Muzej Međimurja Čakovec ugostit će izložbu Dvora Veliki Tabor. Izložba se može razgledati od 25. 4. do 27. 8. 2022. Otvorenje je u ponedjeljak, 25. 4. 2022. u 18 sati. Autorica izložbe je Nadica Jagarčec.
Dvor Veliki Tabor bio je tijekom tri stoljeća (1502 – 1793) glavno sjedište obitelji Rattkay, čiji su se pripadnici isticali u vojnom, političkom, crkvenom i kulturnom životu tadašnje Hrvatske. Izložbom pod nazivom „Juraj Rattkay Velikotaborski (1613.-1666.)“ autorica izložbe Nadica Jagarčec predstavit će nam jednog od najistaknutijih članova obitelji Rattkay – Jurja II Rattkaya – autora prve tiskane hrvatske povijesti „Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae“ – u prijevodu „Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“, koja je tiskana prije 370 godina – 1652. u Beču. Ovo djelo Rattkay je posvetio kralju Ferdinandu IV, Nikoli Zrinskom (1620. – 1664.) i bratu mu Petru (1621. -1671.). Juraj Rattkay borio se zajedno sa Petrom Zrinskim protiv Šveđana u Tridesetogodišnjem ratu. Rattkayeva „Memoria“ – rasprava o hrvatskoj povijesti, podijeljena je u šest knjiga, od potopa do 1651. godine. Prema navodima dr. Mije Korade sve u Rattkayevu djelu bilo je povezano s braćom Zrinski i njihovim „urotničkim“ idejama, a „Memoria“ je trebala poduprijeti stalešku i političku kampanju Zrinskoga. Osim originalnog izdanja „Memorie“ na izložbi će posjetitelji moći vidjeti i ratnu opremu poput 2 viteška oklopa iz 16. i 17. stoljeća te nekoliko pušaka i mačeva iz 17. stoljeća.
IZLOŽBA JE DIO PROGRAMA OVOGODIŠNJIH “DANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE”.
Rano jutros je u Međimurju, osobito u njegovom središnjem i gornjem dijelu pao mraz i bilo je dosta prohladno vrijeme, a dio područja obišao sam i vidio kako je mraza bilo najviše ili je bio najjači na širem području Grada Mursko Središće kao i na području Općine Selnica i Općine Sveti Martin na Muri, te rubnim dijelovima Općine Štrigova.
Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, koji je bio i u donjem Međimurju, rekao je kako su temperature zraka bile između -2,2 do 2,5 Celzijeva stupnja na većem dijelu središnjeg i donjeg Međimurja što je za posljedicu imalo ipak slabiji mraz koji voćkama u cvatnji i onim koje su ocvale (marelice, breskve, bademi, trešnje…) nije počinio štete, te dodao kako su slijedeća dva jutra moguća osvanuti s mrazom. Prošle godine mraz s ogromnim štetama u na poljoprivrednim kulturama bio je ujutro 9. travnja te djelomično sve do 15. travnja, a potom je međimurski župan Matija Posavec proglasio elementarnu nepogodu mraza s visokim procijenjenim štetama.
Krajem prošle godine država Hrvatska uplatila je na račune spomenutih općina naknade koje su kasnije proslijeđene oštećenim poljodjelcima, no naknade su bile minimalne u odnosu na procjene povjerenstva za procjenu šteta ne samo međimurskih nego i drugih hrvatskih jedinica lokalne samouprave.
U subotu je, kako smo pisali, 100-ak Kotoripčana bilo uključenu u akciju čišćenja okoliša Kotoribe. Dali su si truda kako bi počistili sve ružno iza onih kojima ništa nije sveto, a posebno ne priroda. Rekli bi, ona može sve „progutati“.
Javila nam se jedna čitateljica koja obožava šetnje u prirodu, pogotovo one prema Donjem kraju mjesta, odnosno rijeci Muri.
– Vidjela sam ovo sve smeće, a dan prije je Općina imala akciju čišćenja smeća po Kotoribi pa sam samo preko svog FB profila pitala kako su to popustili ili ljudi koji su zaposleni u našoj općini? Prema tamo šeće stvarno puno ljudi i vidi se da je ono tamo već dugo i nitko to ne pokupi? – zapitala se.
Rekla je kako su se nakon objave odmah svi uzbudili, a ona je, kako kaže, samo komentirala.
Kako kažu oni koji su sudjelovali u akciji, ona je trajala svega dva sata, a da bi očistili taj smrad trebalo bi bar još toliko akcija.
