Imate praznu kuću i želite pomoći osobama raseljenim iz Ukrajine, saznajte kako
Općina Belica objavila je na svojim službenim stranicama javni poziv za dostavu ponuda vlasnika stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju
Za prijavu ponude potrebno je ispuniti Obrazac za prijavu, uz koji treba priložiti:
– dokaz o vlasništvu stambene jedinice: izvadak iz zemljišne knjige (original ili e-izvadak) ili izvadak iz Knjige položenih ugovora (za nekretnine koje nisu provedene kroz ZK odjel), a ako se radi o više suvlasnika na nekretninu izjavu drugog/ih suvlasnika za sklapanje ugovora o ustupanju stambene jedinice potvrdu stožera jedinice lokalne samouprave da stambena jedinica ispunjava uvjete iz ponude
Poziv se odnosi na:
– vlasnike stambenih jedinica koji imaju na raspolaganju slobodne stambene jedinice
– vlasnike stambenih jedinica koji su po načelu solidarnosti već ustupili svoje stambene jedinice na korištenje
Ustupanje stambene jedinice na korištenje raseljenim osobama iz Ukrajine suglasno će se utvrditi sklapanjem ugovora između Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite i vlasnika stambene jedinice. Ugovorni odnos počinje od dana potpisivanja ugovora.
Smještaj raseljenih osoba iz Ukrajine u stambene jedinice (u slučaju da se ne nalaze u stambenoj jedinici) obavljat će mjesno nadležne službe civilne zaštite.
Obrazac za prijavu – ponudu za smještaj raseljene osobe može se podići u uredu Općine Belica i na web stranici Općine Belica, a predati u ured Općine Belica od ponedjeljka do četvrtka od 15 do 16 sati.
U rijeci Muri u Murskom Središću pronađeno je tijelo nestale Zlate Vrančić
Iz Policijske uprave međimurske danas su izvijestili kako je u Murskom Središću u rijeci Muri oko 15.30 sati pronađen leš ženske osobe.
Kako neslužbeno doznajemo radi se o Zlati Vrančić iz Ivanovca. Podsjećamo, ona se od petka, 25. ožujka, vodi kao nestala.
Morali su intervenirati i članovi DVD-a Mursko Središće.
– Po dojavi operativnog dežurstva telefonom, izlazimo s navalnim vozilom i 3 člana. Dolaskom na mjesto dočekali su nas djelatnici policijske postaje Mursko Središće, te nas uputili do mjesta gdje se osoba nalazi. Tijelo smo izvadili iz rijeke i nosilima dopremili na čvrsto tlo. Zbog trajanja kriminalističkog istraživanja, nismo u mogućnosti iznositi više informacija – napisali su.
U Hrvatskoj godišnje 12 tisuća djece s roditeljem u zatvoru
Djeca koja imaju oca ili majku u zatvoru u riziku su od stigmatizacije, siromaštva, gubitka veze s roditeljem, nasilja i vršnjačkog zlostavljanja. Takve djece, koja nisu kriva ali su ipak kažnjena, u Hrvatskoj ima 12 tisuća godišnje, stoji u publikaciji “S obje strane rešetke”, piše N1.
Autorice su joj zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika i novinarka Višnja Biti, a svoje viđenje iznijelo je i 20-ak stručnjaka te pojedinci koji imaju iskustva sa zatvorima. O iskustvima djece s roditeljem u zatvoru, za Hinu je govorila Maja Gabelica Šupljika.
Djeca čiji su roditelji u zatvoru jedna su od najranjivijih skupina društva. Kojim su sve rizicima izloženi?
Iskustvo svakog djeteta je vrlo individualno, no globalno možemo reći sa su mnoga djeca izložena rizicima diskriminacije, isključivanja, stigmatizacije, okolina ih može svoditi na grijeh i loše odluke njihovih roditelja. Zato postoji naša sentenca iz Europska kampanje „Nije moja krivnja, kazna ipak jest“. Ti rizici ne dolaze samo od njihovih vršnjaka, nego i od susjeda, članova šire i uže obitelji.
Ta su djeca vrlo heterogena skupina, razlikuju se, primjerice, prema dobi, no kako najčešće reagiraju kad saznaju da su jedan ili oba roditelja u zatvoru?
