Svetomarska čipka, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro od 2009. godine, konačno je dobilo i svoj veliki trenutak predstavljanja – Festival Svetomarske čipke, koji će se održati ove subote, 26. ožujka 2022. godine u Domu kulture u Svetoj Mariji u organizaciji Javne ustanove REDEA, Turističke zajednice Međimurske županije, Općine Sveta Marija i Udruge Svetomarska čipka.
U sklopu festivala održat će se izložba čipkarskih radova i odjeće s dodatkom detalja od čipke modne dizajnerice iz Svete Marije Gabrijele Kanižaj, etnografsko predavanje te predstavljanje kolača s motivima čipke. Naravno, čipkarice iz Udruge Svetomarska čipka demonstrirat će postupak izrade Svetomarske čipke, a izložba i razgovor s čipkaricama te upoznavanje s tehnikama izrade Svetomarske čipke bit će otvoreni već od podneva.
– U pripremama smo i radujemo se te se nadamo da će ljudi doći, i to ne samo iz Svete Marije, već i iz cijelog Međimurja. Ovo je prvi takav festival i nadam se da će biti posjećen i da ćemo potaknuti interes Međimuraca. Svi ste dobrodošli! – rekla je Ana-Marija Mustač (26), od veljače ove godine predsjednica Udruge Svetomarska čipka, kojoj je velika želja popularizirati Svetomarsku čipku među mlađim naraštajima.
– Drago mi je što je Svetomarska čipka prepoznata kao visokovrijedna kulturna baština i vjerujem da će se ovim festivalom ona uzdići na mjesto koje joj pripada, a to je visokovrijedna kulturna baština ne samo međimurske, već i hrvatske, europske te, napokon, svjetske kulturne baštine. Udruga Svetomarska čipka uvijek će imati punu podršku Općine Sveta Marija – rekla je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
Festival Svetomarske čipke je inače manifestacija u organizaciji projekta ADRIONET sufinanciranog iz programa INTERREG EU Adrion (Jadransko -jonske mreže autentičnih sela) u koji je uključeno osam partnera iz sedam zemalja, a to su: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Grčka, Italija i Hrvatska.
Cilj projekta je uspostaviti transnacionalnu mrežu „autentičnih sela“ koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.
PROGRAM FESTIVALA:
12 – 17:30 Izložbeni dio i upoznavanje s tehnikom izrade Svetomarske čipke
14:00 – 14:30 Etnografsko predavanje: kustosica i voditeljica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec Janja Kovač i, predsjednica Udruge Svetomarska čipka Ana-Marija Mustač)
14:30 – 16:30 Radionice izrade Svetomarske čipke za djecu i odrasle
Gotovo jednomjesečna ruska invazija na Ukrajinu pokazuje sve više štetnih posljedica po Rusiju, a jedna od njih je i masovni odlazak mladih stručnjaka iz te zemlje, koji se pribojavaju međunarodne izolacije. Fenomen poznat i kao “odljev mozgova” tako je postao svakodnevica, piše Jutarnji list.
Za Aleksandra (ime je izmijenjeno radi zaštite identiteta, op.prev.) nije toliko važno što su s policama trgovina nestali proizvoda sa Zapada, niti što su zatvoreni McDonald’si, već ga je na razmišljanje o napuštanju Rusije nagnalo to što se boji da su svi njegovi ciljevi, snovi i planovi “otišli k vragu”.
Prevoditelj je iz Moskve u kasnim dvadesetim godinama života, a kaže kako su brojni njegovi prijatelji već pobjegli u zemlje poput Turske, Gruzije i Armenije, dok ih se pozamašan broj upravo sprema na taj korak.
Odljev mozgova predstavljat će novi udarac ruskoj ekonomiji koja se već bori s teškim sankcijama Zapada i odlaskom golemih korporacija poput Coca Cole i Zare. Mladi Rusi boje se ekonomske depresije koja će zavladati i uništiti im životnu i poslovnu perspektivu. Moskva se, podsjeća list, suočava s teškom financijskom situacijom te je prošlog tjedna po prvi puta od Boljševičke revolucije zatražila 30-dnevnu odgodu plaćanja svog duga međunarodnim kreditorima. Nije imala potrebnih 117 milijuna dolara koje je trebala isplatiti.
