U petak, 19. ožujka 2022. godine, učenici 3. razreda Osnovne škole Sveta Marija s razrednicom Biserkom Poljak posjetili su, u sklopu nastave iz predmeta Priroda i društvo, Općinu Sveta Marija.
Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek rado je ugostila mališane i naglasila kako su vrata Općine uvijek otvorena za sve mještane, kako za djecu, tako i za njihove roditelje, te da su ideje uvijek dobrodošle, a posjet je inicirala učiteljica Biserka Poljak, koja nam je objasnila što su školarci tu radili i kako su se proveli.
– Svrha posjeta bila je život i rad u našem mjestu. Načelnica ih je prvo upoznala sa zgradom, prostorijama te zaposlenicima Općine te je pripremila kratko uvodno predavanje o životu i radu u Svetoj Mariji, primjerenoj toj dobi djece. Zatim su joj djeca postavljala puno pitanja, kao što su objašnjenje izgleda grba Općine Sveta Marija, što je to proračun, kao i koji je petogodišnji plan Općine! Neka od pitanja bila su i kad će se završiti izgradnja školske sportske dvorane te hoće li se ponovno kandidirati za načelnicu – rekla je Biserka Poljak, dodavši:
Biserka Poljak sa svojim učenicima
– Klinci su bili oduševljeni, posebno planom o uređenju kupališta. Jako sam zadovoljna i mislim da smo maksimalno proširili svoje znanje na tu temu, a načelnica je djecu jako lijepo dočekala, objašnjavala im sve na njima razumljiv način i počastila ih sa slatkišima.
Upitali smo i načelnicu Đurđicu Slamek o ovom iskustvu.
-Djeca su me stvarno ugodno, pozitivno iznenadila i brojem i raznolikošću pitanja! Pitali su me i za općinski grb, a jedno od pitanja bilo je i kakvi su planovi Općine u idućih pet godina! Rekla sam djeci da će se možda jednog dana i netko od njih baviti politikom, jer je to način na koji se stvari u zajednici mogu promijeniti na bolje. Klinci su jako otvoreni i razmišljaju svojom glavom, u čemu svakako veliku ulogu ima njihova učiteljica Biserka Poljak – rekla je načelnica.
Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek
Napokon, upitali smo je kakve je planove Općine u idućih pet godina opisala devetogodišnjacima.
– Rekla sam im da je u planu izgradnja kanalizacije i sanacija nerazvrstanih cesta, uređenje Centra izletničkog turizma na kupalištu, izgradnja širokopojasnog interneta, kandidiranje za EU fondove, izgradnja Centra za sport i rekreaciju u Donjem Mihaljevcu, izgradnja školske sportske dvorane i dodatnih učionica, uređenje svih zelenih površina na području općine te izgradnja biciklističke staze između Svete Marije i Donjeg Mihaljevca – opisala je načelnica.
U četvrtak, 17. ožujka, u Nagykanizsi je održana svečanost povodom obilježavanja 30 godina međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostave diplomatskih odnosa s Mađarskom. Vezano uz to održan je prijem kod počasnog konzula RH u Republici Mađarskoj Atile Kosa. Program je organiziralo Ministarstvo vanjske trgovine i vanjskih poslova Mađarske čime je potvrđena uzorna suradnja hrvatskih regija na granici Republikom Mađarskom.
Obol svečanosti su došli dali i predstavnici Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. Njih je predvodio međimurski župan Matija Posavec, a tu je bio i njegov zamjenik Josip Grivec, potom župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić i ravnateljica OŠ Jože Horvata Kotoriba Snježana Matoš s dvoje svojih djelatnika, Željkom Matulin i Robertom Katancem.
S Mađarske strane tu su bili: Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Nj. E. Mladen Andrlić, državni tajnik u mađarskoj Vladi Peter Cseresnyés, glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu Joso Solga i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan.
Dojmljivi kulturni program izvele su udruge pomurskih Hrvata.
