Home Blog Page 3320

Inga već traži posao, a sin Sergij pohađa školu i uči hrvatski jezik

0

Inga Bilokurova (47) i njezin sin Sergij (12) iz grada Odese na jugozapadu Ukrajine, uz obalu Crnog mora, nakon što je Rusija napala Ukrajinu, nisu dvojili – nakon nekoliko dana straha i užasa brzo su se spakirali i krenuli na put, da bi, još 28. veljače ove godine, po njih na ukrajinsko-rumunjsku granicu došla rodbina iz Hrvatske i odvela ih u svoj dom u mirni međimurski gradić Prelog, gdje je Sergij već krenuo u školu, a Inga traži posao.

Po njih se, na jednodnevan put dug 2600 kilometara (1300 km u svakom smjeru), uputila obitelj Horvat iz Preloga, Ingina sestrična Natalija Horvat, inače tajnica udruge Kalinka, te njezina dva sina, Patrik (23) i Erik (20), bez kojih, kaže, ne bi mogla izvesti ovakav pothvat.

– U Prelog smo se vratili s Ingom i Sergijom već drugi dan, 29. veljače do podneva, stalno smo vozili i izmjenjivali smo se tri vozača… Inga mi je više puta rekla da strahuju od napada, no nisam vjerovala da se ovako nešto može dogoditi u 21. stoljeću. Dana 26. veljače u 6 ujutro Inga me nazvala da se to ipak dogodilo – opisuje Natalija Horvat.

Škola je prihvatila Sergija širom raširenih ruku

S obzirom na neizvjesnost situacije, Natalija je dala sve od sebe da se ova majka i dijete što brže prilagode životu u Prelogu:

– Otišla sam kod ravnateljice Osnovne škole Prelog i odmah su primili Sergija u 5. razred. On sada uči hrvatski jezik u školi i redovno pohađa školu, ali zasad bez ocjenjivanja. Inga trenutno čeka radnu dozvolu, pa će se negdje zaposliti, bilo gdje.

Natalija Horvat, Sergij i Inga

– U OŠ Prelog postoje dvije učiteljice ruskog i hrvatskog jezika, Elena Daraboš i Tatjana Mikulaj. No, htjela bih zahvaliti svim učiteljicama te škole, kao i razrednici Snježani Zebec, ravnateljici Meliti Trupković te svim djelatnicima policije, Gradu Prelogu i gradonačelniku Ljubomiru Kolareku te svim ljudima dobre volje, koje ne mogu sve niti zapisati niti prebrojiti – istaknula je Natalija, Ukrajinka koja je u Hrvatsku stigla prije 24 godine zbog ljubavi.

– Svog supruga Miroslava Horvata (57) upoznala sam dok je radio je radio u Odesi građevinske poslove, kao monter centralnog grijanja. Zbog njega sam došla u Hrvatsku.

Njezino ukrajinsko srce tada je svakako zagrijao, a sada je njihova kuća postala dom i njezinoj sestrični, samohranoj majci Ingi Bilokurovoj, koja nam opisuje kako se ovdje osjeća.

Međimurci su srdačni i žele pomoći

– Odesa je mnogo veći grad od Preloga, luka i povijesno i kulturno središte, no ovdje je lijepo i mirno, a sigurnost mi je najvažnija, posebno zbog djeteta. Ovdje sam već jednom bila, u posjeti kod Natalije. Ljudi su ovdje srdačni, svi žele pomoći, svi nas grle i iskazuju žaljenje zbog situacije u kojoj smo se našli. Sergij je dobio od škole i knjige i bilježnice, donirana mu je i odjeća i obuća. I ovdje i u Rumunjskoj se lijepo brinu za izbjegle osobe. Na Rumunjskoj granici smo dobili čaj, voće, hranu, kartice za mobitele… Za pomoć su bili dostupni psiholozi, volonteri, prevoditeljice – opisuje Natalija.