Dužnosnici u Gruziji, zemlji koju je Putin također napao još 2008., potvrdili su da je oko 25 tisuća Rusa dosad došlo k njima, a drugi su otišli u Armeniju, Finsku i Kazahstan. Samo u Armeniji zabilježeno je šest tisuća dolazaka, a broj se povećava iz dana u dan.
Ovih dana Općina Donji Kraljevec u završnoj je fazi postavljanja sustava videonadzora koji uključuje postavljanje kamera na najfrekventnijim mjestima u svim naseljima Općine. Izvođač radova je tvrtka Intis d.o.o., a procijenjena vrijednost nabave je 229.955 kuna bez PDV-a). Iznos od 173.804,50 kuna sufinancirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, dok će se ostatak podmiriti sredstvima iz proračuna Općine.
Cilj sustava videonadzora je zaštita imovine općine i mještana, zaštita od terorizma, zaštita javnih objekata, zaštita mještana na prostorima javnih površina, prevencija svih oblika kriminala, nadzor i kontrola prometa na frekventnim raskrižjima, nadzor zelenih površina, parkova, dječjih i sportskih igrališta, kao i nadzor javnih okupljanja. Odnosno, kako je ukratko komentirao načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat:
– Postavljamo kamere zbog sigurnosti!
Komunalni redar Općine Donji Kraljevec Robert Balent istaknuo je da se najviše devastacija imovine i krađa na području ove općine događa na grobljima, gdje su postavljene kamere s dodatnom pozornošću, kao i na svim javnim objektima i površinama, sa širokim dometom pregleda u svim smjerovima.
Komunalni redar Općine Donji Kraljevec Robert Balent
– Nadamo se da ćemo ovime postići manje devastacija i krađa te veću sigurnost, a kamere će tako pomoći ne samo Općini i mještanima već i radu policije – dodao je Robert.
Otkrio nam je i gdje su sve postavljene, ili će biti, kamere:
Donji Kraljevec: groblje, dječje igralište kod NK Kraljevčan 38, Općina i šetnica ispred zgrade, križanje prometnica kod izlaza Betaplast, Dječji vrtić Ftiček i semafor, Društveni dom, željeznička stanica i DVD Donji Kraljevec. Hodošan: Društveni dom u centru, OŠ Hodošan i nogometno igralište, groblje Palinovec: Društveni dom i park s dječjim igralištem, DVD Palinovec Donji Hrašćan: Društveni dom, stara škola i dječje igralište Donji Pustakovec: Društveni dom, DVD Donji Pustakovec, park sa dječjim igralištem Sveti Juraj u Trnju: Društveni dom i groblje (u postavljanju)
Preostalo je dakle još samo postavljanje kamera na groblju u Svetom Juraju u Trnju, čime se zaokružuje priča o sustavu videonadzora i povećava sigurnost u općini Donji Kraljevec.
U prostorijama Društvenog doma Čehovec održana je, u subotu 18. ožujka, devedeset i prva redovna izvještajna godišnja Skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čehovec. Skupštinu je otvorio i vodio tokom večeri, sukladno Statutu društva, predsjednik Mario Vrbanec, a na njoj je bilo prisutno tridesetak domaćih članova društva. Pozivu na Skupštinu odazvali su se i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Preloga Željko Poredoš, predstavnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga Slavko Štefan, predstavnici udruga iz mjesta Čehovec, kao i prijateljskih vatrogasnih društava.
Nakon otvaranja Skupštine, izvješće Upravnog odbora i Zapovjednika za proteklu 2021. godinu podnio je predsjednik društva Mario Vrbanec, u kojem je u kratkim crtama opisao povijest samog društva, broj članova i aktivnosti koje je društvo provodilo tokom protekle godine. Također je spomenuto da su članovi društva Vanja Novak i Matija Kuhanec u mjesecu siječnju sudjelovali na dislokaciji u Općini Majur kao dio ekipe Vatrogasne zajednice Grada Preloga koja je pomagala ljudima na stradalim područjima od potresa.
