Hrvatska zajednica županija potiče sve ljubitelje fotografije da na jedinstven način promišljaju o krajevima iz kojih dolaze te da kroz objektive svojih fotoaparata zabilježe ono najbolje od županija u kojima žive.
Od 1. svibnja otvoren je foto natječaj „Volim svoju županiju“. Natječaj traje do 15. svibnja, a najbolje fotografije prema mišljenju žirija postat će dio jedinstvene izložbe s motivima iz svih županija.
Svi ljubitelji fotografije, bilo da se radi o profesionalnim ili amaterskim fotografima, pozvani su da se uključe u priču koja traje već sedam godina, a cilj je pokazati detalj, motiv, posebnost svakog kraja Hrvatske. Svaki autor može prijaviti do tri fotografije putem aplikacije.
Fotografije koje ulaze u postav putujuće izložbe bira stručni žiri na čijem je čelu hrvatska profesionalna fotografkinja svjetska glasa Mare Milin, a uz nju su i predstavnici županija – Davor Pavić iz Splitsko-dalmatinske, Petra Vadlja iz Međimurske i Franca Moscarda iz Istarske županije.
Osim najboljih prema mišljenju stručnog žirija, bit će nagrađena i fotografija s najvećim brojem osvojenih glasova (likeova) unutar aplikacije. Za glasovanje je potrebna prijava putem društvenih mreža. Ovogodišnja novost je da se fotografije snimljene dronom boduju u svojoj kategoriji, a najbolju također nagrađujemo. Glavne nagrade su GoPro Hero 10 sportske digitalne kamere.
Podsjećamo, natječaj „Volim svoju županiju“ pokrenula je Hrvatska zajednica županija 2016. godine, prvenstveno zbog promocije posebnosti svih hrvatskih županija. Svake godine stručni žiri odabire najbolje fotografije iz svih županija koje ulaze u postav putujuće izložbe. Izložbe su do sada otvorene u mnogim gradovima – od Vukovara do Pule, Zadra i Dubrovnika, građani su imali priliku vidjeti ovu jedinstvenu izložbu. Svake godine, nakon otvaranja posljednje izložbe, cijeli postav donira se jednoj ustanovi na čijim zidovima nastavlja pričati priču o ljepotama hrvatskih krajeva.
Danas, 4. svibnja, 2022. godine oko 1 sat, sati u Mađarskoj na dijelu autoceste Budimpešta – Zagreb kod Letenya, na zajedničkom Stalnom graničnom prijelazu za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Goričan II – Letenye koji se nalazi na mađarskom državnom području, dogodila se prometna nesreća u kojoj je vozač kombi vozila bugarskih nacionalnih oznaka vozilom udario u kontrolne kućice u kojima se provodi granična kontrola mađarske i hrvatske policije te osobni automobil mađarskih nacionalnih oznaka nad kojim se obavljala granična kontrola.
U prometnoj nesreći ozlijeđeno je više osoba između ostalih i dva policijska službenika hrvatske te jedan mađarske policije.
Policijski službenici hrvatske policije prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da su lakše ozlijeđeni.
Cjelokupno postupanje preuzela je mađarska policija.
Povodom blagdana Sv. Florijana, čestitku je vatrogascima uputio načelnik općine Goričan Emanuel Sinković:
„Malo je ljudi spremno žrtvovati svoje slobodno vrijeme i biti odvojen od obitelji, kako bi pružili nešto zajednici. Vatrogasci to rade kontinuirano, oni su uvijek tu i nikad ništa ne traže zauzvrat. To je poticaj da kontinuirano pružamo podršku daljnjem razvoju vatrogastva. Hvala svim gorčenskim vatrogascima na svemu što čine! Čestitam vam vaš dan!“
Na najvišoj točki Goričana, kao jezgro sela, locirana je kapela Sv. Florijana. Izgrađena je 1822. godine, točnije dovršena te godine jer ispod kipića sv. Florijana u niši kapelice čitamo: AN.4.MAIUS&821. Na mjestu kapele prije je stajao samo kip sveca a mještani su kapelu podigni u znak zavjeta. Čin zavjeta posvjedočuje o čestim požarima kuća koje su većinom bile drvene i pokrivene slamom. U prvotnoj graditeljskoj postavi kapela je bila dimenzija 6×4 m s malim tornjem, s oltarnom slikom na platnu i daščanim krovom. Godine 1893. kapela je obnovljena, izgrađen je novi toranj, a 1923. nabavljena su dva nova zvona. Kapela je popravljena i preuređena 1936., a isto tako su određeni zahvati oko uređenja obavljeni i 1955. Godine 1969. obnovljena je temeljito pa je ponovno blagoslovljena.
