Home Blog Page 3351

46-godišnjakinja s poslovnog računa uzimala novac kako bi sebi otplaćivala kredit

0

Postupajući po zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, policijski službenici Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjakinjom s područja Varaždinske županije, zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju i Utaja poreza ili carine.

Naime, 46-godišnjakinja kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem na području Grada Preloga, u vremenskom razdoblju od prosinca 2019. godine do kolovoza 2020. godine s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, s poslovnog računa trgovačkog društva preusmjeravala je novčana sredstva na svoj privatni račun, koja je potom koristila za vraćanje privatnog kreditnog zaduženja, te novac podizala na bankomatima i koristila za svoje osobne potrebe. Na opisani način osumnjičena je ostvarila protupravnu imovinsku korist u iznosu od nekoliko milijuna kuna.

Ujedno, osumnjičena je kao odgovorna osoba u spomenutom trgovačkom društvu, tijekom inkriminiranog razdoblja s ciljem da izbjegne plaćanje poreza na dodanu vrijednost, davala nepotpune i netočne podatke poreznom tijelu, zbog čega nije obračunavala niti platila porez na dodanu vrijednost u iznosu više od milijun kuna.

Protiv osumnjičene zbog počinjenja kaznenih djela Utaja poreza ili carine i Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

U posljednja 24 evidentirano je 60 pozitivnih nalaza, no oporavljenih je više

0
Patrik Macek/PIXSELL
23.02.2021., Zagreb - U Domu zdravlja Centar u Runjaninovoj ulici u tijeku je cijepljenje opce populacije protiv koronavirusa. Ovog tjedna cijepe se osobe starije od 65 godina i kronicni bolesnici, a Stozer civilne zastite najavljuje da ce do lipnja biti procijepljena polovica stanovnistva. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 200 uzoraka, od čega je evidentirano 60 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 u Međimurskoj županiji, što je 30% pozitivnih od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavilo se 69 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 352. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo MŽ uzeto 118 915 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 20 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirana je 1 osoba, nema otpuštenih osoba, 1 pacijent je na invazivnoj respiraciji. Nema preminulih osoba.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

Od ponedjeljka, 21. ožujka 2022. godine cijepljenje će se provoditi samo utorkom i petkom od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

U subotu, 19. ožujka 2022. godine cijepljenje će se održati na cijepnom punktu u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 10:00 do 12:00 sati.

Sljedeće subote, 26. ožujka 2022. godine neće se provoditi cijepljenje. Od mjeseca travnja, cijepljenje subotom provodit će se samo prvu subotu u mjesecu u Čakovcu. U subotu, 2. travnja 2022. u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 10 do 12 sati te u subotu 7. svibnja 2022. u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije od 10 do 12 sati.

Da, moj djed Fitz Ernö autor je pjesme “Međimurje malo, zemljo milena”!

0

Prošlog tjedna u našoj pitalici, uz fotografiju Gornjeg Hrašćana napisali smo da je u tom mjestu rođen i autor jedne od najpoznatijih i najljepših starih međimurskih pjesama “Međimurje malo, zemljo milena”. To je pobudilo veliko zanimanje čitatelja i mnogi su pitali kako se on zove. Evo, čovjek koji je napisao tu pjesmu zove se Mirko Fic, odnosno Fitz Ernö kako je sebe najčešće potpisivao. Njegovi potomci su živi i čuvaju uspomenu na njega:

-Da, moj djed Fitz Ernö napisao je tu meni najljepšu pjesmu o našem kraju “Međimurje malo, zemljo milena, tu je moja domovina, tu me majka rodila…”. Bilo je to negdje na ruskom frontu pred kraj Prvog svjetskog rata, dakle prije više od 100 godina – kaže Ivan Fic (79) iz Gornjeg Hrašćana.

Fitz Erno

Postoje brojni dokumenti o tome, a naki su kroz godine na žalost izgubljeni, ali pjesma je ostala. U narodu. Tko je zapravo bio Mirko Fic?

