo i nogomet, a i sin i kći su nam aktivni u nogometu – otkriva Jasmina.
Uz poslove u uljari i frizerski salon, djecu i hobije, pitali smo ih kako pronalaze vremena za sve to. Ivica je kratko komentirao da se on prilagođava, a Jasmina je zaključila:
– Ivica i je dijelimo poslove u uljari, kao i kućanske poslove, u kojima, dok su dobre volje, sudjeluju i naša djeca. Zapravo, najviše se ponosim svojom djecom. Jer, ovo sve je biznis, kojeg u jednom trenutku radiš više, u drugom manje, a obitelj i djeca su najvažniji.
Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije organizira danas u Termama Sveti Martin u 19 sati proglašenje najboljih sportaša Međimurja u 2021. Godini što će biti glavni događaj večeri, a ništa manje važna neće biti i dodjela priznanja „Franjo Punčec“ za 2021. godinu.
Županijska Zajednica športskih udruga i saveza u suradnji s Udrugom sportskih novinara Međimurja i ove će godine izabrati dobitnika natječaja u izboru „Sportski fair-play potez 2021. godine“, a bit će nagrađen i član Udruge za promociju sporta u medijima 2021. godini. Za dvije potonje nagrade prijedlog su donijeli članovi Izvršnog odbora Udruge.
Natalia Beršadskaj (62) iz Kremenčuka, grada iz središnjeg dijela Ukrajine, nakon dva i pol dana putovanja vlakovima i autobusima, doputovala je danas, 9. ožujka 2022. godine, u selo Donji Mihaljevec u sklopu općine Sveta Marija, gdje su joj smještaj pružili sestrična Džaml Barić (50) i njezin suprug Matija Barić (61), koji su po nju otišli u Nagykanizsu.
Natalia je majka petorice sinova, od čega dvojica ne žive u Ukrajini, pa je u Ukrajini ostavila supruga, tri sina te četvero unuka. Jedan je unuk, kaže, ostao sa snahom, jer ima visoku temperaturu i nije mogao na putovanje, a jedan je sin krenuo sa suprugom i troje djece prema Hrvatskoj, međutim izgubili su daljnji kontakt.
Bez punjača za mobitel, roaminga i normalnih mobilnih usluga, mnogo je izbjeglica nažalost izgubilo kontakt sa svojim obiteljima, a u općem ratnom kaosu koji trese čitavu Europu, iz Ukrajine se trenutno masovno evakuiraju civili, posebno žene i djeca.
Natalija sa supružnicima Barić iz Svete Marije
– U velikom sam strahu i neizvjesnosti, te sam jako zabrinuta za svoju obitelj. Da, svakoga dana u Ukrajini stradavaju nevini ljudi, moji poznanici su ostali zatočeni 10 dana u podrumu s nepokretnim roditeljima, nedavno su ubili jednog stranog studenta koji je želio pobjeći, a metak je pogodio i usmrtio i 6-godišnju djevojčicu. To su samo neke od stvari iz moje blizine, gdje je još relativno mirno zasad, bar je bilo do ponedjeljka, a kako je danas ne znam – opisuje nam Natalia, koja kaže kako si svi međusobno daju podršku, no mnogi ljudi, koji nemaju rodbine u drugim državama, su izgubljeni i ne znaju kuda da uopće idu.
Džaml i Matija Barić imaju dvije kuće u Donjem Mihaljevcu, a ovu, nedavno adaptiranu, spremni su ustupiti i još petero članova Natalijine obitelji, za koje se nadaju da će ipak pronaći put do Međimurja. Njihova je kuća nedaleko ove, te će brinuti o Nataliji, a donaciju hrane i higijenskih potrepština Nataliji je donijela i načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, koja joj je zaželjela dobrodošlicu i koja je dužna bilježiti smještaj svih pristiglih izbjeglica u općini.
