S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni, piše Novi list.

Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.

Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.

S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

Na izravno pitanje Novog lista, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.

Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.

Poskupljuje novac

Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.

Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni.

To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.

No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao je za Novi list da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.

Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.

Prvi je, kaže, ako se ECB plaši gubitka vjerodostojnosti i ako misli da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda će dizati kamatne stope ranije no je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto.

U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine.

U trećem scenariju, ako se pokaže da statistika usporavanja gospodarstva bude ozbiljnija nego se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

U sklopu Ljeta uz Muru streetworkout Hrvatska dolazi u Međimurje, točnije u Mursko Središće.

– Po prvi put u našem kraju moći ćete vidjeti vratolomije i akrobacije na šipkama, kao i veliki broj ponavljanja u zgibovima, sklekovima, dipsevima…Event je organiziran za sve uzraste i da se malo više približi ovaj sport ljudima u M. Središću i okolici…Pozivamo Vas da u što vecem broju podržite dečke iz streetworkout Hrvatske kao i naše domaće dečke iz streetworkout Mura – stoji u najavi.

Više detalja bit će poznato uskoro.

Po svoj prilici, Hrvatska iduće godine prelazi na euro. U tom smislu ne bi trebalo biti iznenađenja, tim više jer smo odavno “eurizirani”; naime, cijene nekretnina, automobila i koječega drugog u praksi izražavamo u eurima do te mjere da ih na taj način oglašavamo i u medijima, piše Slobodna Dalmacija.

Euro je za Hrvate – a milijuni su u nas bili ili jesu u “pečalbi” – negdje u primozgu još memoriran kao njemačka marka. Stotinu eura starijima od četrdeset i dalje zvuči kao famoznih “sto maraka”, mada se za taj novac i u to vrijeme moglo kupiti puno više.

Strancima ljeti više neće biti enigma je li taj ručak u nas, kad ga pretvore iz kuna u eure, nešto jeftiniji nego kod njih ili je to li-la. Isto će biti i s cijenom goriva i putarina. Sve će se odmah znati do zadnjeg centa: koliko smo što se cijena tiče konkurentniji od drugih i kakve su nam plaće i penzije kad se usporedimo sa susjedima iz EU-a.

Prosječna neto plaća bit će tako oko 900, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko “iljadarka” da bismo dostigli prosjek EU-a.

PLAĆE I PLAĆICE

Novinari Slobodne Dalmacije provjerili su kakve su plaće u ostatku Europe. U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.

U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura.

Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće.

Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litavci – 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru.

Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.

Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura.

Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura. Pravi “teškaši” su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.