-Bio je izrazito talentiran mladi čovjek i za pisanje i za crtanje i za pjevanje… Imao je brojnu obitelj, ali je 1914. morao u rat, a završio je negdje na ruskom frontu. U tom ratnom metežu jedna granata je udarila u “križno drevo”, eksplodirala te pobila i ranila mnogo vojnika, ali je “drevo” ostalo cijelo. Tu je moj djed Mirko ostao bez obje noge. Odrezane su mu iznad koljena. I dok je bio u bolnici u Pešti (kasnije Budimpešta) pjesmu je doradio i završio, ali i brojne druge, od kojih su neke i sačuvane. Odande je ljubavne pjesme, priče i igrokaze, s brojnim crtežima slao svojima u Gornji Hrašćan. Na jednom takvom dramatičnom crtežu prikazao je i sebe bez obje noge. Kasnije je pisao i pričice koje su se izvodile na školskim priredbama. Na žalost, ja ga nisam uspio upoznati jer je umro prije nego što sam se ja rodio. Djed Mirko pokopan je na groblju u Gornjem Hrašćanu, ali mjesto više nije označeno – kaže Ivan Fic.

POVRATAK U GORNJI HRAŠĆAN

Kad se vratio obitelji u Gornji Hrašćan nije mirovao. Nastavio je pisati i crtati. Bio je aktivan u svom mjestu, jedan je od osnivača tamošnjeg Dobrovoljnoig vatrogasnog društva. Bavio se svim i svačim, čak je pleo i košare od šibe, kako bi  prehranio obitelj. Pisao je i lirske pjesme, ali ni jedna nije postigla popularnost i snagu kao “Međimurje malo, zemljo milena”.

Ljubaznošću Davora Fica, njegovog prapraunuka, također iz Gornjeg Hrašćana, dobili smo na uvid neke od  crteža i tekstova iz koji je vidljivo koliki je talent imao Mirko Fic. Imamo i rijetku presliku jedine fotografije, na kojoj se Fic Ernö vidi kako markantan i elegantno odjeven stoji na nekom skupu. Tada je već imao drvene noge uz pomoć kojih se lakše kretao.

Na temeljima Mirkove rodne kuće u Gornjem Hrašćanu svoj dom je izgradila obitelj Davora Fica.

Davor Fic

Čeka se treća faza uređenja novogradnje

0

Upravno-poslovna zgrada u središtu Kotoribe gradi se u tri faze. Prve dvije su gotovo okončane, a na redu je treća u kojoj će na red doći njeno vanjsko uređenje i takva dovršena biti će mjesni ponos. Prema informacijama koje posjedujemo po njenom okončanju u nju će se najprije preseliti poslovnica Privredne banke Zagreb koja je dugi niz u derutnoj zgradi tik uz postojeću  pa će se redom preseliti poslovnica Hrvatske lutrije i privatna pekara. I potonja dva poslovna subjekta su u spomenutoj zgradi koja će biti srušena kada ostane prazna. U novoj zgradi će se uz njih biti još tri prazna prostora koja će se zainteresiranima dodijeliti natječaje, dok će prvi kat za svoje potrebe iskoristiti Općina Kotoriba.

Kako i do kamo su došli radovi, što još predstoji i kako novi prostori izgledaju danas prvi će se u to moći uvjeriti općinski vijećnici Kotoribe koji će u 17.30, pola sata prije početka redovne 6. sjednice OV-a Kotoribe, obići spomenute prostore u Ulici kralja Tomislava 100.

Stara poslovna zgrada

U domu bračnog para Hoblaj iz Murskog Središća trenutno živi 13-ero djece

0

Bračni par Hoblaj iz Murskog Središća roditelji su šestero posvojene i sedmero udomljene djece. No to su samo oni koji još uvijek žive s njima. Kroz dom Marine i Vladimira prošlo je još sigurno desetak djece koja su ovdje pronašla ljubav i brigu, prenosi Trend TV.

– Kad smo posvojili prvo dijete imali smo izvrsne uvjete, bili smo mladi i materijalno situirani i svi testovi koje smo obavili su bili dobri. Nakon prvog djeteta, bila je to Barbara, smo mislili kako će biti razmažena ako ostane sama pa smo htjeli posvojiti još djece, rekli su nam – e to neće ići, prvo imaju prednost parovi koji još nemaju djece. Onda smo mi postavili pitanje imate li djece koju nitko ne želi, koje je teže posvojivo i tako smo dobili ostalih petero. Tako da nije teško posvojiti dijete, već je teže posvojiti dijete koje će biti odgovor na moju potrebu ostvarenja roditeljstva pa onda imamo sliku da to dijete bude malo, da ima lijepe oči, da bude nacionalno osviješteno itd. Znači ima djece koja trebaju mamu i tatu, oni mogu biti s poteškoćama ili imaju neke izazove no ona su dobar život koji nam Bog želi dati.