Natalia s načelnicom Svete Marije Đurđicom Slamek
Pomoć u smještaju, hrani i potrepštinama
– Svima koji su u mogućnosti pružiti smještaj izbjeglicama iz Ukrajine, mogu se prijaviti jedinstvenu e-mail adresu Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske[email protected] ili na Općinu Sveta Marija, na moj broj 099 366 00 01 – rekla je načelnica Đurđica Slamek, dodavši:
– Otvoreni smo za svaku vrtu pomoći i s pozitivnim stavom dočekujemo sve Ukrajince i želimo im omogućiti da se što bolje smjeste i zaborave na užas koji ih je snašao. Što se tiče djece, Općina Sveta Marija će snositi troškove smještaja ukrajinske djece u vrtiće, a i školarci će se integrirati u školski sustav.
Općina Sveta Marija je u subotu, 5. ožujka, u Vatrogasnom domu organizirala prikupljanje hrane i potrepština za izbjeglice, o čemu načelnica kaže:
– Skupilo se puno hrane, a općina će dalje, prema potrebi, ponovno pozivati stanovništvo na donacije. Pratimo situaciju. Uvijek je problematičan donji veš, pa treba i na to misliti kod kupovine stvari za izbjeglice.
Đurđica Slamek naglasila je supružnicima Barić, čija kuća još zahtijeva određene radove, da joj se jave ako bilo što treba, te da su mještani općine Sveta Marija uvijek spremni pomoći.
Natalia je u Međimurju među nekima od prvih izbjeglica. Diljem Europe smjestilo se već oko dva milijuna ukrajinskih izbjeglica. Ne prekine li se rat, ovo je tek početak, jer riječ je o zemlji sa 47,5 milijuna stanovnika.
Čakovečka I. osnovna škola pokrenula je u školi, na ulazu u sportsku dvoranu, akciju sakupljanja pomoći za izbjeglice iz Ukrajine koji su smješteni u poljskom gradu Zamošć koji je udaljen 60 kilometara od ukrajinske granice. Naime škola u Zamošću je partner čakovečke škole u tri Erasmus+ projekta i zamolili su za pomoć, na što su se učenici, ravnatelj, svi djelatnici, roditelji i prijatelji škole odazvali istog trena.
Krenuli su u akciju prikupljanja u prvom redu hrane za bebe i djecu, pelena, deka, kapa, šalova i rukavica, suhe hrane, sanitetskog materijala i sl. Podršku projektu donacijom je dao i osnivač Grad Čakovec te osobno gradonačelnica Ljerka Cividini, a u prijevozu robe u pomoć su priskočili iz Gradskog društva Crvenog križa na čelu s ravnateljem Kristijanom Valkajem.
Nakon nekoliko dugih i humanih dana prikupljanja te sortiranja donacija koje su odradili redom djelatnici i učenici škole, pedagoginja Dubravka Kečkeš ponosno je istakla rezultate akcije škole – prikupili su šest paleta odjeće, tri palete hrane i dvije palete pelena za djecu. Pritom je zahvalila u ime škole svima na pomoći.
Bravo na ovoj hvalevrijednoj akciji onima kojima je to u ovom trenutku najpotrebnije!
Prvi i najvažniji posao u vinogradu je rezidba. Ako ona nije stručna napravljena može znatno umanjiti urod grožđa. Zato, uz vlasnike vinograda, najčešće veće komplekse vinove loze orezuju stručne ekipe rezača, koje godinama uspješno rade taj posao.
No, kako god stručne bile, valja prekontrolirati svaki čokot. To znaju i poznati vinogradari, otac i sin, Vlado i Robi Hrvat iz Svetog Urbana, koji nakon svake rezidbe još jednom prođu vinogradima sa škarama u rukama i poprave eventualne greške.
Osmijeh na njihovim licima jasno govori da je posao dobro obavljen, a sada slijedi povezivanje orezanih rozgvi za žicu, pa prskanje…
Inače, rezidba mora završiti, kako kažu stari spisi, do Jožefova, 19. ožujka, a onda slijede drugi itekako važni poslovi u “tvornici na otvorenom” sve do berbe i prešanja. Tada vinogradari postaju vinari i sele u podrume gdje njeguju vina. I u tome su Horvatovi majstori s obzirom na brojne najsjajnije medalje koje dobivaju njihova vina na domaćim i stranim ocjenjivanjima.