U nedjelju su proljetno čišćenje odradili članovi SRD „Štuka“. Oni su tradicionalno čistili natjecateljsku stazu na kanalu HE „Dubrava“ od ribičkog doma do „Vidovskog mosta“ te šikaru s druge strane ceste. Ove godine u pomoć su im priskočili i članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata- Ogranak Donja Dubrava. Posao su odradili zajedničkim snagama, a poslije rada organiziran je domjenak za sve sudionike radne akcije.
Tu su se prisutnima obratili predsjednici ribiča i veterana, Andrej Horvat, odnosno Neven Lisjak. Istaknuli su zajedništvo dviju udruga i najavili daljnje zajedničke aktivnosti.
Za ili pred ovogodišnji Uskrs Općina Štrigova će osobama slabijeg imovinskog stanja u bonovima dodijeliti ili isplatiti ukupno 94.700 kuna kao potporu ljepše proslave najvećeg kršćanskog blagdana. Uskrsnice od po 300 kuna dobit će 153 osobe čija mirovina iznosi do 2.500 kuna, dok će po 400 kuna dobiti 122 osobe čija primanja su još manja te oni koji su stari do 60 godina, a nemaju nikakve prihode.
To znači kako će poklon bonove ili uskrsnice dobiti čak 275 osoba. Općinski načelnik Stanislav Rebernik kaže kako je iznenađen ovako velikim brojem podnijetih zahtjeva, jer očekivalo se oko 230-240 zahtjeva, te se moralo pristupit dopunjavanju broja i iznosa poklon bonova.
– Ovo govori kako uistinu postoje ljudi koji jedva ‘spajaju kraj s krajem’, te isto tako kako imaju povjerenje i nadu u svoju općinu da će im pomoći. Općini i meni osobno, nikada nije upitna potpora ili pomoć socijalno i materijalno siromašnijim ljudima, a visinu iznosa zavisi i o proračunskim sredstvima, jer sigurno kad bi smo imali više novca iznosi po osobi bili bi izdašniji, naglašava Rebernik.
Isplata odnosno podjela poklon bonova započinje već u utorak 12. travnja ove godine i biti će obavljena do najkasnije do Velikog petka 15. travnja. Onima koji neće moći sami ili uz pomoć bliske im osobe doći u sjedište Općine Štrigova bonovi će biti dostavljeni osobno njima na kućnu adresu.
Članovi SRD „Žužička” Kotoriba održali svoj redoviti godišnji izvještajni skup. O minulom jednogodišnjem radu govorio predsjednik SRD Ljubomir Nikić, a na skupštini su podnijeta i sva potrebna izvješća.
Svečani dio skupa je iskorišten za podjelu zahvalnica i priznanjima onima koji su dali svoj obol radu društva, pogotovo uređenju novog doma kojim se danas diče.
Zahvalnice su primili Josip Horvatić, Siladi d.o.o., Eurobeton d.d.Prelog, Muraplast d.o.o. Kotoriba, a priznanja: SRD “Žužička” Kotoriba, Luka Horvat, Matija Habijan, Patrik Horvat, Mladen Škoda, Dominik Gregurec, Krešimir Zvošec, Lidija Škoda, Ivan Čukić, Anto Čukić, Damir Rodek, Branko Matoš, Marko Škoda i Zoran Čižmešija.
05.04.2022., Osijek - U Muzeju Slavonije otvorena je izlozba Stephana Lupina "Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti". Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
U srijedu, 20. travnja, s početkom u 19 sati, u atriju i izložbenom salonu i multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec održat će se otvorenje izložbe ‘Lupinizam’ poznatog umjetnika Stephana Lupina. Za glazbu će se pobrinuti Zack Dust.
Izložbu možete razgledati od 21. kolovoza.
Stephan Lupino presjek svojega opusa u 2022. godini donosi pred čakovečku publiku te u Muzeju Međimurja Čakovec zauzima sve raspoložive izložbene prostore: atrij, Izložbeni salon i Multimedijalnu dvoranu Riznice Međimurja. Na izložbi predstavlja skulpture, slike, fotografije i namještaj. Dio fotografija je prodajnoga karaktera, a zarada ide u humanitarne svrhe.
– Stephan Lupino – poznat je ne samo kao ime, već i kao gotov brend hrvatske umjetničke aktualne scene, popraćen epitetom kontroverznog i osebujnog stvaratelja. Njegov kreativni put započeo je u samom srcu američke umjetničke prijestolnice, New Yorku, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Objavljuje fotografije njujorškoga života u avangardnom časopisu „Details Magazine“, no, radi i za ostale časopise zvučnih imena poput „Vogue, Photo, Zoom, King, Max, Playboy, Lˊ Europeo“, itd.