Hoblaj kaže kako je sretno bankrotirao sa svojim privatnim poslovanjem i to mu je omogućilo da se posveti udomiteljstvu i odgojiteljstvu.

-Ja jako vjerujem u Boga i kako njega poznajem on je Bog paradoksa, kod njega je sve naopako. Mi tvrdimo kako je lakše s jednim djetetom no lakše je s više djece. Velike obitelji imaju više linija života. To nije samo uzajamno pomaganje već i igranje i ostalo. Tako da kad se dogodi kriza djetetu koje je jedinac onda se cijela obitelj ljulja, a kada se dogodi kriza djetetu koje je jedno od 5 ili 10, onda mu je lakše tu krizu prebroditi. Mi smo to iskusili i zato pozivam sve da imaju velike obitelji, da usvoje djecu koja trebaju obitelj, kazao je naš sugovornik.

Hoblaj se u životu bavio različitim zanimanjima, što humanitarnim što vjerskim. Tako je u Murskom Središću bio voditelj kršćanske zajednice koja je prerasla u Baptističku crkvu. Osnovao je udrugu Nada za život u kojoj radi kao savjetnik i terapeut. Nada za život bio je odgovor na Vladimirova životna traganja i mladenačke depresije. Odgovor je, kaže, pronašao u osobi i djelu Isusa Krista.

– Mislio sam kako bi bilo dobro osnovati udrugu koja ljudima daje savjete duhovne naravi jer često puta nam je to potrebno kako bismo sve druge okolnosti, obitelj, posao, zdravlje mogli staviti u jedan kontekst – sve to može biti u duhovnom kontekstu lakše rješivo.

Vladimir Hoblaj autor je knjige Što učiniti kad se trese tlo pod nogama? – knjiga je to koja nudi odgovore na pitanja ne samo što učiniti u slučaju potresa na zemlji već i što činiti u slučaju potresnih situacija u našim životima. Nismo mogli ne upitati ga brinu li ga svjetska događanja- pandemija, rat u Ukrajini, globalna kriza i slično te kako on gleda na sve to.

– Ja vjerujem da smo mi kao ljudi i duhovna i duševna bića. Duhovno me ne brinu, imam povjerenje i sigurnost u Bogu, ali kao duševna bića svojim osjećajima reagiramo. Ne možemo biti ravnodušni na vlastite ali i gubitke drugih ljudi, ali i ova druga stvarnost je istinita. Duboko vjerujem da ova knjiga može biti od pomoći. Knjiga ne može izgraditi kuće ali može izgraditi ljude i onda ćemo zajedno graditi kuće i nove živote. Ja sam u tu knjigu stavio sve što sam naučio zadnjih 25 godina kroz praktično iskustvo svojeg života.

Ana Ude progovorila o rastavi: ‘Filip i ja još uvijek smo najbolji prijatelji’

0
Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Čakovčanka Ana Ude početkom pandemije preselila se u Zagreb kako bi započela nov život nakon rastave od gimnastičara Filipa Ude. Za RTL.hr govori o tome kako su i dalje najbolji prijatelji, ali i o novom muškarcu u njezinu životu

Vizažistica, influencerica, slastičarka, majka. Sve ovo je svestrana Čakovčanka Ana Ude koja je u fokus javnosti najprije dospjela kada se natjecala u RTL-ovom showu ‘Tri, dva, jedan -peci!’, a onda i zbog rastave braka s jednim od naših najboljih gimnastičara. Ovu atraktivnu crnku koja godinama gradi i zajednicu na društvenim mrežama sreli smo u novootvorenom centru za vježbanje SpeedFit u centru Zagreba. Zanimalo nas je kakva je ona po pitanju vježbanja, u intervjuu je prvi put govorila o rastavi i novoj ljubavi, ali i priznala kako joj je posao vizažistice zbog pandemije uvelike propatio. 

“Najprije me privuklo to što trening traje samo 20 minuta, a jednako je efikasan kao 90 minuta u teretani. Ostala sam godinu dana vježbati pomoću elektromišićne stimulacije što je po meni najduže u mom životu da sam negdje ostala trenirati. Očito je dobro. Inače sam najviše trenirala u teretani, s trenerima, ponekad bez trenera, pa i Zumbu kada je ranije bila popularna. Svašta sam isprobala tako da mogu reći da sam sve živo doživjela i ovo mi je zaista super trening”, rekla je Ana Ude.