Matija Posavec je rekao kako će Međimurska županija, kao gotovo svih 30 godina, poticati suradnju među pograničnim općinama, njegovat će povijest, kulture i jezika, kao i učenje hrvatskog jezika u osnovnim školama u Mađarskoj.
Istaknuo je kako Međimurska županija suradnji s Konzulatom RH u Nagykanizsi provodi i projekt izrade ploča s imenima naselja i ulica i na hrvatskom jeziku. Prigodna svečanost je iskorištena i za posvetu konzulata RH u Nagykanizsi.
Obljetnica je okončana svečanim uručenjem sablje Zrinskih počasnom konzulu Atili Kosu za njegov rad i doprinos jačanju bilateralnih odnosa.
I ovoga puta je istaknuta važnost izgradnje mosta koji će spojiti Kotoribu i Murakeresztúr.
Nakon što mu je nedavno uručeno priznanje za medijsku promociju sporta, Mladen Grubić, umirovljeni učitelj razredne nastave koji se novinarstvom bavi više od pet desetljeća, mogao bi dobiti još jednu nagradu.
Naime, gradonačelnik Murskog Sredića Dražen Srpak predložio je da mu se dodijeli povelja počasnog građanina Murskog Središća.
– Hvala što me niste zaboravili. Tu sam rođen, ovdje sam živio svega 26 godina. Hvala vam sugrađani i hvala gradonačelniče! – poručuje Mladen.
Porazgovarali smo s Ervinom Vičevićem, načelnikom Općine Selnica i pitali ga koji su prioriteti uprave kojoj je on na čelu i kakvi su planovi za budućnost u mnogim segmentima kvalitetnog razvoja.
Širu javnost zanima što se gradi na predjelu Bukovčak pokraj Dječjeg vrtića ‘Selnički zvončići’ kao i samo poslovanje vrtića o čemu se raspravljalo na sjednici Općinskog vijeća?
Stambeno poslovna građevina privatnog investitora
– Prije godinu dali smo izraditi projekte te smo pozvali poslovne ljude na dostavljanje ponuda za izgradnju stambeno poslovne građevine u kojoj smo predvidjeli sjedište Općinske uprave te liječničku ordinaciju i još neke urede te stanove s vlastitim parkiralištem za svakog vlasnika i korisnika zgrade. Kako nije iskazan osobit interes onih za koje smo smatrali da im je ovo dobra prilika, a sami nemamo novce za investiciju odlučili smo prihvatiti ponudu privatnog investitora koji je prihvatio naše uvjete i pronašao vlastiti interes i sada je izgradnja u punom jeku i uvjeren sam kako je to dugotrajna korist za općinu i sve one koji će u zgradi imati svoje poslovne urede i stanove. Kada pak je u pitanju Dječji vrtić ‘Selnički zvončići’, stvorili smo novi cjenik koji poslovanje čini ekonomski isplatljivijim, a kvaliteta zaposlenog osoblja je na visokoj razini kao i uvjeti u kojima djeca borave. Ovdje želim reći kako i nogometno igralište u Zebancu postaje Centar za šport s naglaskom na školu nogometa, koja vrlo kvalitetno i aktivno radi i posluje.
Ministarstvu turizma i sporta poslan prijedlog
Razvoj turizma i uspostavljanje vlastite turističke zajednice pitanje je koje se godinama nameće kao jedan od prioriteta, no uvijek nedostaje novca za pokretanje turizma kao prepoznatljivosti ovog dijela županije i države. Koje su aktivnosti u tijeku, pitamo načelnika Vičevića?