Mala djeca će biti zbunjena, reagiraju na reakcije svoje najbliže okoline. Kod starije djece postavlja se niz pitanja, briga, strahova – što će biti, što s obitelji, s novcem, tko će se o meni brinuti? Imamo primjere da neka starija djeca preuzimaju brigu za svoju i budućnost mlađe braće i sestara, kod nekih se javlja bijes na roditelja počinitelja, na drugog roditelja, a kod mnogih bijes i ljutnja na sustav.
Treba li dijete znati da mu je roditelj u zatvoru?
Odgovor struke i psihologa je – dijete treba znati. Dijete ne mora znati detalje roditeljeva krimena, ali treba znati gdje je roditelj da se ne bi osjećalo napušteno i ostavljeno. Tu je i pitanje, gdje će dijete to doznati. Tajenje jedno vrijeme može biti odgovor, no dijete može biti izloženo vrlo traumatskom iskustvu otkrivanja činjenice o roditelju.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
Mlade Čakovčanke osvojile pet medalja na natjecanju u Požegi
Jučer je Požegi započelo državno natjecanje u twirilngu i mažoret plesu. Toga dana državnog twirling prvenstva mlade Čakovčanke okitile su se s 5 medalja, četiri zlata i srebrom.
Prvo mjesto u strutting kategoriji najmlađih osvojila je Mia Nedeljko, Dora Vuk zlatom u strutting kategoriji youth, dok je srebro u strutting kategoriji junior osvojila Tara Vidović.
U kategoriji solo 1 štap youth zlato je osvojila Vita Varga, a u kategoriji rhythmic twirl junior zlato nosi Emily Vuk.
– Bravo za naše divne djevojčice, ispred kojih su još dva dana mažoret natjecanja – stay tunned! Hvala svima na podršci! – poruka je iz Požege.
Potpisani novi poticaji za rušenje ili uređenje starih kuća na području Murskog Središća
Demografske i socijalne mjere koje Grad Mursko Središće provodi svake godine daju rezultate. Jedna od njih je poticaj za rušenje ili obnovu stare nekretnine, koja ima dvostruku svrhu, pomaže u uređenju doma mladih obitelji i istovremeno pridonosi uljepšanju cijele slike grada.
„Ova mjera započeta je 2019. godine, a bit će i ove i svih sljedećih godina. Želja je da se mladi doseljavaju, ali i da budu ljepše vizure grada, da stare ruševne kuće uklone ili obnove – istaknuo je gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak.
Mjera daje rezultate i već je veliki dio starih kuća srušen ili obnovljen, međutim, još uvijek ima dovoljno kandidata za korištenje mjere. Ove je godine tako dodijeljeno šest poticaja za rušenje ili obnovu, pri čemu je pet za rušenje, a jedna za obnovu stare kuće. Ukupna vrijednost poticaja je 65.000,00 kuna.
Policajac Dejan Kočiš nakratko postao kuhar
– Kuham grah s hamburgerom jer dolazi sestra s obitelji na ručak pa da ne bude klasika roštilj, nego malo drugačije pošto je i vrijeme drugačije – rekao nam je danas 40- godišnji Dejan Kočiš.
Bilo je to u jednoj dvorišnoj prostoriji njegove kuće u Donjem Mihaljevcu. Društvo mu je neizostavno pravio njegov 4-godišnji pas Stafi. Kućni je miljenik i „prva faca”. Riječ je o američkom stafordu vrsnom čuvaru kuće za kojeg je rekao kako mu je ime dala kćerka. To je pas s kojim od malena treba raditi i njihovu energiju usmjeravati u pozitivnom smjeru.
Dejan nije nepoznata „faca” u ovom kraju. Svi prije svega znaju kao vrsnog policajaca i isto takvog vatrogasca. Sportaš je i ljubitelj motora, kvizoljubac, dobrovoljni darivatelj krvi. Nećemo više nabrajati kako ne bi nešto preskočili…
Ne smijemo zaboraviti kako je Dejan kao policajac prije četiri godine dobio nagradu Ponos Hrvatske jer je zajedno s kolegama iz PP Prelog, Marinkom Orsagom i Davorom Špoljarom u veljači 2017. godine u Svetoj Mariji iz gorućeg automobila izvukao 18-godišnjeg mladića čiji se automobil zapalio nakon slijetanja u jarak i udara u stup javne rasvjete.
