Deseta Županijska smotra projekta iz područja Građanskog odgoja i obrazovana građanskog odgoja i obrazovanja Međimurske županije- Projekt građanin 2022. minuli je tjedan dočekala svoj mali jubilej. Osobe na fotografiji su članovi Županijskog povjerenstva smotre i voditeljice ŽSV-a.
Zdenka Novak (voditeljica ŽSV za GOO, III. OŠ Čakovec), Katarina Škvorc ( Srednja škola Čakovec), Aleksandra Ličanin ( Grad Čakovec), Nataša Hajdinjak (III. OŠ Čakovec),SandraVlahek (OŠ Donji Kraljevec), Silvija Kosec ( OŠ Prelog) , Zvonka Rakuša ( OŠ Kuršanec), Melita Jambrović ( Međimurska županija), dr.sc.Darinka Kiš – Novak ( Učiteljski fakultet Zagreb – Odsjek Čakovec) i Aleksandra Oreški je bila online član zbog Covida ( VI. OŠ Varaždin) , Monika Perčić ( voditeljica ŽSV za GOO, Srednja škola Čakovec). Njihov doprinos uspješnoj realizaciji je nemjerljiv što su potvrdili i međimurski župan Matija Posavec,čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini te Ivana Zadražil Vorberger, predstavnica Hrvatskoga Crvenoga križa iz Zagreba.
Predstavljeno 11 projekata: tri projekta učenika razredne nastave, pet projekata učenika predmetne nastave i tri projekta učenika srednjih škola, su pokazali ponude vrijednih ideja i rješenja za različite probleme koje su uočili u svom okruženju. Nuđenjem rješenja za njihovo rješavanje pokazali su kako izravno doprinose dobrobiti društva. Stoga spomenute osobe s fotografije ističu zadovoljstvo što su ih mogli vidjeti i čuti kao i ponos rađanja jedne nove generacije za bolje sutra.
Između 1. i 4. travnja 2022. godine u Kotoribi, Kolodvorskoj ulici nepoznati je počinitelj provalio u prostorije privatnog poduzeća odakle je ukrao motornu pilu, trimer i druge predmete. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Između 10. i 18. ožujka 2022. godine u šumskom predjelu u blizini Sivice nepoznati počinitelj je porušio i ukrao nekoliko stabala hrasta, graba i javora. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjakom s područja Grada Mursko Središće zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Naime, u petak, 25. ožujka 2022. godine oko 16 sati i 20 minuta na poljskom predjelu u blizini Ulice Sitnice, u Murskom Središću izazvao je požar mladog nasada hrasta.
Požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Murskog Središća, Vratišinca i Selnice.
U subotu, 26. ožujka u jutarnjim satima uz inspektora zaštite od požara izvršen je očevid, te je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja.
Zaprimljenim odštetnim zahtjevom materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina tisuća kuna.
Protiv osumnjičenika podneseno je posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
U subotu, 2. travnja 2022. godine oko 15 sati uz obalu rijeke Mure u Murskom Središću, u vodi, pronađeno je tijelo nepoznate mrtve osobe.
Na mjestu događaja obavljen je očevid, a tijelo je prevezeno na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec gdje je u ponedjeljak, 4. travnja 2022. godine obavljena obdukcija.
Obavljenim pregledom i obdukcijom mrtvog tijela nisu utvrđeni tragovi nasilja, dok je utvrđeno da je uzrok smrti utapanje.
Prepoznavanjem tijela utvrđeno je da se radi o ženskoj osobi, rođenoj 1955. godine čiji je nestanak u Policijskoj upravi međimurskoj prijavljen 25. ožujka 2022. godine.
O događaju podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Dijana Novak iz Domašinca samouvjerena je žena koja je u svojem životu uspješno spojila svoj svakodnevni posao, zatim politički angažman u lokalnoj i široj zajednici, želju da pomogne ženama u ravnopravnosti, kao i strast za pomaganjem životinjama te ljubav prema vježbanju i trčanju. Donosimo priču o toj zanimljivoj ženi.