– Održali smo kvalitetan razgovor s gradonačelnikom Murskog Središća Draženom Srpakom i njegovim suradnicima po pitanju razvoja turizma u Općini Selnica, te smo donijeli zaključak da Grad Mursko Središće bude nositelj svih aktivnosti, a s nama bi bile i općine Sveti Juraj na Bregu, Vratišinec i Podturen. Ministarstvu turizma i sporta poslali smo zahtjev za odobrenje ovakvog programa i vjerujem kako će do kraja ožujka stići pozitivan odgovor. Nama na području općine nedostaje kvalitetan restoran, a bez toga je teško voditi turizam. Već sada imamo kvalitetne smještajne kapacitete i zanimljive destinacije i vinske kuće. Ali kao što rekoh nemamo ponudu jela i pića barem na jednom mjestu. Prođe li na ministarstvu naš zajednički prijedlog bit će šansi za otvorenje restorana u Selnici i bližoj okolici. Kako postoji veliko zanimanje za aktiviranje bušotina u Merhatovcu i Zebancu, te ulaganja u prirodne energetske izvore moguće i to će ubrzati razvoj turizma i ugostiteljstva – jasan je Vičević.
Vičevići su zbrinuli i udomili izbjeglice iz Ukrajine
Na svakom koraku u svijetu pa tako i u Hrvatskoj kriza i rat u Ukrajini su teme o kojima se govori, a Općina Selnica spada u red onih jedinica lokalne samouprave koje su prihvatile najveći broj izbjeglica i prognanika iz ratom zahvaćene države Ukrajine. A prvi su ih primi i najviše zbrinuli Ervin i Jagoda Vičević, on načelnik Općine Selnica, a ona učiteljica u Čakovcu.
– Primili smo u našoj obiteljskoj kući u Praporčanu šest izbjeglica, četvero djece i dvije majke i oni se za sada dobro nose sa svime što izbjeglički život nosi, a mi im nastojimo biti dobri udomitelji i pomagači. Ovom prilikom posebno sam zahvalan obitelji Škvorc iz Praporčana koja im je pripremila prvi objed te im dala naputke. Bio bih najsretniji da rat u Ukrajini prestane i da se izbjegli vrate u svoju domovinu, no potraje li rat duže vrijeme mogući su novi bjegovi žena i djece iz Ukrajine, pozivam naše ljude da ih prihvate i pomognu im u svakodnevnom snalaženju i obitavanju u Hrvatskoj, našoj županiji i općini – ponosan i hrabar je Vičević.
Životni put Ljiljane Škrobar (56) iz Brezja rijetko bi koga ostavio ravnodušnim. Ona je magistrica hortikulture, nastavnica u Gospodarskoj školi Čakovec, poduzetnica i sportska rekreativka s istaknutim uspjehom. Također, ona je samohrana majka troje djece koju je podizala sama nakon suprugove smrti, mentorica koja i danas energično podupire i usmjerava svoje učenike, profesionalka u poslu nastavnice, ali i samostalnom poduzetništvu. Ljiljanin entuzijazam vrijedan je svakog divljenja, no ono što posebno nadahnjuje njezina je skromnost i jednostavnost kojom se opisuje. U našem razgovoru ispričala nam je kako je tekao njezin put.
Od kud potječe vaša ljubav prema cvijeću?
Moja ljubav prema cvijeću započela je još u djetinjstvu kojeg sam provela u prirodi, većim dijelom kod bake Veronike i djeda Andrije Brezovca. U pauzama od poljoprivrednih radova, ubirala sam livadno cvijeće, plela vjenčiće i slagala kitice. Moja je baka bila poljoprivrednica pa sam joj se često pridruživala u njezinom vrtu pomažući oko voća i povrća koje je uzgajala. No osim toga, bakin je vrt bio preplavljen jurovčicama i narcisama koje je voljela i moja majka Rozalija. Ljubav prema cvijeću osim bake, usađivala mi je tako i majka.
Pokojna majka imala je malu mirovinu i bila samohrani roditelj meni i mom bratu. Unatoč tome, štedjela je za svaku novu vrstu lukovica narcisa. U zadnjem brojanju narcisa pred njezinu smrt, u našem je travnjaku ispod breza cvjetalo više od 6500 različitih narcisa.
Koliko se dugobavite floristikom i koliko dugo radite u školi?