Tokom godine zabilježen je tek jedan manji požar, što je dokaz da je protupožarna preventiva dobro izvršena te da je osviještenost mještana u vezi potencijalnih opasnosti od požara na visokoj razini. Dobrovoljno vatrogasno društvo Čehovec je prošle godine i dalje moralo prilagoditi svoje aktivnosti epidemiološkoj situaciji koja je ovisno o godišnjem dobu bila teža ili lakša.
Također se navodi da je u planu za 2022. godinu nabava navalnog vozila te organizacija proslave 90. godina postojanja DVD-a Čehovec. Izvješće blagajnika je podnijela tajnica Marija Kuhanec, dok je prijedlog Financijskog plana za 2022. i 2023. te Program rada pročitao zapovjednik Velimir Švenda. Izvješće Nadzornog odbora podnijela je Karolina Hlišć. Na kraju su diplomu za zvanje vatrogasac I. klase dobli Vanja Novak te Kristina Mustač, diplomu za zvanje vatrogasac Matija Strahija, dok je spomenicu za 10 godina rada u DVD-u Čehovec primio Dejan Purić.
Završio je radni sastanak Erasmus+ projekta I Tekno Positiv u ETŠ Čakovec. Koordinatorica projekta mr. Dunja Siročić i profesorica Tatjana Frančić Mikulić, uz pomoć profesorice Tanje Skoliber i profesora Josipa Posavca, organizirali su niz edukativnih i kulturoloških aktivnosti za učenike i njihove profesore koji su ovoga puta došli iz Francuske.
Oni su se uvjerili u međimursku inovativnost, a posebno se iznenadili gostoprimstvom u svim sredinama gdje su boravili, a njih u našem okruženju nije bilo malo. Nakon zajedničkog druženja, puni dojmova, u školi su se oprostili od učenika škole OGEC Teilhard de Chardin i jedva čekaju sljedeći sastanak u Parizu.
Između 22 putnika iz Francuske dio ih je bio smješten u čakovečkom hotelu „Park“, a deset njih kod svojih prijatelja u Čakovcu koji su im, po riječima Francuza, pružili pamtljivo gostoprimostvo povezano s različitim sadržajima za koje će se oni potruditi da ga dignu na takvu ili još višu razinu.
U grupu učenika koja je zajedno sa svojom obitelji otvorila vrata mladoj gošći iz Francuske bila je 17-godišnja Nika Micek, učenica 3. razreda ETŠ, smjer hotelijersko-turistički tehničar. Nika je vrata roditeljskog stana otvorila u Ulici Ivana pl. Zajca 47 u Čakovcu 16- godišnjoj Francuskinji Leni Soeuen.
Uz nju, gošću su široka i otvorena srca dočekali njezini roditelji, mama Silvija, tata Damir i brat Luka. Tih nekoliko dana živjeli su kao i do sada, kao jedna obitelj. Stariji brat Luka ih je povremeno posjećivao jer živi s bakom Biserkom Vodopija u Strahonincu, a u Čakovec je dolazio kao logistička podrška.
Jezik sporazumijevanja bio im je engleski, a „pala“ je i poneka francuska riječ, a dio konverzacije bio je i na hrvatskom jeziku koji su domaćini željeli približiti gošći. To im nije bilo teško jer su u toj obitelji svi izrazito komunikativni što je pri samom dolasku primjetila 16-godišnja gošća. Rekla je za sebe kako s roditeljima i mlađom sestrom živi u gradu blizu Pariza.
– Volim slušati glazbu i družiti se s prijateljima, voli otići u prirodu, boraviti vani, a tu smo se Luka i ja „našli“ – rekla je kada smo je zamolili da kaže nešto o sebi.
Kako su prolazili dani, nicale su nove teme za razgovor, a njih je s vremenom bilo sve više. Za naše čitatelje htjeli smo saznati tek jedan njihov segment, kao prvo o školama:
– Volim učiti strane jezike i svoje školovanje bih željela nastaviti na fakultetu o hotelijerstvu, dok Lena pohađa Theilhard de chardin. Lena u školi uči osnovne uz dodatne znanstvene predmete. Poslije srednje škole želi ići na medicinski fakultet, želi postati liječnicom – rekla je Nika.