Dok je treninzima vjerna, kada je prehrana u pitanju ne voli se držati strogih režima, pogotovo jer se prije nekoliko godina profesionalno bavila pečenjem kolača i torti. Iako dalje nije brusila zanat, stečeno znanje je neizbrisivo i Ana za svoje najdraže i dalje redovito priprema slastice.  

“Ponajprije sam veliki gurman, ali zdravo volim jesti oduvijek. Kod mene najviše prevladava zdrava prehrana. Ponekad odem na burger ili slično, ali držim se zdrave prehrane“, rekla je. Prisjetila se i sudjelovanja u RTL-ovom showu ‘Tri, dva, jedan – peci!’ gdje su mnogi mislili kako će mlada Čakovčanka dogurati do finala, no ispala je taman prije finalnog ‘okršaja’.  

“Imam jako puno dobrih uspomena iz showa. Najviše na ljude koji su mi dan danas prijatelji, a tamo sam ih upoznala. Puno toga sam naučila, primjerice raditi neka tijesta poput lisnatog koje je dosta komplicirano za napraviti. Definitivno bih ponovno voljela okušati se u nečem takvom jer mislim da sam sada puno spremnija, puno samouvjerenija, ali bilo mi je super“, rekla je Ude, koja podjednako voli jesti i slano i slatko.

Medijskim prostorom prije nešto manje od dvije godine odjeknula je vijest da se rastaje od dugogodišnjeg supruga, gimnastičara Filipa. Dok Ana tu informaciju nije željela komentirati, sada je, nakon što je prošlo neko vrijeme, o tome ipak odlučila progovoriti. Kao i o tome da je ponovno zaljubljena, što ne skriva niti na svojim društvenim mrežama.

„Mogu samo reći da sam u jednom sretnom i zdravom odnosu i da se nadam da će tako ostati. Zasada je sve super, malo sam se zacrvenila… Imali smo puno zajedničkih prijatelja pa je bilo neminovno da se sretnemo, ali sreli smo se u kafiću. U super smo odnosima Filip i ja, još uvijek najbolji prijatelji. Kao što smo bili i prije“, komentirala je Ude. U braku s Filipom dobila je djevojčicu Evu, a malena ja i mamina i tatina mezimica. 

„Pokazuje afinitet i prema gimnastici i prema mojim afinitetima. Ne tjeramo ju na ništa. Odlazi s tatom u dvoranu, a voli se i šminkati. Podjednako briljira na svim područjima“, rekla je kroz smijeh.

Na društvenim mrežama gradi i zajednicu koja voli određen lifestyle – za ljubiteljice mode, zdrave prehrane, make up-a…, a to joj je i as u rukavu zbog toga što joj pandemija utječe na primaran posao.

“Moj Instagram nije nastao u težnji da to postane moja profesija ili moj biznis. Zbog pandemije sam počela biti aktivnija u smislu toga da mi to sve više postane profesionalan segment života tako da se trudim koliko god mogu, a opet da to nije previše lažno i isforsirano. Da je to dalje moj normalan život i da ga, eto koliko mogu, popratim da ga i vi vidite“, rekla je.

Zbog mjera u društvu, svadbe, rođendani i razne druge proslave odvijale su se u ograničenim uvjetima, što je i Ana osjetila u svome poslu. 

“Baš sam se u tom periodu i preselila u Zagreb. Imala sam dvije velike prepreke za prevazići. Još uvijek se borim s time, još uvijek pokušavam doći na razinu posla na kojoj sam bila prije koronavirusa i preseljenja. I nadam se da će to sve jednog dana natrag zaživjeti u onoj mjeri kako je bilo ranije. Najviše volim klijentice koje se nikada nisu našminkale i onda se iznenade koliko su same sebi zapravo lijepe“, rekla je. A kakav joj je život u Zagrebu?

“Puno mi se više sviđa, bez uvrede Međimurju. Nekako sam više za ovakav tip života. U Zagrebu sam cijelo vrijeme pandemije. Nisam ga još osjetila u onom punom smislu, nadam se da ga hoću jednog dana”, zaključila je Ude.