Danas je uređena kapela prepoznatljiv simbol starije naseobne jezgre Goričana, kao i njegova i prostorna ali i vizualna dominantna mjesta koja sa župnom crkvom Sv. Leonarda predstavlja skladnu cjelini.”
Stanovnici Svete Marije možda neće tako skoro imati asfaltirane ulice, ali će zato, zlu ne trebalo, imati modernu pristupnu cestu svom selu. Uz radove na Aglomeraciji Donja Dubrava, koji se odvijaju na državnoj cesti između Svete Marije i Preloga na čak tri lokacije, od čega su trenutno na dvije postavljeni semafori te je promet usporen, semafor očekuje vozače dakle i na cesti D20 između Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, gdje se modernizira cesta. Što je nedostajalo staroj, pitali smo na licu mjesta.
Dražen Vincek, voditelj radova odnosno nadcestar Hrvatskih cesta, objasnio je kako se ova dionica državne ceste modernizira. Postavit će se novi asfalt te obnoviti bankine i crta. Radovi bi trebali biti gotovi, kaže, idući tjedan, te dodaje:
– Ovo je opasna dionica jer ima dva oštra zavoja. Sada postavljamo poseban, habajući sloj asfalta, na kojem kotači bolje prianjaju i bolja je sila kočenja te se vozila bolje drže na cesti. On će omogućiti i veću sigurnost.
Epidemiologinja HZJZ-a Vesna Višekruna Vučina gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je kako ih brinu zarazne bolesti, te da je za obje bolesti izuzetno bitno pravilno i učestalo pranje ruku, a kod hepatitisa A i konzumiranje dovoljno termički obrađene hrane.
– Cjepivo za rotavirus nije u obveznom kalendaru cijepljenja, ali roditelji ako žele mogu cijepiti svoju djecu. Zasad se primjenjuje kod novorođenčadi i dojenčadi, a u cijepnom kalendaru je za djecu koja su prijevremeno rođena ili za djecu koja imaju neke teške srčane mane, ili teške kronične bolesti, rekla je.
Istaknula je i kako će vjerojatno još biti novih slučajeva, koji su posljedica kontakata s oboljelima, ali sa sustavnim provođenjem epidemioloških mjera u gradu Zagrebu, ali i na nivou cijele Hrvatske, nadamo se da će se uskoro zaustaviti širenje, naglasila je.
Osvrnula se i na moguću pojavu ospica.
– Nemamo prijavljenih slučajeva ospica u Hrvatskoj, ali postoji određen rizik unosa u populaciju. Potrebno je da se održava dovoljno visoki cijepni obuhvat u ukupnoj populaciji da bi se spriječio unos virus u populaciju, ali to je uvijek moguće jer Hrvatska nije zatvorena zemlja i uvijek može doći s nekim iz inozemstva, zaključila je.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak danas je sudjelovala u plenarnoj raspravi o daljnjem postupanju nakon Konferencije o budućnosti Europe, procesa jedinstvenog u cijelom svijetu za koji je bila zadužena potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Kao predstavnica Europskog parlamenta, zastupnica Glavak sudjelovala je u radu plenarne skupštine Konferencije, na čijoj je zadnjoj sjednici održanoj prošli tjedan u Strasbourgu usvojeno 49 prijedloga s više od 300 mjera za promjenu.
„Ukoliko institucionalnim radom na 325 usvojenih zaključaka uspijemo unijeti promjene i ukoliko ispunimo očekivanja građana, stvaramo preduvjete trajnijeg jačanja povjerenja u institucije i političke procese. Uvjerena sam kako će to biti jedan od važnih doprinosa Konferencije o budućnosti Europe i za budućnost europske demokracije“, poručila je zastupnica Glavak.