Zbog čega si se Nika odlučila na gostoprimstvo?
– Zato jer smatram da tako, boravkom među nama, gosti bolje dožive našu kulturu i običaje, a provodeći vrijeme s nama postupno je upoznala djelić našeg jezika. Posebno nam je bilo važno Leni pokazati naša tradicijska jela, željeli smo da ih isproba što više. Naša je gošća je bila oduševljena- reći će Nika.
Niku smo pitali, koliko je ona znala o Leni prijedolaska o njihov dom?
– Zapravo skoro i ništa. Znala sam njezino ime i prezime, ali sam ju kontaktirala preko društvenih mreža kako bi znala neke stvari o njoj prije nego što dođe u moj dom, kakvu hranu voli, voli li pse i slično, željeli smo je dočekati što spremniji. Nije imala posebne zahtjeve, čak su ona i naš kućni ljubimac Bigi našli neki posebni jezik – rekla je Nika s oduševljenjem.
Ikakva je ona bila pri prvom susretu?
– Gošća je bila vrlo opuštena i komunikativna. Odmah ju je zanimala moja dnevna rutina, naši običaji i zapravo kako naš narod funkcionira i svojski se trudila prilagoditi nama – smatra Nika.
Lena, sada na odlasku ocijeni obitelj Micek?
– Vrlo ljubazni, veseli i otvoreni ljudi. Način na koji sam ugošćena i prihvaćena nikada neću zaboraviti. Osjećala sam se kao doma i htjela bih tu što duže ostati – rekla je, a na isti način je i ocijenila i gostoprimstvo škole. Kada bi trebala dati brojčanu ocjenu za sve proživjeno i doživljeno rekla bih 11/10.
Što ju je kod njih posebno dojmilo, a posebno u Čakovcu?
– Najviše mi se svidjela njihova hrana i ne samo njihova već i ona koju smo probali jer su me vodili po cijelom Međimurju i šire da upoznam toga što više. Imate vrlo široku ponudu tradicionalnih jela koja su mi bila vrlo ukusna. Smatram da je u Čakovcu sve blizu pa se brzo i lako može doći do traženih destinacija – iznijela je svoje dojmove gošća.
Nika, prošli ste Međimurje uzduž i poprijeko, što ju je posebno dojmilo?
– Posebno joj se dojmila vinarija u Svetom Martinu na Muri. Ugodno društvo i prelijepa drvena kuća obitelji Branka Hrena gdje je za nju bio vrhunac putovanja. Nikada neće zaboraviti pogled na Čakovec s briježnog dijela Međimurja.
Lena, što možeš reći o Niki, a što o njezinim roditeljima?
– Izuzetno tolerantna prijateljica, a isto takvi su joj i roditelji. Nikada neću zaboraviti njihovu dobrodošlicu, njihovu pristojnost i darežljivost. Nika ima izuzetne obzirne roditelje koji su se podredili mojim običajima, a njihova zabavnost me do kraja oduševila – rekla je Lena.
Lena, bili ste svi skupa kratko u Hrvatskoj što ti i tvoji prijatelji pozitivnog nosite u Francusku?
– Nikada nećemo zaboraviti kafiće i barove kojih smo nekoliko obišli, hranu i ljude. Voljela bi ponovno doći, iako sam već bila na vašem moru, ali Čakovec mi se posebno više sviđa – rekla je i dodala kako će „Hrvatska“(č. Nika) prema planu doći k njoj. A Nika će na to:
– Zasad je poznat broj i ime ljudi koji idu u Francusku te su karte kupljene. Mi se pakiramo i nadamo se da nikakve situacije u Europi i svijetu neće srušiti te planove – kaže Nika.
Tko je Nika Micek, djevojka koja nam je pomogla napraviti ovaj intervju?