Dijana Novak (49) politički je aktivna od 2001. godine, a od 2013. bila je predsjednica podružnice HNS-a Domašinec. Pripala joj je i titula predsjednice Ženske inicijative HNS-a. U listopadu 2020. izašla je iz HNS-a i u ožujku 2021. prešla u Nezavisnu listu Matija Posavec. Danas je predsjednica Općinskog vijeća Općine Domašinec, vijećnica Skupštine Međimurske županije, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije, članica Udruge žena Potočnica u Domašincu, članica Atletskog kluba Međimurje…
Nesuđena odgajateljica u vrtiću
– Kreneš s lokalne razine, što je sasvim dovoljno želite li pomoći svojoj općini i udrugama. Htjela sam promijeniti stvari na bolje – priča nam Dijana, a na upit koja je točno njezina struka i što zapravo radi otkrila je:
– Po struci sam odgajatelj predškolske djece, ali se ne bavim tim poslom jer kad sam diplomirala 2000. godine nisam mogla dobiti posao u toj struci i životne okolnosti su me odvele na posve drugu stranu. Danas radim kao računovođa u jednoj privatnoj firmi u Domašincu. Bitno je da posao čovjek radi najbolje što može i radi ga s voljom. U početku mi je bilo žao, jer našla sam se u toj priči s djecom, ali na kraju sam se našla i u brojkama, iako mi je matematika bila najgori predmet u školi.
Politički je aktivna i sudjeluje u mnogim projektima
Neki od projekata u čijem je ostvarenju Dijana Novak pomogla su Labirint lavande, rekonstrukcija škole i nadogradnja školske sportske dvorane OŠ Domašinec te asfaltiranje školskog igrališta. Trenutno sudjeluje u projektu adaptacije Vatrogasnog doma u Domašincu.
– Moj politički angažman je prije svega usmjeren na pomoć okolini. Želim na bilo koji način pomoći zajednici. U dobrim sam odnosima s Međimurkom županijom i županom, a u djelovanju u lokalnoj zajednici pomaže mi angažman na županijskoj razini – rekla je.
Njezina velika ljubav su dekupaž i ježići
Žene u muškom svijetu
Na upit što joj je najvažnije kao predsjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije, kaže:
– Cilj mi je pokazati ženama koje i danas, u moderno vrijeme, izbjegavaju društveni i politički angažman, da se mogu i trebaju angažirati. Nažalost, kod nas još uvijek postoji razmišljanje da ženama nije mjesto u politici. Zakon je takav da na listama mora biti barem 40 % žena, pa se mnoge žene upišu samo zato jer ih netko nagovori da budu na listi i nekom rade uslugu, a ne zato jer se zaista žele angažirati. Nadalje, žene u politici znaju biti omalovažavane, i to čak prije od strane žena nego od muškaraca.
Sa sestrom i nećakinjama
Napokon, upitali smo je što misli, kako žene mogu opstati u muškom svijetu?
– Žene ne mogu biti istovremeno zavodljive ljubavnice, savršene supruge i majke te biznismenke, morat će dati prioritet nečemu jer jednostavno ne stignu sve. Kod nas još uvijek postoji podjela na muške i ženske poslove i smatra se da su kućanski poslovi samo za žene, makar i to se počelo mijenjati. Vidim da mnoge žene, posebno mame mojih godina, danas ipak drukčije odgajaju svoje sinove.
Brižna teta i spašavateljica životinja
Dijana već 20 godina živi s partnerom Goranom (54) iz Domašinca. Blizu su im njezina sestra Miljenka i nećakinje Helena (13) i Izabela (10), s kojima se rado druži i ide na utrke.
– Često se družimo i zajedno trčimo. Trčanje nam je postalo obiteljski sport. Goran nije sportski tip, ali nas podržava – priča nam Dijana. Uz prijatelje i obitelj, Dijanin život krase i životinje. Ima psa Flega, mješanca, te 4 ježice koje je spasila od smrti, o kojima smo već pisali ovdje.