Konačni prijedlozi Konferencije utemeljeni su na preporukama europskih i nacionalnih panela građana, idejama građana iznesenima na višejezičnoj digitalnoj platformi, raspravama na plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe te njezinim radnim skupinama.
„Svjesni smo da se naša demokracija suočila s mnoštvom izazova proteklih godina, ne samo u Uniji, bilo da se radi o rastućem ekstremizmu, dezinformacijama, manipulativnim informacijama ili o slabljenju vladavine prava. U ovom trenutku važno je objektivno procijeniti koliko prijedloga zaista možemo usvojiti u kojim područjima i koja su u nadležnosti Europske unije“, rekla je zastupnica Glavak zaključivši da se dinamika globalnih odnosa i promjena ubrzala te da odgovor na takve okolnosti zahtijeva usmjerenost na budućnost.
„Ne možemo gledati u prošlost jer ono što je u prošlosti ne možemo promijeniti, ali ove inicijative znak su da nešto u budućnosti moramo mijenjati“, naglasila je.
Završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe bit će predstavljeno na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu.
U utorak, 3. svibnja, oko 17,20 sati, u Nedelišću na raskrižju ulica Martina Viljevca i Prvomajske, 39-godišnji vozač traktora čakovečkih registarskih oznaka s pridodanom neregistriranom i neosiguranom prikolicom, dolaskom do raskrižja s Prvomajskom ulicom obavljao je skretanje ulijevo, a da se prije započinjanja te radnje nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
– Zbog toga je u njegov traktor udario teretni automobil s pridodanim priključnim vozilom, mađarskih nacionalnih oznaka, s kojim je upravljao 30 godišnji vozač, a koji se nalazio u punoj fazi pretjecanja traktora – stoji u priopćenju.
Vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec prevezen je 73-godišnji putnik s traktora, gdje mu je pružena liječnička pomoć i utvrđeno da lakše ozlijeđen. Vozač traktora i teretnog automobila u prometnoj nesreći nisu zadobili ozljede.
Protiv vozača traktora pokrenut je prekršajni postupak.
Dobra suradnja i podrška pomurskim Hrvatima koji žive u naseljima uz granicu u Mađarskoj produbljena je postavljanjem ploča ulica i ustanova s dvojezičnim natpisom koje je osigurala Međimurska županija.
Postavljeno je ukupno 80 ploča, a svečanost otkrivanja održana je kod ploče posvećene Nikoli VII Zrinskom u Murakereszturu, koji je branio i područje uz rijeku Muru od Turaka, simbolično na samu obljetnicu njegova rođenja.
„Sa naseljima i Hrvatima koji žive u pograničnom prostoru uz rijeku Muru u Mađarskoj dijelimo zajedničke vrijednosti identiteta, kulture i jezika, a razvoj suradnje produbljen je postavljanjem ploča ulica i ustanova s dvojezičnim natpisom u nekoliko naselja. Kroz niz prekograničnih projekata, kulturne i obrazovne aktivnosti, nastavit ćemo suradnju, posebno u pogledu očuvanja hrvatskog jezika, te će Međimurska županija pomoći u učenju hrvatskog jezika u mađarskim školama,“ poručio je u svom govoru župan Međimurske županije Matija Posavec.
Dvojezična ploča simbol je zajedničke povijesti dvaju naroda, dvojezičnosti i obitelji Zrinski, od kojih su čak četvero Zrinskih bili i župani mađarske Zaladske županije.
„Postavljanje ploča ima dvojako značenje. Ne samo da iskazujemo poštovanje prema našim precima, već i šaljemo poruku da ovdje žive i Mađari i Hrvati, da se govore dva jezika, da se njeguju dvije kulture i da će to tako biti i u budućnosti,“ kazao je načelnik Kerestura Robert Polgar.
Prema procjenama, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata, a Međimurska županija već dugi niz godina radi na razvoju i očuvanju suradnje sa pograničnim županijama.