Odlična učenica, vrlo komunikativna i vedra osoba. Voli upoznavati ljude pa je zato u ETŠ odabrala ovaj program, hotelijersko-turistički tehničar. Kaže kako bi se dalje htjela baviti menadžmentom u hotelijerstvu na fakultetu u Opatiji, a k tome će dodati:
– Nedavno sam sudjelovala na natjecanju u Estoniji, AEHTA, koje mi je definitivno bio vrhunac mojeg školovanja. Na natjecanje su me vodile ravnateljica ETŠ Bosiljka Vinković Kukolić i profesorica ZitaLajtman, a pošto je natjecanje na engleskom, jezične pripreme je sa mnom obavlja profesorica Antonija Mikuša Zeko. Bilo je to jedno predivno iskustvo koje nikad neću zaboraviti. U školi se uključujem u razne projekte. Tako sam sudjelovala u projektu Škola otvorene kohezije gdje smo istraživali novootvoreni Muzej Međimurja. U Prelogu se održao UPSHIFT. Trodnevno rješavanje problema u našoj zajednici te iskustvo koje mi je otvorilo oči kako treba probleme rješavati, ali kako i bolje raditi u timu. Isto tako Erasmus je jedan odličan projekt gdje upoznaješ nove ljude drugačijih kultura, ali i istražuješ puno toga o svojoj državi. Naša škola nudi ponešto za svakoga i svakako bih svima preporučila da se upišu jer ovdje imaju bezbroj mogućnosti – rekla je puna optimizma i oduševljenja.
Ostali smo oduševljeni njezinom elokventnošću, pogledu na struku i općenito na život. Nika je s ponosom rekla kako su se u petak 18. ožujka odmah čule. Po slijetanju zrakoplova u parišku zračnu luku prijateljica ju je nazvala riječima:
– Srce mi je još uvijek u Hrvatskoj! Tim riječima rekla je mnogo, a nama Micekovima mnogo znače – kaže sugovornica.
Zasluge za to pripadaju ETŠ i svima onima koji su bili uvezi s ovom skupinom Francuza, a svako hvala i čestitke obitelji Micek!
Njegova ekselencija, veleposlanik Izraela u Republici Hrvatskoj Ilan Mor, održao je svoje obećanje otprije nekoliko mjeseci i u utorak posjetio Međimursko veleučilište u Čakovcu.
Naime, Mor je prije nekoliko mjeseci boravio u Čakovcu i tom prilikom dekanu MEV-a doc.dr.sc. Igoru Klopotanu obećao da će posjetiti Veleučilište i održati predavanje za studente što je u utorak i ostvario.
Na MEV-u ga je ugostio dekan Klopotan s kojim je održao radni sastanak, a veleposlanik se kasnije susreo sa studentima računarstva te obišao nedavno otvoreni Centar održivog razvoja i moderno opremljeni laboratorij.
Nakon što je u kratkim crtama iznio osnovne činjenice o Izraelu, geostrateškom položaju, ali i dnevnim izazovima s kojima se susreće, Mor je naglasio kako se izraelska ekonomija posebno ističe prema inovacijama, znanju i visokoobrazovanom kadru što su važni dijelovi kontinuiranog gospodarskog napretka.
Kako je pojasnio, Izrael se s ciljem anuliranja činjenice da je izuzetno siromašan energentima i prirodnim sirovinama te da polovicu države čini pustinja morao okrenuti znanju, obrazovanju, istraživačkim djelatnostima i inovacijama.
– Jedina naša prednost su naši ljudi, naš narod i svaka vlada posvećena je obrazovanju i tehnološkim inovacijama. Investiramo u ljudske resurse i to je dugoročna investicija koja se isplaćuje danas – rekao je Mor dodavši kako Izrael ima izrazito puno start upova što mogu zahvaliti visokom disciplinom i odgovornošću ljudskih potencijala koju su stekli služeći obavezni vojni rok.
Prema njegovim riječima, to im potpomaže uspjeh u poslovnom okruženju. Potencijalnu suradnju između Hrvatske i Izraela, Mor prije svega vidi u područjima turizma i poljoprivrede.
– U konačnici morate barem jednom u životu posjetiti Izrael da bi barem malo dobili ideju odnosno shvatili što Izrael jest – zaključio je Mor.
Dekan Klopotan istaknuo je zadovoljstvo što su studenti MEV-a imali priliku iz prve ruke čuti o gospodarskom uspjehu Izraela, ali i situaciji u kojoj njihovi vršnjaci prvo moraju služiti vojni rok pa tek onda studirati.