Istaknula je kako su tri djevojčice iz razreda, potaknute Sergijevim dolaskom, krenule učiti ruski jezik, a Sergij trenutno može komunicirati s jednom djevojčicom, koja ruski uči već otprije. Dodala je i kako su u Ukrajini škole zatvorene, ali učitelji nastoje raditi s djecom online.

No, unatoč pozitivnim događajima ovdje, u Ukrajini još bijesni rat, a Ingina 5 godina starija sestra nije željela otići i ostaviti svoja tri sina, starija od 18 godina, a tamo je ostala i njezina mama.

– Čujem se s njima dva puta dnevno telefonski, zasad su svi u redu, a nadamo se da će rat brzo završiti. Ipak, tužna sam i u stalnoj brizi zbog njih, kao i zbog mojih prijatelja. Neki od njih su otišli su u Rumunjsku, Mađarsku, Poljsku i Moldaviju – kaže Inga, kojoj najteže pada večer, kad krenu suze za domovinom.

Čakovec 70-ih: Prisjetite se kako je Čakovec dobio svoj prvi disko

0

U  ranim sedamdesetim godinama prošloga stoljeća u sjevernom bastionu Staroga grada u Čakovcu službeno je otvoren Klub mladih. Istodobno s Klubom, koji je imao nešto širi kulturni doseg, u tom je prostoru otvoren i disko klub, kasnije nazvan jednostavno – Rupa.


Premda je kontinentalni dio Hrvatske u tom smislu pomalo kaskao za jadranskim turističkim gradovima (Rijeka, Jelsa, Opatija), ipak je taj raskorak bio kratka vijeka. Čim je u Zagrebu 1970. godine otvoren prvi veći disko-klub, Saloon, cijela se Hrvatska u hipu našla u svojevrsnom disko „ludilu“. Ta pomodnost zapljusnula je i Međimurje, pa je bilo samo pitanje dana kad će se pojaviti prvi međimurski diskać, a s njim i neka domaća varijanta Tratinčice, iliti legendarnog zagrebačkog disc jockeya – rodom iz našeg Goričana – Ivana Balenta.

I doista, 1972. godine, nakon što su se uz ploče i gramofone već mjesecima okupljali kojekuda po Čakovcu, izazivajući bijes i podozrenje okolnih stanara, čakovečka mladež je, zalaganjem omladinskih rukovodioca Franje Hertelendija, Dragutina Palašeka, Milivoja Kossija, Stjepana Okuna i drugih, konačno dobila stalni prostor u dotad praznom i zapuštenom prizemlju sjevernog bastiona fortifikacije Staroga grada.

Klub mladih držao se ozbiljnim projektom, što pokazuje i činjenica da su prigodom otvorenja čakovečki gimnazijalci izveli recital „Mladost Titu“, no čim su otrpjeli za to vrijeme uobičajen ideološko-politički ritual, mladi su odmahnuli rukom i krenuli po svome. Bili su to cure i dečki čiji se glazbeni ukus podudarao sa svjetskim trendovima i poprilično je odskakao od ostatka društva, pa su rhythm&blues, rock i nešto kasnije disko-glazba u hipu nadvladali zatvorenost, sumnjičavost i nepovjerenje tradicionalno konzervativne sredine te za nekoliko sljedećih desetljeća čvrsto odredili pravac razvoja zabavnoga života Međimurja.

Tako je u zapuštenoj i poluruševnoj fortifikaciji Staroga grada započela era međimurskih diskaća, kao logičan nastavak već udomaćene rock-kulture u Hrvatskoj. Ubrzo je, međutim, ta kultura u ovom dijelu Lijepe Naše dramatično nadmašila hrvatski prosjek. Kako bi ovodobni klinci lakše locirali Rupu u Starom gradu, kažimo da se na tom mjestu danas nalazi muzejski postav „Stoljeća utvrde“ s hologramom Nikole Šubića Zrinskog.