Lupino je za razliku od ostalih naših umjetnika išao obrnutim putem prema slavi – prvo je postao poznat na svjetskoj razini, a zatim je nastavio izgrađivati karijeru kod kuće, u Hrvatskoj. Početkom devedesetih potaknut ratnim zbivanjima vraća se u domovinu, pokreće i uređuje časopis „Kult“ i intenzivira svoju izložbenu djelatnost.
Svako desetljeće donosi novi preokret u Lupinovom umjetničkom izrazu, tehnici i prikazanim temama. Ulaskom u novi milenij, početkom 2000-ih, svoj fotografski interes u potpunosti neočekivano zaokreće u sasvim drugom smjeru – u humanitarni rad i fotografiranje djece oboljele od neizlječivih bolesti u serijama poznatim pod imenima „Moji anđeli“ i „Čarobna djeca“. Zakoračivši u 2010-e ponovno nas iznenađuje skretanjem u posve neočekivanom pravcu, ovaj put kao kipar i slikar. Skulpture i slike izrađuje u materijalu koji tako dobro prijanja uz njegovu osobnost – željezu i drvu.
Kako ga likovni kritičari nisu uspjeli smjestiti u nijedan dosad ostvaren i prepoznatljiv stil, bez ikakvih vidljivih umjetničkih referenci, osim osobnih unutarnjih iskonskih poriva, za njegovu umjetnost iskovan je novi naziv, jednostavno nazvan „LUPINIZAM“. Manje nismo ni očekivali, Lupinova osobnost i njegova umjetnost neraskidivo su jedinstvo, jedno bez drugog ne egzistira.
U najnovijim radovima dotaknuo se i svjetskih problema s kojima se čovječanstvo trenutno bori, a to je pošast pandemije virusom COVID-19 i rat u Ukrajini. Kroz zlokobne odraze bezličnih ljudskih glava zamrznutih u izrazu patnje i straha sasvim jasno očitava se teror kroz koji čovječanstvo trenutno prolazi.
Bavi se i izradom namještaja, no njegove stolice nisu za sjedenje, već su personifikacije svjetskih vođa poput Napoleona Bonapartea, a svoju ironičnu stolicu-portret dobio je nedavno i Putin, trenutno najomraženji svjetski vođa – stoji u najavi.
IZLOŽBA JE DIO PROGRAMA OVOGODIŠNJIH “DANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE”.
I. osnovna škola Čakovec u srijedu, 13. travnja, od 9:20 sati domaćin je projektu „Sa STEMom raSTEMo”, u okviru kojega se učenicima trećih i četvrtih razreda kroz tri edukativne radionice omogućava da na zanimljiv i poučan način, primjeren njihovom uzrastu, dođu do zanimljivih spoznaja iz biologije, kemije, fizike, informatike i robotike.
Tako će na ovim radionicama učenici po prvi put imati priliku samostalno sudjelovati u praktičnim pokusima, mikroskopirati pomoću najnovijih LCD mikroskopa, programirati robote te koristiti digitalne obrazovne platforme.
„Potvrdu ovakvom pristupu znanosti, stručnosti i načinu rada dalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je verificiralo ovaj program, pa će se u 20 hrvatskih županija, među kojima je Međimurska, učenicima nižih razreda i njihovim nastavnicima, otkriti novi inovativni modeli podučavanja. Do sada su reakcije bile izuzetno dobre, pa vjerujemo da će i u Čakovcu biti tako” – ističe autorica projekta prof. Nikolina Ribarić.
„U okviru ovog EU projekta vrijednog gotovo 2,3 milijuna kuna, u Jaski je opremljena i multifunkcionalna učionica, a postavljen je i Znanstveni park s nekoliko vrlo atraktivnih eksponata pomoću kojih se na interaktivan način mogu proučavati zakonitosti fizike i matematike. Ovom našom turnejom po školama želimo potaknuti i druge gradove i škole da pronađu način kako djeci na vrijeme približiti znanost i znanje na njima zanimljiv i pristupačan način” – kaže voditeljica projekta Mateja Baltorinić.
Projekt „Sa STEMom raSTEMo” kojemu je cilj popularizirati znanost i STEM područje među djecom i općom populacijom, financira se iz Europskog socijalnog fonda na način da 85% iznosa sufinancira EU, a 15% iznosa Vlada Republike Hrvatske. Za sve sudionike radionica je besplatan, a kao nagradu za uspješno sudjelovanje u radionicama sva djeca dobivaju na poklon jednogodišnje mozaBook Classroom licence za korištenje digitalne obrazovne mozaBook platforme.