Za tu godinu oni su proglašeni i naj-policajcima PU međimurske. Dodajmo k tome da je trojac hrabrih detektiva primio i skupnu godišnju nagradu MUP-a. Nagradilo ga je i njegovo matično DVD koje mu za spomenuto dodijelilo Zlatnu plaketu za hrabrost i požrtvovnost u spašavanju ljudi i imovine.
Charlie Hunnam ipak ne dolazi u Međimurje!
Turistička zajednica Grada Preloga objavila je jučer vodom prvog aprila da će se u donjem Međimurju snimati povijesni spektakl ‘King of Hell’ u kojem naslovnu ulogu igra velika svjetska zvijezda Charlie Hunnam.
Iako se radilo o šali mnogi su nasjeli pa su se iz Turističke zajednice morali oglasiti i sve pojasniti:
‘Jučer smo na našim stranicama objavili prvoaprilsku šalu, kao i brojne druge ustanove, tvrtke, pojedinici. Međimurska priroda je tako objavila da su otkrili novu vrstu žabe u Međimurju, Dr. Oetker je objavio da su u prodaju stavili pizzu s ribljim štapićima, a Ikea je u ponudu uvrstila dijelove burgera za sastaviti doma itd.
Šala koja je trebala ostati samo na našem FB profilu (nije objavljena na službenim stranicama) preuzeta je jučer od strane kolega s eMeđimurja. Isto kao šala. Po komentarima se vidjelo da su ljudi shvatili da se radi o šali. Ipak je prvi april.
No prije sat-dva, 2. travnja, naša je šala eksplodirala po hrvatskim portalima. I to kao vijest koja se dijelila od portala do portala bez provjere izvora (i datuma objave). I ljudi su povjerovali. Zatrpani smo mailovima i porukama. Ljudi se s pravom ljute kada im odgovaramo da se radi o šali.
Cijenimo besplatnu reklamu, no šokirani smo lakoćom širenja laži, a još više brojem osoba koje su povjerovale u tu laž.
Žao nam je što smo tako “dobro” skovali šalu, no ovo je prilika za sve nas da se zapitamo: je li sve što pročitam na internetu istina?
Šalu ćemo obrisati, a sljedeće ćemo godine prepustiti podvale nekome drugome. Ostanite vedri i ne dajte se nasamariti,’ napisali su.
FOTO Predstavljen 24. broj humoristično-satiričnog lista Pikač
U Muzeju Croata inuslanus Grada Preloga, održano je, u petak 1. travnja, predstavljanje dvadeset i četvrtog po redu broja, humoristično – satiričnog lista Pikač.
Pikač u Prelogu izlazi od 1939. godine i najstariji je živući takav list u državi i šire. No, nije tiskan redovito, između brojeva bile su duge pauze. Tijekom desetljeća koja su uslijedila Pikač je, naime, bio ili zabranjivan ili nije izlazio jer ga nije imao tko izraditi i tiskati. Ivan Haramija Hans uređivao je list 1967. i 1968. Godine. Kao urednik, list je kasnije uređivao i Pavao Ružman. Dosad su od 1939. izašla ukupno 24 broja Pikača, a posljednjih 16 list uređuje Ivica Beti.
Ove je godine list tiskan u 1600 primjeraka, grafički su urednici Maja Kralj i Stjepan Naranđa, dok je za dizajn bio zadužen Studio Vipro. Ovogodišnji Pikač, zahvaljujući Knjižnici i čitaonici grada Preloga, svoje je mjesto našao među zanimljivim pričama iz Preloga, u okviru projekta ICARUS Hrvatska – Priče iz arhiva. Tako će se o Pikaču moći čitati i gledati ga digitalno i virtualno, a u sklopu predstavljanja prikazana je i izložba sa svim naslovnicama dosad izašlih Pikača.
O projektu ICARUS Hrvatska govorila je Maja Lesinger, ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, a novi broj Pikača pozdravio je i gradonačelnik Ljubomir Kolarek, istakavši da cenzure ni ovoga puta nije bilo.
Prikazan je i kratki film o Pikaču Studia Vipro, koji će pratiti priču o Pikaču, u sklopu Projekta ICARUS – Priče iz arhiva. Dvadeset i četvrti broj Pikača može se pronaći na brojnim mjestima na području Preloga.