U prastarom zdanju Staroga grada DJ Miloje sa svojim je pločama „zagrmio” snagom od 2×15 wata. Nešto kasnije, povećavši snagu na gromoglasnih 2×200 wata, probudio je i samog Pozoja, kao svojevrsnog simbola onoga što je omladinska avangarda tog vremena pokrenula – disko revoluciju.

Više pročitajte ovdje.

Pripovijedanje priča u popularnoj japanskoj tehnici ‘Kamishibai’, sutra u CZK Čakovec

0

Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec u suradnji sa Školom animiranog filma Čakovec osmislili su novi program za najmlađe i nazvali ga „Pričoplanet“! – pripovijedanje priča u popularnoj japanskoj tehnici Kamišibaj.

„Pričoplanet“ je zamišljen tako da koristeći tehniku Kamišibaj pripovjedač priča svjetski poznate narodne priče. Priče koje ćemo vam pričati nalaze se u zbirkama narodnih predaja Bajkarice i Bajkari, a autorice tih zbirki Srebrenka Peregrin i Erika Katačić Kožić srdačno su nam ustupile prava na izvođenje.

Program pod nazivom „Pričoplanet“ kreće u mjesecu ožujku, a izvodit će se vikendom (subota ili nedjelja) u 11 sati za maksimalno 50 ljudi. Pričanje priča ići će obavezno uz glazbenu pratnju. Glazbala koja ćemo koristiti – šuškalice, kazui, kalimba, udaraljke, zvečke, gitara, ukulele, boomwhackers – stvarat će atmosferu i dodatno pojačavati pripovijedanje priče. Nakon svake priče koja traje dvadesetak minuta slijedi radionica za djecu, tematski povezana sa netom ispričanom pričom.

Prva priča koju smo za vas pripremili je japanska narodna priča „Akiko“. Priču će u subotu, 12. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Mario Jakšić.

Sljedeća, odmah nakon ove, bit će ruska narodna priča “Snjeguročka” koju će, 19. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Davor Dokleja.

Do kraja školske godine izvest ćemo još 4 različite priče, a o terminima ćemo vas pravovremeno obavijestiti. Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec ovu će izrazito popularnu tehniku nastaviti istraživati i promovirati tijekom 2022. godine. Projekt „Pričoplanet“ izuzetno je zanimljiv, a u prilog tome ide i činjenica da je Kreativno edukativni centar Murai ovaj program uvrstio među 8 najboljih koji su se prijavili na njihov ovogodišnji natječaj.

Ulaznica: 30,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra.

FOTO Svetomarska čipka, cekar i keramika – nematerijalna kulturna baština Međimurja predstavit će se i promovirati na festivalima baštine

0

Tijekom ožujka i travnja u Međimurju će se održati festivali keramike, čipke i cekera kroz koje će se predstaviti bogatstvo međimurske nematerijalne kulturne baštine, ali i sve ono što Međimurje ima za ponuditi.

U Međimurskoj palači turizma održana je konferencija za medije na kojoj je su predstavljeni Festivali baštine – keramike, čipke i cekera koji će se održati u sklopu projekta ADRIONET vrijednog gotovo 10 milijuna kuna. Naime, Jadransko-jonska mreža autentičnih sela – ADRIONET je projekt sufinanciran iz INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014. – 2020. Glavni cilj projekta je uspostaviti ADRION Transnacionalnu mrežu „autentičnih sela“ koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti, s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.

U središte svega je stavljena kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva te privlačenje i zadovoljstvo turista. Oživljavanje lokalnih tradicija i identiteta, upoznavanje eno gastronomije, podizanje svijesti stanovništva o zaštiti okoliša, otpornost na klimatske promjene, produktivna valorizacija znanja – sve će to biti integrirano u koncept „gostoljubive zajednice“ u kojoj zajednica i sama preuzima ulogu pokretača lokalnog razvoja, kako je istaknula voditeljica projekta ADRIONET Maja Golubić, viša stručna suradnica Javne ustanove REDEA.

