S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni, piše Novi list.
Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.
Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.
Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.
S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.
Na izravno pitanje Novog lista, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.
Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.
Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.
Poskupljuje novac
Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.
Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni.
To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.
No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao je za Novi list da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.
Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.
Prvi je, kaže, ako se ECB plaši gubitka vjerodostojnosti i ako misli da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda će dizati kamatne stope ranije no je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto.
U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine.
U trećem scenariju, ako se pokaže da statistika usporavanja gospodarstva bude ozbiljnija nego se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