Dvogodišnji projekt se uspješno realizira zahvaljujući zajedničkim snagama nositelja projekta „Društva naša djeca Jastrebarsko” te partnera Instituta Ruđer Bošković i Centra za kulturu Jastrebarsko.
S nadom da više neće biti mraza te približavanjem Uskrsa, mnogi su poželjeli obnoviti cvijeće u svojim vrtovima, na balkonima, u teglicama… Što se tiče kombiniranja boja, tu nikad nije bilo pravila, može i decentno, a može i što šarenije, no koje cvijeće izabrati, kako ga iskombinirati, što je aktualno u ponudi i kakve su cijene provjerili smo u vrtnom centru OPG Šupljike u Donjem Kraljevcu.
Naša fotogalerija i mini vodič za uređenje vrta svakako će vam pomoći da ne lutate, jer izbor je zaista velik. Za savjet smo stoga zatražili Maju Šupljiku, kći vlasnika Vlade i Irene Šupljike, koji u vrtnom centru u Donjem Kraljevcu svojom ponudom jednostavno oduševljavaju posjetitelje, a uvijek će rado dati i savjete.
CVIJEĆE KOJE VOLI SUNCE
– S dolaskom proljeća najtraženije su pelargonije, koje mogu biti viseće, poluviseće ili stajaće, a također i raznih boja, s time da ih od visećih ima s duplim ili jednostrukim cvjetovima. Također, i petunije, viseće ili grmolike. Vrlo su popularne viseće petunije boje koja izgleda kao da je špricana sprejom, tzv. night sky. I pelargonije i petunije vole sunce – rekla je Maja Šupljika.
Petunije Night Sky posebnu su atraktivne
Cijene pelargonija u teglicama kreću se od 5 do 12 kuna, a u visećim teglama, ovisno o vrsti, od 35 do 45 kuna. Slično je i s petunijama, koje u visećoj tegli jednobojne koštaju 35 kuna, a kombiniranih boja 45 kuna.
– Većina biljaka ovdje voli sunce, a za kombiniranje s pelargonijama idealni su dijascija, san vitalija, milijun zvončića,euforija, bakopa… Njihove su cijene uglavnom 6 kuna po komadu u teglici. Jako je lijepa i biljka ukrasni batat, u svijetloj ili tamnoj boji listova, puzavac za balkone i viseće tegle, čija je cijena 10 kuna – savjetuje Maja.
Na, izbor je zaista velik, a vrlo su atraktivni i poluviseće nemesije, jednobojne ili višebojne, gypshophila (šlajer) u rozoj ili bijeloj boji te afričke ivančice u raznim bojama otporne na veliku vrućinu, koji koštaju 10 kuna po komadu.
ZA ONE KOJI ZABORAVE ZALIJEVATI CVIJEĆE
Maja Šupljika pokazala nam je i japanske mirte s rozim i bijelim cvjetićima, idealne za osunčane vrtove, gredice ili teglice, a cvjetaju cijelo ljeto, izdržljive su i zahvalne. Cijena im je 10 kuna po teglici.
Japanska mirta jednostavna je za održavanje
– Vrlo su interesantne i lantane, koje su isto jednostavne za održavanje i pogodne za sunce i vrućine, a imaju nove cvjetiće višebojne, dok kasnije postanu jednobojni. Imamo ih u žutoj, bijeloj i ružičastoj boji. Cijena im je 10 kuna – istaknula je Maja.
Lantane
Dodala je kako su karanfili i dalje jako popularni, posebno u rano proljeće, a ima ih raznim bojama, od kojih se posebno ističu oni intenzivne boje magente, s duplim ili jednostrukim cvjetićima, također po 10 kuna.
NOVO U PONUDI – CVIJEĆE OPOJNOG MIRISA I HORTENZIJE S BRONČANIM LISTOVIMA
– Novost kod nas je i heliotropikum (bradavka ili lažna vanilija), biljka ljubičastih cvjetića i tamnozelenih listića, izrazito ugodnog mirisa. Ona se razraste u grm i isto je idealna za sunce.
Novo u ponudi je i heliotropium, tzv. lažna vanilija, cvijeće opojnog mirisa
Novo u ponudi ovdje su i hortenzije. Imaju ih u četiri boje cvjetova: crvena, plava, bijela i ružičasto-bijela s brončanim listovima, koja je posebno interesantna. One zahtijevaju puno sunca i zalijevanja, a njihove suhe grane režu se na jesen. Cijena u tegli im je 60 kuna.