Kao dio razvoja koncepta „gostoljubive zajednice“, u sklopu projekta bit će održani Festivali baštine s ciljem očuvanja lokalnog tradicijskog identiteta i promocijom kulturne baštine. U suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije, TZ Općine Nedelišće i TZ Općine Štrigova, LAG-om Međimurski doli i bregi i LAG-om Mura Drava te trima navedenim općinama, biti će organizirana tri festivala: Festival keramike u Općina Štrigova 19. ožujka, Festival čipke u Općina Sveta Marija 26. ožujka i Festival cekara u Općina Nedelišće 2. travnja.

Župan Posavec: Naša kulturna baština je nešto čime se moramo ponositi i promovirati diljem Europe

– Želimo Međimurje ucrtati na kartu transnacionalne mreže autentičnih sela svojom baštinom, kulturnom i prirodnim ljepotama kojima se ponosimo – kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je naglasio da je Međimurje u ovom projektu zajedno sa partnerima iz 7 europskih zemalja, a nositelj projekta je Italija.

– Međimurski identitet promovirat ćemo diljem cijele Europe, a ovaj projekt pružit će dodatan zamah u turističkom potencijalu te dolascima domaćih i stranih gostiju što namjeravamo iskoristiti na najbolji mogući način – dodao je župan Posavec.

Stručna suradnica u Turističkoj zajednici Općine Nedelišće Anita Novak pojasnila je značaj festivala za Općinu Nedelišće:

– Cekar kao tema festivala nije odabran slučajno. Pletenje cekara je vještina koja više od stoljeća živa na području općine Nedelišće, a posljednjih godina doživljava pravu renesansu i vraća se na velika vrata. Ovaj simbol Općine je vrijedna tradicija koja itekako zaslužuje svoj festival i posebno nam je drago što se ovaj festival po prvi puta održava baš ove godine, kada smo na pragu upisa umijeća pletenja uporabnih predmeta od komušine, u što spada i najpoznatiji uporabni predmet cekar, na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH, zahvaljujući inicijativi i predlagatelju LAG-u Međimurski doli i bregi.

Općina Štrigova već je dobro prepoznatljiva kao vinska regija, no uz nju je vezana i bogata povijest izrade keramike koja se njeguje dugi niz godina. Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik kazao je da će Festival keramike biti vjetar u leđa namjeri da se uključe u europsku asocijaciju gradova keramike.

Ponosna što će svetomarska čipka dobiti na svojoj prepoznatljivosti je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek koja je naglasila da je svetomarska čipka vrijedno kulturno dobro koje se mora uzdići na još viši nivo na razini Europe kao važan segment međimurske turističke ponude. Jedinstvena je po tome što se plete jednom niti na batiće, a u prošlosti se plela kao dio narodne nošnje Svete Marije, okolnih naselja, ali i Podravine.

Iz Terma Sveti Martin besplatno će voziti hop-on hop off autobus koji će goste dovoditi na festivale, dodao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. Nedelišće, Štrigova i Sveta Marija međimurska su sela u koja je dobro očuvana nematerijalna kulturna baština koja će se kroz festivale predstaviti lokalnom stanovništvu i široj zajednici. Keramika, cekari i čipka odlični su turistički proizvodi koji obogaćuju turistički potencijal Međimurja.

Prikupljanje pomoći za ukrajinske izbjeglice u Murskom Središću

0

Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za pomoć osobama koje su izbjegle iz Republike Ukrajine.

Grad Mursko Središće zajedno sa Crvenim križem Mursko Središće organizira prikupljanje pomoći u subotu 12. ožujka 2022. godine u vremenu od 09.00 do 12.00 sati u prostorijama Stare sportske dvorane u Murskom Središću, na graničnom prijelazu. U dvoranu se ulazi od strane graničnog prijelaza. Pomoć će se prikupljati, i nadalje, svake subote do daljnjeg.