Međimurje dobilo veliko priznanje

0

Financial Times je Međimurje proglasio regijom budućnosti, kao jedno od najpogodnijih područja za uspješno poslovanje u Europi, a ovo je već četvrto priznanje koje je ovaj ugledni časopis uručio Međimurskoj županiji.

Velikim priznanjem Financial Times je Međimursku županiju istaknuo kao atraktivnu poslovnu destinaciju koja stranim investitorima nudi europske standarde poslovanja, obrazovane i motivirane ljude te inovativnost i odgovornost. Riječ je o prestižnoj nagradi koja se dodjeljuje u kategoriji regija s manje od milijun i pol stanovnika, a županu Međimurske županije Matiji Posavcu uručena je na svečanosti u Cannesu.

U toj kategoriji, kao jedina iz Hrvatske, Međimurska županija je do sada čak tri puta rangirana u top deset regija u Europi i to: 2011. i 2019. za strategiju promicanja izravnih stranih ulaganja, 2018. za strategiju privlačenja stranih investicija i 2019. za stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnost javne uprave te visoki stupanj korištenja sredstava iz europskih fondova.

Sama nagrada nije krajnji cilj već i poticaj da Međimurska županija bude još bolja, konkurentnija i privlačnija domaćim i stranim investitorima, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec.  Također je i sredstvo kojim se ističe Županija prilikom prezentacija gospodarskih zona, nastupa na sajmovima i drugim tržištima za privlačenje stranih investicija. „Da bi se došlo do pozicije male europske regije budućnosti bilo je potrebno mnogo truda, rada, učenja i projekata. Prije desetak godina započeli smo s revitalizacijom prostora bivše vojarne. Ulaganjem županijskih sredstava i uz pomoć europskog novca razvijao se Centar znanja unutar kojeg danas djeluju Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Međimursko veleučilište, Međimurska energetska agencija, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Turistička zajednica i Razvojno-edukacijski centar za Metalsku jezgru. Zemljište koje je nekada bilo vojni poligon pretvoreno je u gospodarsku zonu u kojoj je osigurana sva potrebna infrastruktura za privlačenje investitora.“, istaknuo je župan Posavec.

U dosadašnjim prijavama ocjenjivali su se sljedeći čimbenici: potencijal ključnih gospodarskih sektora i ulaganja, inicijative za promicanje ulaganja, poticaji za investicije, suradnja regionalnih agencija i stručnjaka u privlačenju ulaganja, korištenje digitalnih marketinških alata i usluge za investitore nakon ulaganja, pojasnila je ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović. Ove su godine kriteriji za odabir malih regija budućnosti bili prilagođeni vremenu u kojem se nagrada dodjeljuje: prilagodba poticaja za poduzetnike tijekom COVID-19 pandemije, uspješnost gospodarskih sektora regije koji imaju najveći potencijal za post-pandemijski oporavak gospodarstva, aktivnosti za investitore nakon ulaganja, ulaganja u poduzetničke zone, potporne i istraživačke institucije, korištenje digitalnih alata za privlačenje ulaganja, promocija održivih ulaganja i primjena ESG standarda u javnoj upravi.

„Ponosni smo što smo se u izazovnim vremenima na najbolji mogući način kao mala regija prilagodili i stvarali preduvjete za rast i razvoj postojećih poduzetnika te privlačenje novih investitora. Stručnjaci Javne ustanove REDEA u suradnji s Međimurskom županijom su ključan dio priče poticanja gospodarstva te privlačenja domaćih i stranih ulaganja. Radit ćemo i dalje predano na praćenju globalnih trendova i kreiranja poticajnog okruženja za rad i život u Međimurju.“, kazala je ravnateljica REDEA-e Polanec Marinović.

Međimurska županija među pet je gospodarski najsnažnijih županija u Hrvatskoj, s obzirom na povećanje indeksa gospodarske snage u odnosu na prosjek Hrvatske, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore. Međimurska županija povećala je BDP u odnosu na prosjek BDP-a po glavi stanovnika Hrvatske kada se podaci za 2018. godinu usporede s podacima za 2000. godinu. Poziciju u odnosu na hrvatski prosjek BDP-a poboljšalo je samo pet hrvatskih županija, među kojima je Međimurska. Kod bruto dodane vrijednosti, najveći udio prerađivačke industrije s više od 35 posto ima upravo Međimurska županija, a stopa nezaposlenosti među najnižima je u Hrvatskoj. Promatrajući udio robnog izvoza u BDP-u (prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018. godinu), Međimurska županija u samom je vrhu izvozno orijentiranih županija, a isto pokazuju i podaci o vrijednosti izvoza po glavi stanovnika. U 2021. godini ostvaren je izvoz od 5.4 milijarde kuna, što je dvostruko više od uvoza.