– Važno je da naši studenti upoznaju druge kulture, države, njihova gospodarstva i obrazovanje, a i njihove priče o uspjehu, a upravo na tome, zahvaljujući raznim suradnjama koje ostvarujemo u zemlji i svijetu intenzivno radimo. Na radnom sastanku s veleposlanikom Izraela kojem zahvaljujem na posjetu dogovorili smo daljnje aktivnosti i planove za uspostavom suradnje u području obrazovanja, razmjeni iskustva i znanja – poručio je dekan Klopotan.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak sudjelovat će na mini-plenarnoj sjednici koja će se u Bruxellesu održati u srijedu i četvrtak.
Zasjedanje će započeti raspravama o sastancima Europskoga vijeća. Čelnici i čelnice EU-a na sastanku održanom u Parizu 10. i 11. ožujka donijeli su izjavu o ruskoj agresiji na Ukrajinu, jačanju obrambenih sposobnosti, smanjenju energetskih ovisnosti i izgradnji robusnije gospodarske osnove. Ovaj tjedan, 24. i 25. ožujka, Europsko vijeće ponovno će se sastati kako bi raspravljalo o ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu, sigurnosti i obrani, energetici, gospodarskim pitanjima, bolesti COVID-19 i vanjskim odnosima, a prvi dan sastanka pridružit će im se predsjednik SAD-a Joe Biden.
Zastupnici će raspravljati o potrebi za hitnim akcijskim planom u vezi sa sigurnosti opskrbe hranom unutar i izvan EU-a s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Podaci pokazuju da je gotovo polovica žitarica i biljnih ulja te četvrtina mesa peradi uvezenog u Europu dolazilo iz Ukrajine.
Na dnevnom redu naći će se i preinaka Uredbe o roamingu kojom se želi produljiti primjena pravila kojima se uređuje tržište roaminga u Uniji nakon 2022. Cilj je prilagoditi maksimalne veleprodajne naknade kako bi se osigurala održivost pružanja maloprodajnih usluga po domaćim cijenama, uvesti nove mjere za povećanje transparentnosti i osigurati korisnicima da doista budu „u roamingu kao kod kuće” u pogledu kvalitete usluge i pristupa hitnim uslugama. Postojeća Uredba prestaje vrijediti 30. lipnja 2022.
U srijedu će se raspravljati i o Izvješću o Višegodišnjem financijskom okviru u kontekstu borbe protiv oligarhijskih struktura, zaštite sredstava EU-a od prijevara i sukoba interesa. Dokumentom se, između ostalog, adresiraju glavni izazovi u koheziji i poljoprivredi.
Eurozastupnici će u četvrtak raspravljati o energetskim pitanjima, otvarajući teme zajedničkog europskog djelovanja za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju te najnovijih informacija Europske komisije i Vijeća o trenutačnom stanju procesa modernizacije Ugovora o energetskoj povelji.
07.05.2010., Drava, Varazdin - Varazdinska policija nastavila je potragu za muskarcem koji je jutros nestao u odvodnom kanalu rijeke Drave rPhoto: Marko Jurinec/PIXSELL
U nedjelju, 20. ožujka, oko 17 sati od strane šetača u Dravskoj šumi u Varaždinu pronađeni su ljudski ostaci skeleta i odjeće, javljaju iz Policijske uprave varaždinske.
Očevid na mjestu pronalaska obavili su policijski službenici te je zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu odredila da se ostaci skeleta prevezu na patologiju varaždinske Opće bolnice.
– Pregledom šireg mjesta događaja te pronađene odjeće u blizini nije bilo moguće utvrditi identitet pronađenog skeleta. Policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju identiteta pronađenih ostataka – stoji u priopćenju.
U Kreativno edukativnom centru Murai u Pleškovcu započela je prva sezona programa „KEC MURAI“. Dramske radionice namijenjene su za djecu od 5. do 8. razreda, a održavaju se jednom tjedno u trajanju od 60 minuta. Voditelj radionice iskusni je Davor Dokleja koji zaposlen u Centru za kulturu Čakovec. On je glumac, dramski pedagog, članKazališne družine ˈPinklecˈ i voditelj Dramskog studija ˈDadaˈ.