Hortenzija s brončanim listovima i rozo-bijelim cvjetovima
CVIJEĆE KOJE VOLI HLADOVINU
Za razliku od ovih ljubiteljica sunca, s druge strane fuksije, viseće i poluviseće, prikladnije su za sjenu i polusjenu, a njihova cijena u teglicu je 10 kuna, dok u visećoj tegli 40 kuna. Fuksija je jedna od rijetkih biljaka u ponudi kojoj dakle bolje paše hladovina, uključujući i grmljaste begonije, gvineje i vodenike. Ostalo cvijeće i bilje uživat će na osunčanim vrtovima i balkonima.
I SUNCE I SJENA
Ukrasne koprive, grmolike ili puzave, velike ili sitne, vole polusjenu, ali mogu biti i na suncu. Na suncu čak dobe intenzivniju boju, samo ih treba više zalijevati. Jedna je 10 kuna.
Kupcima se jako sviđaju, kaže Maja, i dalije, koje mogu biti i na suncu i u polusjeni, a imaju niske, srednje ili visoke, sa sitnijim ili većim cvjetovima, u raznim bojama, dok je im je cijena, ovisno o vrsti, od 12 do 15 kuna po teglici.
Napokon, OPG Šupljika na proljeće ima najveći izbor vrsta cvijeća, i za vrtove i za balkone. Ovo je samo jedan dio iz velike ponude. Možete kombinirati razne vrste cvijeća, ali pritom, naglašava Maja, pripaziti da cvijeće bude slično što se tiče uvjeta održavanja (sunce/hladovina i učestalost zalijevanja).
Nedavno je održan aktualni sat 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Mursko Središće. Vijećnici Milorad Mihanović i Marijana Breglec postavili su gradonačelniku Draženu Srpaku nekoliko pitanja:
‘Milorad Mihanović: Što je grad poduzeo u vezi paljevina, posebno u vezi zadnjeg incidenta u Sitnicama?
Dražen Srpak: Svjedoci ste nebrojenih apela, poziva, obilazaka, razgovora i opet se nažalost dešava neželjeni inciditent, šteta je velika. Treba ipak naglasiti da se hrastove mladice teško zapale, zapalilo se kupinje, grmlje i ostalo, što nije smjelo biti tamo i netko je to trebao očistiti. Što naravno ne znači da bilo tko ima pravo nešto paliti. U suradnji s policijom tražimo počinitelja i želimo da se nađe i adekvatno kazni. Kazna je 30 do 50 tisuća kuna, ja bih dao 100 tisuća kuna kazne, pa ako nema novce nek radi.
Milorad Mihanović: Drugo pitanje vezano je uz prometna izoliranost između Čakovca i Sitnica, odnosno Murskog Središća. Nema redovnih autobusnih linija, djeca često idu i pješke.
Dražen Srpak: Slažem se 150%, ako su svima puna usta obrazovanja, a ako se ne omogućuje djeci prijevoz nešto nije u redu. Zadužujem pročelnika da uputi dopis Upravnom odjelu za obrazovanje i kulturu Međimurske županije o tom pitanju.
Milorad Mihanović: Razgovarali smo već prije o multifunkcionalnom centru u Sitnicama. Što s tim?
Dražen Srpak: Mi smo izradili dokumentaciju, grad ne može to sam izfinancirati, već čekamo mogućnost prijave na neki natječaj. Nadam se da će biti u NPO, nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Ako Vi preko zajednice, manjine, zastupnika u saboru možete pomoći ja ću biti jako zadovoljan i sretan…
Marijana Breglec: Ove godine je 25 godina Grada Mursko Središće. Planiraju se kakve manifestacije?
Dražen Srpak: Ove godine smo stari 25 godina, i ovom prilikom zahvaljujem svima koji su sudjelovali u političkom ili bilo kojem drugom obliku u životu grada… Bit će proslava, kompletan program objavit ćemo uskoro, za sada mogu već reći da će 9. lipnja biti susret gospodarstvenika u organizaciji časopisa Lidera, 24.lipna proslava 140 godina vatrogastva u Murskom Središću, što će imati finale sa vatrogasnom zabavom sa špric klobasima, 25.lipnja bit će klapa Cambi, 1.srpnja grupa Magazin, 2.srpnja Opća opasnost, prije tog dana sajam domaćih proizvoda i Murska alka, a 3.srpnja gradski kotlići. Na sam Dan grada, 27. lipnja bit će svečana sjednica i obilježavanje zaustavljanja tenkova.’