Pomoć se prikuplja u vidu potrebne robe za donaciju, ISKLJUČIVO samo roba s popisa, i to:

  • gotova konzervirana hrana
  • slane i slatke grickalice/slatkiši
  • mliječni namazi
  • mesni namazi
  • flaširana voda/sokovi
  • brašno/riža/kaša/šećer
  • tjestenina
  • ulje/ocat
  • trajno mlijeko
  • dječja hrana
  • pahuljice, čokolino
  • higijenski ulošci
  • pasta za zube
  • četkica za zube
  • gelovi za tuširanje/šampon
  • dezodorans u spreju/sticku
  • wc papir/maramice
  • pelene/vlažne maramice
  • dječja odjeća i obuća
  • papuče odjeća, obuća za ženske osobe (veličine: 36-44)

MOLIMO DA SE DONIRA ČISTA ODJEĆA KOJA NIJE POTRGANA I KOJA JE ODMAH SPREMNA ZA NOŠENJE – PRIMJERENO GODIŠNJEM DOBU. PREPORUKA: ODJEĆU SORTIRATI PREMA SPOLU I VELIČINI U ZASEBNE VREĆICE NA KOJE JE POTREBNO NAPISATI ZA KOGA JE: npr. ženska osoba, vel. 39/M – radi lakše i brže raspodjele!

Molimo vas da se pridržavate popisa i donirate samo navedenu robu, u suprotnom, roba koja nije na popisu neće se preuzimati.

Prilikom akcije sakupljanja robe i namirnica nakon potresa, donirala se jako velika količine robe koja je bila neupotrebljiva i istu je trebalo zbrinuti na adekvatan način, što iziskuje dodatne troškove, stoga vas molimo da se zaista pridržavate popisa potrebne robe.

Iz sakupljene pomoći stvarat će se zalihe, te će se iste pohraniti i koristiti isključivo u svrhu pomoći izbjeglim osoba.

Druga tribina otvorena za javnost o revitalizaciji Perivoja Zrinskih

0
24.02.2022., Cakovec- Perivoj Zrinskih, park s estetskom, kulturno-povijesnom i odgojno-obrazovnom vrijednoscu. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

U utorak, 15. ožujka 2022. godine s početkom u 18:00 sati u zgradi Scheier (Ulica Matice hrvatske 2, Čakovec) održat će se javna tribina u okviru projekta “Eco bridge” s temom revitalizacije Perivoja Zrinskih.

Ovo će ujedno biti druga tribina kao dio projekta „Eco Bridge”, kojim se uređuje čakovečki glavni čakovečki park. Na tribini će sudjelovati predstavnici Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“, Suradničkog vijeća za zelene površine Grada Čakovca, grupe građana okupljene oko grupe “Park je naš, a ne samo vaš!”, Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e, Razvojne agencije Grada Čakovca Čakre te Zdenko Bogović iz stručnog nadzora radova.

Tribina kao panel rasprava otvorena je za javnost, pa se tribini mogu odazvati zainteresirani građani koje upućujemo i na pridržavanje epidemioloških mjera zbog kojih će broj sudionika biti ograničen.

Godišnji sabor ogranka UDVDR podružnice Mihovljan

0

U Društvenom domu Mihovljan, u četvrtak 10. ožujka održan je godišnji izvještajni Sabor Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Međimurske županije Mihovljan.

Saboru se odazvalo 40 članova koji su jednoglasno usvojili izvješće o radu i financijsko izvješće za prošlu godinu, te program rada i financijski plan za ovu godinu.

Predsjednik ogranka Josip Jezernik u svom je izvješću posebno naglasio da su mihovljanski branitelji, bez obzira na probleme s epidemiološkim mjerama i pandemijom, u potpunosti realizirali program. Postigli zavidne rezultate u sportskim natjecanjima, obilježavanju svih značajnih datuma i obljetnica iz Domovinskog rata. Programske aktivnosti za ovu godinu su i nadalje sportska natjecanja članova i djece-unuka članova, obilježavanje obljetnica, organizacija izleta za članove i članove njihovih obitelji, sudjelovanje u ekološkim akcijama kao i pomoć braniteljima u ostvarivanju njihovih prava.