Dijana s nećakama na fašniku
Dijana voli životinje, podržava rad azila i povremeno se pobrine za zbrinjavanje napuštenih pasa. Pomaže i financijski koliko može azile, nosila je hranu i za pse na područjima pogođenima potresima…
– Po cesti ih „pobiram“. Udruga pobjede Osijek jako dobro rade, no i čakovečki azil Prijatelji je odlično organiziran, to je azil s najvećim brojem pasa – kaže Dijana, a na upit je li veganka kao što neki pričaju, odgovara:
– Nisam vegetarijanka, niti veganka, ali apsolutno podržavam takav način prehrane, prije svega iz moralnih razloga. I ne znači da neću postati. Odrasla sam na selu i jedenje životinja je tu normalno tako sam i ja odgojena, ali uviđam da to nije dobro i da se životinje iskorištava i drži u nehumanim uvjetima… Ja jedem piletinu i svinjetinu, domaće meso nabavljam od roditelja. Vjerojatno bih mogla biti vegetarijanka, ali veganka ne, jer da imam kokoši, sigurno ne bih bacala ta jaja.
Dijana sa svojim psom Flegom
Sportašica i osoba zaslužna za utrku Murščak
Dijana je i strastvena trkačica i sudionica mnogih utrka, a također i organizatorica utrke Murščak, koja se uz logističku pomoć AK Međimurja održava u Domašincu. Jedan od većih uspjeha joj je Polumaraton Ivan Starek u Zagrebu, gdje je bila prva u kategoriji žena 45+.
– Trčanjem sam se počela baviti 2016. godine, kada sam htjela provjeriti koliko sam kondicije stekla na funkcionalnim treninzima, no sviđalo mi se i nastavila sam trčati. Danas imam 3 puta tjedno funkcionalni trening i 3 puta tjedno trčanje (po kvartu ili do Mure i natrag) imam plan trčanja za idućih 6 mjeseci, sudjelujem i na utrkama. Prvu utrku sam istrčala od 5 km u sklopu Polumaratona Zrinski 2018. godine.
Kreativka i ljubiteljica fantastike
U slobodno vrijeme Dijana se bavi dekupažom (oslikavanjem, primjerice uskršnjih jaja ili božićnih kuglica), puno čita te gleda filme i povremeno odlazi u kino. Njezin e-mail kontakt kao predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova nije slučajno dijanalegolas@gmail.com. Naime, veliki je fan književnog žanra fantastike, a posebno „Gospodara Prstenova“ J. R. R. Tolkiena, knjiga J.K. Rowling, Stephanie Meyer, Anne Rice… Voli čitati i knjige Lee Childa, Stieg Larssona (Millennium)…
Životni moto?
– Zapreke su u našim glavama. Sve se može što se hoće! – poručuje Dijana. Ona, svakako, može!
U studiju „HIT“ JOSIPA POKUPCA u Desiniću upravo je završeno snimanje nove pjesme Ivana Mezge „NEDAMO SE MI“. Ovoga puta „boemu“ Ivanu Mezgi pridružio se i drugi „boem“ sa sjevera, doajen Hrvatske glazbe Ivica Pepelko „platinasti“ umjetnik. Stihove pjesme potpisuje Ivan Mezga a glazbu i aranžman napravio je Josip Pokupec. Izlazak pjesme najavljen je uskoro te se očekuje da će biti veliki HIT sjeverozapadne Hrvatske i Slovenskog Pomurja.
Sutra, u srijedu, 6. travnja 2022. godine, obilježit će se 77. obljetnica oslobođenja Međimurja od nacifašističke okupacije, odnosno mađarskog i njemačkog nacističkog okupatora. Tim povodom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije na čelu s predsjednikom MiljenkomZorkom, uz ostala mjesta, položiti će i vijenac kod spomenika partizanima na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu u 8.30 sati.
Pripadnici međimurskog UABA povodom ovog značajnog datuma u povijesti Međimurja, uputili su javnosti posebno priopćenje, koje objavljujemo u cjelosti.
MAĐARI SU BILI BRUTALNI
“Mađarska je vojska okupirala Međimurje 16. travnja 1941. godine nakon osmodnevne ustaške vladavine. Njemačke okupacijske trupa ušle su u Međimurje 7. travnja 1941. godine i predale vlasat lokalnim ustaškim elementima. Vojnu je upravu Mađarska je javno proglasila 9. lipnja 1941. godine. Civilnu pak upravu uveli su već krajem kolovoza 1941. godine. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Hrvatsko činovništvo i inteligencija bilo je protjerano preko Drave u NDH, a uglavnom terorom domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju.