Također, županija je i koja je povukla najviše sredstava iz Europske unije po stanovniku, a vodeća je i po rastu povučenog novca u razdoblju od 2017. do 2020. godine te po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije. Misao vodilja Međimurske županije je da se potrebe za infrastrukturnim projektima zadovolje prijavama na natječaje za EU fondove, dok se izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerava prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima. Županija već ima spremno novih 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.

Pozitivan primjer tvrtke Framos – iz malog međimurskog startupa nastalo vodeće visokotehnološko poduzeće u Hrvatskoj

Da u Međimurju zaista vlada pozitivna gospodarska klima dokaz su mnogi investitori koji na sjeveru Hrvatske šire svoje poslovanje. Jedan od najboljih primjera suradnje svih sektora je tvrtka Framos Technologies d.o.o., danas vodeće hrvatsko visokotehnološko poduzeće koje je svoj rad započelo u inkubatoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje s 5 zaposlenih. 2019. godine ih prepoznaje njemački Framos, a danas zapošljavaju osamdesetak visokokvalificiranih zaposlenika. Framos razvija visokotehnološke proizvode u području računalnog vida te se bave razvojem hardvera i softvera za renomirane svjetske naručitelje poput Sonya. S obzirom na veliki rast i potrebu za širenjem, Framos kreće u projekt izgradnje dodatnih prostora te će u prvoj fazi projekta izgraditi prostor površine do 2500 m2 koji će zadovoljiti trenutačne potrebe za proširenjem, a u drugoj fazi plan im je izgraditi suvremeni kampus, samoodrživi objekt izgrađen prema najvišim standardima zelene gradnje i moderne tehnologije kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj. „Dobrim planom i strategijom dokaz smo da se visoka tehnologija može razvijati i u Međimurju, a ne samo u Svetoj Nedjelji, a pri tome moramo zahvaliti Međimurskoj županiji i županijskim ustanovama što strateški razvijaju i ulažu u razvoj gospodarstva, ali i što su nam omogućile da koristimo benefite Centra znanja.“, kazao je direktor tvrtke Damir Dolar koji je dodao da priča suradnje sa Županijom ne staje, već se nastavlja s novim iskoracima kako bi se privuklo vrhunske investitore i kupce.

„Međimurje se ima razloga ponositi produktivnošću naše radne snage, inovativnošću i upornošću poduzetnika, a najbolje potvrda tome su gospodarski pokazatelji. Unatoč ekonomskim krizama i pandemiji koronavirusa, međimursko gospodarstvo raste. Pri tome Međimurska županija nastoji biti maksimalno na usluzi građanima, što kroz brzinu i efikasnost izdavanja dozvola i potrebnih informacija, što kroz razne potpore i usluge koje pružamo zajedno s našim potpornim institucijama.“, zaključio je župan Posavec.

Za predsjednika izabran Dejan Buvač, a za potpredsjednicu Maša Hrustek Sobočan

0

U vijećnici Grada Čakovca održana je konstituirajuća sjednica Kulturnog vijeća Grada Čakovca. Pritom je za predsjednika izabran Dejan Buvač, a za potpredsjednicu Maša Hrustek Sobočan.

Temeljem članka 29. Statuta Grada Čakovca te članka 6. Oduke o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Čakovca, Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj sjednici održanoj 31. kolovoza 2021. godine donijelo Odluku o imenovanju članova Kulturnog vijeća na razdoblje od četiri godine, kojeg čine Marko Žerjav, Davor Dokleja, Nikola Kotur, Maša Hrustek Sobočan i Dejan Buvač.

Po prvi puta usvojen Poslovnik o radu Kulturnog vijeća Grada Čakovca

Prema Zakonu o kulturnim vijećima, ona se osnivaju za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebno predlaganja programa javnih potreba u kulturi, za koja se sredstva osiguravaju iz gradskog Proračuna.

Jedna od ključnih odluka i novina u radu gradskog kulturnog vijeća je i donošenje Poslovnika o radu, kojim se uređuje i jasno precizira daljnji rad vijeća. Među mnogobrojnim temama nakon usvajanja Poslovnika i izbora vodstva, bili su i godišnji program rada te preporuke, davanje mišljenja i prijedlozi o svim bitnim pitanjima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kako se kroz vijeće ostvaruju utjecaji kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost Čakovca.