Moje je djetinjstvo oblikovalo moju ljubav i privrženost prirodi i cvijeću. Nakon završene gimnazije upisala sam Agronomski fakultet u smjeru Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Nadala sam se da ću nakon završetka fakulteta raditi u projektnom uredu GK Međimurje. Nažalost, GK je propao, a na poticaj majke koja je i sama dio života radila kao nastavnica odlučila sam se okušati u nastavništvu. Prije 28 godina zaposlila sam se u Gospodarskoj školi Čakovec i ostala. Moj je posao postao moj poziv. U njemu uživam, podučavam, učim i usavršavam se i dan danas. Pobornica sam cjeloživotnog učenja, a posao nastavnice to mi je i omogućio.
Vaši učenici postižu sjajne rezultate na natjecanjima, kakav odnos njegujete s njima?
Ljubav prema cvijeću i prirodi nastojim usaditi u svoje učenike. Često sudjelujemo na brojnim natjecanjima, a to nam je prilika ne samo za učenje novih cvjećarskih tehnika i trendova, već i prilika da mladim ljudima damo perspektivu u ovom zanimanju. Ne poričem izrazito zadovoljstvo kada moji učenici osvoje nagrade, no osmijeh, sreća i ponos koje vidite na licima njihovih roditelja nadmašuju svaku nagradu i osvojenu medalju. Biti mentor zahtjevan je posao, no upravo su se natjecanja pokazala kao odlične prilike da učenici pokažu svoj rad i talent. Također, ona su mnogim mojim učenicima dala vjeru i poticaj da nastave školovanje, doškoluju se, završe fakultete, zaposle se ili postanu samostalni poduzetnici. Moji me učenici tako ujedno i inspiriraju i motiviraju da nastavim.
U slobodno vrijeme Vi ste i rekreativka, kako je započela ta ljubav?
Godinama sam ˈtrčalaˈ s posla na posao. Imam registriran obrt za hortikulturu i floristiku u kojem su mi nakon suprugove smrti neprestano pomagala moja djeca. Osim nastavnice, ja sam i majka i otac već 22 godine. Matija, Andrija i Veronika završili su fakultete i zaposlili se. Danas su moja djeca u punom smislu riječi ˈljudiˈ na koje sam izrazito ponosna. Oni su i ti koji su me uza sve potaknuli da se počnem baviti sportom. Zbog zdravstvenih problema morala sam se početi baviti tjelesnom aktivnošću. Zahvaljujući udruzi „Sport za sve“ Sveti Juraj na Bregu, uključila sam se u različite sportske aktivnosti. Trčanje sam ubrzo zamijenila hodanjem koje sam otkrila kao svoju drugu ljubav.
Kako izgleda Vaš slobodan dan?
Ja sam ranoranilac, no često nemam slobodnog vremena koliko bih željela. Bez obzira na sve obaveze, ona u kojoj gotovo svakodnevno uživam je šetnja s mojim psom Benijem. Zajedno lutamo po šumi, posebno često po Bedekovićevim grabama. Kako je Beni maleni trkač, s vremenom mi je počeo zadavati sve brži tempo, a ja sam počela sve brže i brže hodati. Uz Benija sam upoznala svaki kutak naših šuma. U našim šetnjama često fotografiram prirodu kako bih se inspirirala, ali i skupljam različite prirodne materijale koje koristim u praktičnoj nastavi u školi.
Osvojili ste ovogodišnju Polarnu ligu.Sumirajte nam Vaše doživljaje.
Do Polarne lige bio je dug put. Doktorica Renata Kutnjak-Kiš prije nekoliko me godina savjetovala da se uključim u program nordijskog hodanja zbog zdravlja. Tako sam krenula u školu nordijskog hodanja. Tu sam upoznala sudionice Polarne lige te se uključila zbog kretanja i druženja. Iako nisam očekivala nikakve rezultata, ispalo je da je „trener“ Beni odradio sa mnom dobar posao. Ispostavilo se da sam brža od drugih. Iako sam osvojila Polarnu ligu, smatram da su svi oni koji se uključe u takva natjecanja pobjednici.