U našem razgovoru, nakratko se osvrnuo na sve dobrobiti koje ovaj profil radionica pruža djeci školskog uzrasta.
– S Evom Trstenjak, Filipom Živaljićem i Tenom Vrzan koji vode MURAI znam se već duže vrijeme. Ideja za ovu inicijativu stigla je s njihove strane. No, ono što je u svemu tome simbolično je to što sam nekoliko tjedana prije njihovog poziva revidirajući strategiju Dramskog studija Dada u dugoročne ciljeve stavio upravo otvaranje podružnica dramskog studija po cijelom Međimurju. I eto, spojile su se naše kozmičke energije i razmišljanja i krenuli smo u realizaciju programa dramskih radionica u MURAI-u.
Program je osmišljen ne samo kako bi se djeci ponudila nova izvanškolska aktivnost, već i kako bi polaznici dramske radionice imali priliku razviti svoje socijalne i komunikacijske vještine te vještine javnog nastupa. Dramski odgoj u grupi pomaže djetetu da izrazi i razvije svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, da razvije govorne i izražajne vještine, da razvije maštu i stvaralaštvo, da stekne sigurnost i samopouzdanje, da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge…
– Trenutno radimo vježbe koje djeci pomažu u razvijanju govornih sposobnosti i izražajnosti. Kroz te vježbe oni uče kako da točno, konkretno i jasno verbaliziraju ono što žele reći, neovisno o prigodi. Bilo da je to neka situacija u školi, na pozornici ili na nekom drugom javnom nastupu. To su ˈalatiˈ koji djeci pomažu u različitim socijalnim interakcijama, istaknuo je D.Dokleja.
Još uvijek traju upisi u prvu sezonu, a sezona će trajati tri mjeseca.
– Isplanirano je da u prvom mjesecu radimo na javnom predstavljanju. U drugom mjesecu radit ćemo na pokretu, a u trećem na zajedničkom scenskom nastupu kojeg ćemo uklopiti u godišnju produkciju Dramskog studija Dada – pojašnjava D. Dokleja.
Za sve dodatne informacije i o mogućnosti naknadnog upisa potrebno je kontaktirati Murai na mail adresi: [email protected] ili na telefonskom broju: +385 99 3405 870
Točno za 33 dana je spomendan i blagdan svetog Marka evanđeliste, patrona Župe i Općine Selnica i ujedno je to Dan općine Selnica. Načelnik ErvinVičević već sada zna i samo za naš radio kaže, kako će nakon dvije teške epidemiološke godine ovogodišnji Da općine biti ponovno lijep, radostan i sretan. Bit će na Markovo 25. travnja Svečana sjednica Općinskog vijeća, ovaj puta dijelom i u Dječjem vrtiću ‘Selnički zvončići’ kako bi ljudstvo vidjelo o kakvoj lijepoj ustanovi je riječ.
Bit će izdano prigodno Glasilo Općine Selnica za Markovo, a biti će podijeljena Javna priznanja zaslužnim pojedincima i društvima, no, kaže Vičević kako to neće biti ‘inflacija’ priznana kao u drugim sredinama gdje se ona dijele ‘kapom i šakom’. Kaže Vičević, kako pojedinci i udruge te društva i klubovi mogu predložiti za Javna priznana one za koje smatraju kako to zaslužuju. Bit će i drugih događanja, kakvih je bilo sve dok s nije pojavio zlokoban COVID 19 i sve za trenutak zaustavio, no očito je ne i ugasio. A samo 64 dana kasnije u Domu kulture u Selnici biti će 4. festival Međimurske žganice koji postaje sveopće dobro ove lijepe i uskoro slavljeničke općine. Ova dva događaja jako su važna za ‘turističku Selnicu’ koja je potrebna ovom žiteljstvu, ali i turistima kojih je sve više i više samo ih treba nekamo povesti i smjestiti te nahraniti i napiti. Ostaloga, poglavito ljubaznih domaćina i divljenja vrijedne prirode je na pretek.