Izaslanik predsjednika VMO Mihovljan Mario Hižman zahvalio je prisutnim članovima na njihovoj uključenosti u realizaciju aktivnosti koje se provode u Mihovljanu.

Predsjednik podružnice Stjepan Horvat pohvalio je i čestitao na provedenim aktivnostima ogranka Mihovljan u protekloj godini, a posebnu pohvalu uputio je članovima ogranka Mihovljan ujedno i članovima Počasnog zdruga UDVDR PMŽ na stalnoj angažiranosti i doprinosu.

Tajnik podružnice Dražen Tkalec upoznao članove s aktualnim informacijama vezanih za braniteljsku populaciju.

Pored njih Saboru su prisustvovali i Maja Kovač članica VMO Mihovljan i Vladimir Vidović dopredsjednik podružnice UDVDR MŽ.

Sabor je završio zajedničkim domjenkom i druženjem članova.

Predstavljanje 220. ‘Meridijana’ u Čakovcu, izložba ‘Tibeti u Međimurju i Podravini’ u Koprivnici

0

Nakon čakovečke izložbe, u petak 18. veljače 2022. isti postav tibeta otvoren je i u Galeriji Koprivnica. Autorice izložbe, više kustosice Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Međimurja Čakovec, Marija Mesarić i Janja Kovač, uložile su mnogo truda i znanja kako bi te prekrasne marame, od kojih neke dosežu veličinu od preko dva metra, nakon međimurske, u najboljem svjetlu predstavile i podravsko-koprivničko-križevačkoj kulturnoj javnosti.

Izložba je postavljena u prostoru Galerije Koprivnica, a samo otvorenje popratili su zainteresirani građani, novinari i poznatiji kulturni djelatnici grada Koprivnice i županije. Uvodne govore održali su ravnatelji dvaju muzeja, Maša Hrustek Sobočan (MMČ) i Robert Čimin (MGK).

Autorica teksta, ujedno i urednica časopisa „Meridijani“, Petra Somek, u reportaži o Riznici Međimurja opisuje povijest nastanka građevinskog kompleksa Starog grada Čakovec, spominje i povijest nastanka Muzeja Međimurja, a posebnu pažnju posvećuje otkrivanju detalja novog muzejskog postava koji interpretira međimurske teme na potpuno suvremen i inovativan način.

Program započinje u 19 sati, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Starom gradu Čakovec, a svaki uzvanik dobit će na dar primjerak časopisa “Meridijani”.

Radujemo se vašem dolasku, ulaz je slobodan!


Krenuli su radovi na izgradnji nadstrešnice na ribnjaku Selnica

0

– Eto i dugo obećana nadstrešnica na ribnjaku Selnica se dela. Veliko hvala Općini Selnica i gosp. Vičeviću na financiranju, potpori i suradnji. Nadstrešnica i klupice, kasnije i igralište za djecu te roštilj park, budu besplatni za sve građane Općina Selnica i Mursko Središće – objavili su iz ŠRD-a na svojoj Facebook stranici.

Iznenađenje za mališane Dječjeg vrtića ‘Žibeki’ Pribislavec

0

– Danas smo u Dječji Vrtić ‘Žibeki’ Pribislavec imali primopredaju TV-a kojeg su nam uručili načelnik Općine Pribislavec, gospodin Matija Ladić i direktor Pre-koma, gospodin Siniša Radiković. Pre-kom daruje vrtiće na području općina s kojima surađuju za 20 godina njihovog rada. Između njih je i Općina Pribislavec. Veliko hvala na donaciji koja je obradovala male i velike – zahvalili su se ‘Žibeki’ na svojim društvenim mrežama.