U odnosu na stanovništvo njihovi su postupci bili dvojaki. Do sredine 1943. godine nastojali su brojnim mjerama gospodarske politike, ali i ukupnog odnosa prema Međimurcima pridobiti stanovništvo i odvratiti ga od različitih oblika otpora. Kada je ta politika doživjela neuspjeh započeli su surovi obračuni sa svima onima koji su im pružali otpor.
Međimurci su u partizane odlazili na Kalnik. Zbog malog prostora, rijeke Drave kao ozbiljne prirodne prepreke i državne granice, čuvanih željezničkih pruga, snažne okupatorske obavještajne mreže, gusto posijanih vojnih posada i žandarmerijskih postaja, nije se duže vremena mogla u Međimurju održati niti jedna veća partizanska postrojba.
Brutalni postupci mađarskih i njemačkim okupacijskih snaga, osobito nakon listopada 1944. godine, posve su Međimurce priklonile NOP-u. Tome u prilog govori niz činjenica, a osobito brojnost Međimuraca u različitim partizanskim postrojbama, velike ljudske žrtve koje su podnijeli, te masovno priključenje NOV-i nakon oslobođenja Međimurja u travnju 1945. godine i definitivnog priključenja Hrvatskoj/Jugoslaviji.
MEĐIMURJE OSLOBODILI UKRAJINCI, BUGARI I – PARTIZANI
Početkom 1945. godine prilike u kojima je djelovao Kalnički partizanski odred Hrvatske (KPOH) bile su vrlo teške jer su na njegovom operativnom području koncentrirane jake neprijateljske snage. Njemačka i ustaška zapovjedništva brzo su uočila da na srijemskom frontu neće biti u stanju duže vremena pružati otpor, pa su oformile pričuvnu frontu, upravo na području djelovanja KPOH. KPOH se u posebno teškom položaju našao uoči opće ofenzive na neprijatelja koncem ožujka 1945. godine. Kako bi sačuvalo ljudstvo zapovjedništvo X. korpusa zagrebačkog, naredilo je KPOH da se prebaci u Međimurje. Sam dolazak partizanskih postrojbi s Kalnika bio je koordiniran s ulaskom u Međimurje trupa III. ukrajinskog fronta Crvene armije i bugarske Otečevstvene fronte. O njihovu ulasku u Međimurje Glavni štab Hrvatske potpisao je sporazum sa sovjetskim zapovjednikom maršalom Tolbuhinom.
Nijemci nisu branili Čakovec. Obrambenu liniju uspostavili su na zapadnim granicama Međimurja od Gibine do Trnovca s najjačim fortifikacijama kod Štrigove. U Čakovec su bez borbe 6. travnja 1945. godine najprije iz pravca Preloga umarširale bugarske trupe, potom ruske iz pravca Pribislavca, a odmah iza njih u Čakovec su ušle postrojbe Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske. Zadnji otpor u Međimurju Nijemci su pružili u višednevnoj bitci kod Štrigove. Njihov otpor slomljen je 12. travnja na brdu Štrigovčaku te su nakon poraza konačno izbačeni iz Međimurja.
DANAS SE POKUŠAVA KRIVOTVORITI POVIJEST
Prije 77 godina sav napredni svijet svrstan u antihitlerovsku koaliciju vojnom je pobjedom porazio najmračnije snage čovječanstva koje su prouzročile smrt preko 65 milijuna ljudi i do tada neviđena materijalna razaranja. Na temeljima antifašizma sazdana je Organizacija Ujedinjenih naroda, a na antifašizmu se temelji i moderna demokratska Europska Unija čija je Hrvatska članica. U slavnoj antifašističkoj borbi hrvatskog i drugih naroda 1941.-1945. godine stvorena je Republika Hrvatska u njenim avnojevskim granicama. Iz tih granica proizašla je suverena demokratska Republika Hrvatska kao međunarodni pravni subjekt 1990. godine i članica Europske unije 2013. godine. Upravo zbog toga obveza nam je da što dostojanstvenije obilježimo ovu obljetnicu pobjede nad fašizmom i oslobođenja Međimurja.
Građani Međimurja danas trebaju znati junaštvo svojih predaka koji su položili živote za slobodu koju sada uživamo. Mladim generacijama Međimuraca treba ponuditi objektivni i istinski prikaz događanja u antifašističkoj borbi kako bi se mogli oduprijeti revizionizmima i krivotvorenju povijesnih činjenica koje promoviraju ostaci poraženih fašističkih sljedbenika, ističe u priopćenju Udruga antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije.