Počasni rektor i počasni građanin Keresturadr. Karlo Gadanjij podsjetio je bogatu zajedničku povijest koju njeguju dva naroda. Počasni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos, rodom upravo iz Kalacibe u kojoj je postavljena prva ploča, uputio je zahvale Međimurskoj županiji i županu Posavcu što svesrdno rade na očuvanju identiteta dvaju naroda.
Naglasio je da je dužnost državne vlasti, lokalne i regionalne zajednice da brinu o svim građanima, pa tako i nacionalnim manjinama u drugim državama, a Međimurje je dobar primjer kako se brine o Hrvatima u Mađarskoj kroz razne prekogranične projekte, kulturne i obrazovne aktivnosti. Dodao je da se suradnja mora posebno ojačati u pogledu očuvanja hrvatskog jezika, a most kojim će se spojiti dvije države dodatno će ojačati suradnju i omogućiti gospodarski razvoj.
„Mi smo zajedno. A danas je povijesni i ponosni dan,“ bila je glavna poruka veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladena Andrlića koji je istaknuo da su ploče podsjetnik na prošlost, ali su one zapravo zalog za bolju sadašnjost i budućnost.
Prvu dvojezičnu ploču u Kalacibi svečano su otkrili župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Kerestura Robert Polgar, počasni konzul dr. Atila Kos i predsjednica mjesne manjinske samouprave Anica Kovač Kovago, a blagoslovili su ju mjesni župnik Csaba Vaslaban i župnik Župe sv. Leonarda u Goričanu vlč. Josip Drvoderić.
Na svečanosti su, uz govornike, bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, savjetnici ministra Davorin Knežević i Karlo Kolesar, te državni tajnik i zastupnik u Mađarskom parlamentu Peter Cseresnyes, članovi Hrvatske manjinske samouprave Kerestur, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, načelnici međimurskih općina Sveta Marija, Donji Vidovec, Goričan i Kotoriba, Đurđica Slamek, Bojana Petrić, Emanuel Sinković i Dario Friščić.
Mještani okupljeni u Hrvatsku manjinsku samoupravu Kerestur objavili su i „Keresturski blagoslov“ te stihovima zahvalili na postavljanju dvojezičnih ploča:
„Otpri Božek vusta naša, da se čuje fala naša, Otpri Božek srca Keresturčana i Kalacipčana, da zahvalimo dobročinstvo Međimurja. Od denes se saka vulica štima, kaj horvacko ime ima. Ori se sakomo kaj je naše selo horvacko, si skupa na glas kričimo – Hvala ti Međimurska županijo“.
Na samom kraju svečanosti položeni su vijenci kod Novog Zrina, gdje je grof Nikola VII Zrinski dao izgraditi svoju utvrdu na lijevoj strani Mure za obranu od Turaka, a u kulturno-umjetničkom programu nastupili su učenici i nastavnici Osnovne škole „Nikola Zrinski Kerestur“ i Zrinski kadeti.
Gardisti i vodstvo Zrinske garde Čakovec okupili su se u popodnevnim satima 3. svibnja kod spomenika Nikoli Zrinskom na čakovečkom Trgu Republike.
Nikola Zrinski rođen je u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, živio je u Čakovcu, dogradio je Stari grad, doveo je fratre u Čakovec (1659.), osnovao prvu knjižnicu Zrinianu, sagradio je Novi Zrin, utvrdu na Muri, bio je hrvatski ban, političar, vojskovođa, pjesnik i gospodarstvenik.
Govorio je šest jezika, autor je poznatog epa Adrijanskoga mora sirena koji je napisao na mađarskom jeziku, a na starohrvatski ga preveo njegov brat Petar. Bio je veliki borac za neovisnost i samostalnost Hrvata, a koliko je bio veliki vizionar govori podatak da si njegovu ideju o neovisnosti i samostalnosti Hrvata ostvarili tek naši branitelji 5. kolovoza 1995. godine.
Zbog svojih naprednih ideja stradao je u lovu 18. studenog 1664. godine u Kuršanečkoj šumici u Kuršanečkom lugu.