Moja su djeca shvatila koliko volim druženja i rekreaciju pa su mi počeli poklanjati ulaznice za različita natjecanja. Ove godine osigurali su mi sudjelovanje na utrci Wings for Life u Zadru na koju ću otići 8. svibnja 2022. godine. Osim što je humanitarnog karaktera, veselim se prirodi i moru. Pri svakom boravku na moru hodajući otkrivam ljepote nekog mjesta i prirode koja ga okružuje.
Sudjelujem i u drugim događanjima i akcijama poput Kros lige Globetka, u događajima koje organizira udruga „Sport za sve“ i brojnim drugim.
Iako se jedna period života nisam bavila sportom zbog obaveza i djece koju sam odgajala sama, posljednjih sam godinama imala priliku oživjeti svoju staru ljubav – sport.
10.03.2022., Medika, Poljska - Veliki granicni prijelaz Medika u Poljskoj, preplavljen je izbjeglicama gdje iz sata u sat stotine prijelaze iz Ukrajne u Poljsku. Odlicna organizacija poljske policije, vojske i volontera gdje je svaka osoba zbrinuta te im je osigurana hrana, odjeca te prijevoz. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Iz Stožera civilne zaštite Međimurske županije javljaju da je u protekla 24 sata u Republiku Hrvatsku preko graničnih prijelaza na području Međimurske županije ušlo je 279 ukrajinskih izbjeglica, od tog broja putnika, 6 ih se izjasnilo da će boraviti na području Međimurske županije.
Utrka pod nazivom ‘Šarenim čarapama do cilja’ u organizaciji Atletskog kluba ‘Međimurje’ Čakovec te uz potporu ”Zajednice sportskih udruga Čakovca’ održana je danas, 19. ožujka, povodom Svjetskog dana osoba s Down sindromom.
Start i cilj utrke bio je ispred Turističke zajednice grada Čakovca. Kotizacija je iznosila 20 kuna za odrasle te 10 kuna za učenike, a sva prikupljena sredstva bit će donirana Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.
Time se Udruga planira uključiti u obilježavanje titule ‘Međimurje-Europska regija sporta 2022.’
Toni Fažon predsjednik je Likovnog uduženja Čakovec dvadesetak godina.
– Za godinu 2022. u zgradi Scheier predviđene su izložbe čak četiriju naših članova. Također, održat ćemo jednu likovnu koloniju u Okruglom Vrhu i jednu u Čakovcu. Trenutno imamo 43 člana, a svi su oni slikari amateri. U udruženju nemamo akademske slikare, cilj udruženja nije skupiti visoko obrazovane umjetnike. Imamo doduše članove koji su završili neki viši stupanj ili posebne tečajeve, no to i dalje nije na razini formalnog obrazovanje. Primarno je cilj okupljati ljude koji se vole baviti likovnom umjetnošću i poticati ih u njihovom radu.
Likovno udruženje nije zaboravilo i one najmlađe.
– Školu crtanja pod nazivom ˈArteljeˈ namjenjena je edukaciji, razvitku kreativnosti i umjetničkog potencijala, a pohađalo ju je ukupno više od tristotinjak djece. Konstantno tako već godinama zbog velikog interesa održavamo radionice, a kako broj polaznika raste, prije nekog smo se vremena preselili prostorije Starog Hrasta. Nudimo također i školu slikanja i crtanja za odrasle. Što se tiče najmlađih, djeca se kontinuirano mogu upisati na radionice tijekom cijele godine, ističe predsjednik Toni Fažon.
Subotnje jutro brojne su Međimurke provele na čakovečkoj špici. Neke su samo prošetale, neke popile kavu s prijateljicom ili partnerom, a neke su uživale u društvu četveronožnih ljubimaca.
Pohvaljujemo njihove odjevne kombinacije i predlažemo im da se okušaju u svijetu mode, jer tamo bi zasigurno pronašle svoje mjesto pod suncem.