Ove godine KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava slavi 95. rođendan. Jedan od priloga tom slavljeničkom tonu je i objava fotografija KUD-a s ciljem prisjećanja na njihov minuli put, no bilježe i nova saznanja, a sve da cijela godina prođe u slavljeničkom tonu. Tako je na čak dvije fotografije naša sumještanka Katarina Frančić prepoznala sve osobe. Ovim putem joj od srca zahvaljujemo na pomoći ih vama dijelimo na njeno znanje- rekla je Janja Kovač u ime KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava i revna evidentičarka novije društvene povijesti.
– Uz pomoć Katarine Frančić saznali smo imena kuharica, a i da je slika možda snimljena baš na prvoj smotri folklora 1974. Godine- pojasnila nam je Janja.
Gledano s lijeva na desno:
Terezija Vučenik, Zvonar Marija, Sabočanec Biserka, Međimurec Nevenka, Čituš Milica, Fabić Anđela, Haramija Marija, Mikulan Cecilija, Lisjak Anka, Ajhner Eržika, Čižmešija Terezija, Horvat Ferdinand, Zvonar Vlado, Čižmešija Elizabeta, Vitković Lucija i još jedna Čižmešija Terezija. Iza Čituš Milice se djelomično vidi Štefić Marica.
Od danas na većini benzinskih postaja gorivo se prodaje po novim cijenama, prenosi Jutarnji list.
Tako se litra osnovnog benzina eurosuper 95 prodaje po 12,09 kuna, što je 36 lipa manje nego dan ranije, kada je stajala 12,45 kuna za litru, dok je litra osnovnog eurodizela jeftinija za 81 lipu, a niže su i cijene premium goriva.
Po podacima s tražilice cijena goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te portala cijenegoriva.info, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Lukoila i još nekih distributera od utorka iznosi 12,09 kuna.
Još je veći pad cijene kod osnovnog eurodizela, koji na većini postaja od danas stoji 12,70 kuna, dok je dan ranije bio 13,51 kunu.
Portal cijenegoriva.info objavio je da je prosječni spremnik benzina od ponoći jeftiniji za 18 kuna, a dizela za 40,5 kuna.
Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je da od utorka Ina prodaje litru benzina eurosupe 100 za 13,50 kuna, a bila je 13,74 kune. S druge strane, litra eurodizela class plus sada je 14 kuna, a bila je 14,81 kunu.
Inin eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 12,99 kuna po litri, a bio je 13,35 kuna. I na Lukoilu eurosuper 95 ecto prodaje se za 12,99 kuna, a bio je 13,35 kuna.
Crodux za litru eurosupera 100 sada traži 13,55 kuna, a bio je 13,79 kuna, a tako je i za Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola. “Stotka” na Tifonu stoji 13,73 kune, a bila je 14,18 kuna.
Od danas se Inin eurodizel class plus, kao i Lukoilov eurodizel ecto prodaju po cijeni od 14 kuna, a bili su, do jučer, 14,81 kunu.
Na Tifonu eurodizel premium stoji 14,05 kuna a bio je 15,41 kunu, dok i rodux svoj eurodizel maxpower i Petrol svoj Q Max eurodizel također prodaju po istoj cijeni kao Tifon (bio je 14,86 kuna).
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio prodaju rekordnih 180 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena ‘crnog zlata’.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.
Vlada je, pak, na očekivanu eksploziju cijena goriva prije mjesec dana reagirala s dvije uredbe kojima je fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata na osnovni eurosuper i eurodizel te na plavi dizel, a privremeno je smanjila i trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo.
Tako je uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ukupna marža za dizelsko i benzinsko gorivo fiksirana na 75 lipa po litri, a na plavi dizel na 50 lipa po litri.
Izmjenama Uredbe o trošarinama država je, pak, na rok od 90 dana smanjila trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.
Na osnovu tih mjera Vlada je procijenila da će se rast cijena osnovnog eurosupera i eurodizela uspjeti zadržati u rasponu od 80 lipa do 1,20 kuna po litri, dok bi bez tih mjera realni tržišni porast iznosio oko dvije kune.