Zašto u Donjem Kraljevcu na novogodišnjem koncertu sviraju Mađari, a ne Kraljevčani?

0

Na aktualnom satu sjednice Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec, održanoj u utorak, 15. ožujka 2022. godine, vijećnik Branko Međimurec je od načelnika tražio objašnjenje zašto je na novogodišnjem koncertu u školskoj dvorani u Donjem Kraljevcu nastupio Puhački orkestar iz Budimpešte, a nije nastupio i Puhački orkestar Donji Kraljevec i u kojem je uopće statusu ta udruga. Također ga je zanimalo i jesu li stigli nekakvi zahtjevi vezani uz prijedloge za izmjene i dopune Prostornog plana općine, koji su se zaprimali do 28. veljače.

Vezeno uz Puhački orkestar, načelnik mu je odgovorio:

Načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat

– Puhački orkestar je, kao i svaka udruga, koja djeluje u sklopu svojih aktivnosti, dobio 12.000 kuna sredstava i njih su pravdali. U kojem su statusu? Znam da su zamijenili predsjednika. No, mi kao Općina nemam utjecaj ni na jednu udrugu. No, znajte da je 35 glazbenika iz našeg Puhačkog orkestra bilo pogođeno koronom i nije moglo nastupati, a Puhački orkestar iz Mađarske ima 700 djece iz Srednje glazbene škole, od čega je uvijek moguć dovoljan broj svirača, no za sve detalje najbolje je da pitate novog predsjednika Puhačkog orkestra.

Puhački orkestar iz Budimpešte

Vezano uz Prostorni plan, Miljenko Horvat je odgovorio kako je stigao samo jedan zahtjev – za sunčanu elektranu – te kako se trenutačno radi studija utjecaja na okoliš, koja traje nekoliko mjeseci, nakon čega će se odluka o tome eventualno donositi na Općinskom vijeću.

Kad će doći na red Vatrogasni dom u Hodošanu

Vijećnika Zlatka Ružića zanimalo je kad se misli krenuti u adaptaciju Vatrogasnog doma u Hodošanu, koji je u lošem stanju, na što mu je načelnik odgovorio da je projekt adaptacije u izradi i prije završetka izrade projekta ne može se krenuti u konkretnu realizaciju.

Zlatko Ružić

Dom kulture u Hodošanu – novi troškovi

Vijećnica Paula Merkati pitala se hoće li planirana sredstva za obnovu Doma kulture u Hodošanu, koje mora izdvojiti Općina, s obzirom da LAG financira samo jedan dio, biti dovoljna za sve planirano.

Paula Markati

– Predviđena sredstva bit će dovoljna za preuređenje dvorane i WC-a, no kako je taj Dom bio u jako lošem stanju, pojavili su se neočekivani novi troškovi, pa će, za obnovu dodatnih prostorija biti potrebno još oko 250.000 kuna, što Općina trenutno ne može financirati – objasnio je Miljenko Horvat.

Branko Međimurec

Govorilo se o infrastrukturi i tehnologiji za razvrstavanje otpada

0

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Sabora Republike Hrvatske, održao je svoju tridesetu sjednicu u prostoru Poduzetničkog centra Prelog. Sjednica je bila održana u utorak, 15. ožujka, a domaćin je bio član Odbora za zaštitu okoliša i prirode, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Sama je sjednica bila tematskog karaktera, a govorilo se o infrastrukturi i tehnologiji za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave. Kao primjer dobre prakse, ovdje je naveden upravo Prelog te Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o., a GKP Pre-kom d.o.o., koje je nedavno proslavilo dvadeset godina rada, predstavio je direktor GKP Pre-kom d.o.o. Siniša Radiković.

„Svih četrnaest jedinica lokalne samouprave uključene u Pre-kom, zajedničkim su radom došle do respektabilnih brojaka u odlaganju otpada. Puno se ulaže u sustav i opremanje Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o. te smo ponosni što smo danas pravi primjer u gospodarenju otpadom na razini cijele Hrvatske“, istaknuo je Kolarek.

Nakon radnog dijela sjednice Odbora, članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sabora Republike Hrvatske obišli su Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o. te kompaniju Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu.