Na traženje brojnih naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Kseniji Posavec, voditeljici Odsjeka za osobna stanja građana iz Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove MŽ.

MATIČNI URED ČAKOVEC

ROĐENI:

LOVRO LOVRENČIĆ, SIN IVANE I DEJANA

JAKOV BARANAŠIĆ, SIN MATEJE I ROBERTA

DORIAN FURDI, SIN EVELYN I JOSIPA

NIA ŠOLTIĆ, KĆI PETRE I TIHOMIRA

IVANA MARIA TOMAŠIĆ, KĆI JOSIPE I IGORA

OTO POSAVEC, SIN FRANKE I FILIPA

NOA VINKO, SIN ANTONIE I MARKA

TEO BREZOVAČKI, SIN LAURE I MATEA

ADELA JAMBOR, KĆI MAJE I DAVORA

EMA JURIŠIĆ, KĆI SARE I DINKA

ELLA VUGRINEC, KĆI MARTINE I DANIJELA-ANTUNA

MATEJ ŠAJN, SIN DARJE I SILVIJA

EDGAR GRABAR, SIN MATEJE I MIROSLAVA

LOVRO VINKO, SIN MARTINE I DAVIDA

STELLA KOLMANIĆ, KĆI MIHAELE I STANKA

LOREN RADMANIĆ, SIN INE I VANJE

VIKTOR PINTARIĆ, SIN NIVES I FRANJE

VJENČANI:

AIDA BEKRIĆ I DRAŽEN NOVAK

EMILIJA STARČEVIĆ I LUKA BARULEK

UMRLI:

MARIJA RADOVIĆ R. ČREP R. 1942.

TEREZIJA LUKŠA R. PLAČKO R. 1938.

ANĐELA MATOŠA R. VRESK R. 1945.

DRAGICA HRKOVIĆ-GRABAR R. HRKOVIĆ R. 1937.

RUDOLF TKALČIĆ R. 1946.

STJEPAN VRTARIĆ R. 1942.

JOSIP MIHALIC R. 1941.

JOSIP VRANČIĆ R. 1943.

SNJEŽANA JEĐUT R. ŠIMUNIĆ R. 1969.

VALENT ŽGANEC R. 1954.

JURAJ PINTARIĆ R. 1948.

MILJENKO LAMPELJ R. 1950.

DRAGUTIN CVETKOVIĆ R. 1961.

KATA LUIĆ R. OREČ R. 1940.

DRAGA ZRNA R. VLAHEK R. 1957.

TOMISLAV BAŠIĆ R. 1943.

IVAN SRŠA R. 1948.

BRANIMIR TRUPKOVIĆ R. 1954.

FRANJO JURIŠAGA R. 1948.

TATJANA TRSTENJAK R. PUFEK R. 1966.

MARIJA KOZOL R. KOLMAN R. 1950.

MATIČNI URED KOTORIBA

UMRLI:

TEREZIJA FUŠ R. LEGIN R. 1928.

PETAR KELER R. 1955.

MATIČNI URED MALA SUBOTICA

VJENČANI:

EMA MIKEC i NIKOLA LEPEN

UMRLI:

MIJO VLAH R. 1939.

MATIČNI URED NEDELIŠĆE

UMRLI:

JELENA NOVAK R. MIKULAN R. 1932.

MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE

UMRLI:

FRANJO HAMER R. 1947.

JOSIPA JUROVIĆ R. PERAS R. 1938.

FRANC KUHAR R. 1955.

MATIČNI URED ŠTRIGOVA

VJENČANI:

MANUELA HUNJADI I IVAN ŠKVORC

UMRLI:

ANICA TURK R. 1958.

MATIČNI URED PRELOG:

VJENČANI:

ŽELJKA VLAH I DENI JANČEC

UMRLI:

FRANJO VADLJA R. 1934.

TEREZIJA RUŽIĆ R. TISAJ R. 1940.

Baš je čudan političar taj Darko Zver iz Mihovljana, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca i član Fokusa, čiji su saborski zastupnici u zajedničkom klubu sa Veljkom Kajtazijem. Čudan je po tome što želi biti veliki političar, a nije dorastao tome, nije pojeo još “dovoljno žganaca”. Da je dorastao znao bi već prije nego je predložio da mu prijedlog o izravnom prijenosu sjednica neće proći! Ne zato što nije dobar, nego zato što ga je ON predložio! Da je dorastao znao bi da mu ostali vijećnici sada vraćaju, jer se upravo ON tako ponašao, kao i ostala dva člana njegovog Fokusa, na ranijim sjednicama. Da je dorastao znao bi da je takav stav zauzet već ranije na klubovima, ali je sve izvedeno traljavo, a pogotovo su izjave Štefanije Damjanović najblaže rečeno bile nesmotrene. No, cilj je postignut: njegov prijedlog nije prihvaćen, iako je ON predsjedao tom zadnjom sjednicom Gradskog vijeća Čakovca gdje se rukama i nogama te punim ustima transparentnosti, borio za što veću otvorenost rada. Vjerujem da će se u dogledno vrijeme zasjedanja Gradskog vijeća prenositi izravno, ali ON, Darko Zver, tada najvjerojatnije više neće biti predsjednik!?

A koliko se Darko Zver bori za javnost rada političara, svjedoči i primjer intervjua koji s njim medjimurski.hr dogovara već dva tjedna. Zapravo smo ga i dogovorili, ali kad ga je trebalo realizirati sakrio se u “mišju rupu”. I šuti k’o zaliven!

Dakle, 22. travnja ove godine telefonom smo razgovarali s Darkom Zverom o intervjuu vezano za jubilarnih 300 dana kako je na čelu Gradskog vijeća Čakovca. Složio se da mu pošaljemo pisana pitanja, što smo u nedjelju 24. travnja učinili.

“Poštovani gospodine Zver, prema dogovoru šaljem Vam pitanja na koja možete pisano odgovoriti. Ako na neko pitanje NE želite odgovoriti naprosto ga preskočite, a ako smatrate da još nešto trebate dodati – slobodno dopišite! Molio bih, ako je moguće, da to napravite do srijede, 27. travnja 2022. godine.

Unaprijed se zahvaljujem”, pisalo je u popratnom tekstu s pitanjima. Ubrzo je stigao i odgovor:

“Poštovani, trenutno sam izvan ureda, vraćam se 28. travnja. Do povratka u ured pristup mailovima će mi biti ograničen. Za hitne stvari možete me dobiti na 099 793 1451. Lijep pozdrav!”

No, dan ranije od njegovog predviđenog povratka sreli smo ga u Društvenom domu u Novom Selu Rok uoči početka spomenute sjednice Gradskog vijeća. Tada je Darko Zver prišao našem novinaru i rekao:

– Nisam vas zaboravio. Poslat ću vam odgovore do kraja tjedna!

Ali ništa. Nije održao riječ, a nije ni nazvao ili poslao poruku zašto se ne drži dogovorenog roka. U ponedjeljak, 2. svibnja, naš novinar opet šalje “požurnicu” s upitom kad može očekivati odgovore? I opet ni glasa iz “mišje rupe”!

E, da bi se onda u srijedu, 4. svibnja, dogodila konferencija za novinare na temu transparentnosti rada Gradskog vijeća Grada Čakovca. I tu je Darko Zver naširoko pričao o javnosti rada i napao vijećnicu Štefaniju Damjanović (sa Nezavisne liste Matije Posavca), koja se kao ne želi pojavljivati na “jutjubu” (već ranije ju je “oprao” i na svom “fejsu”), ali je ipak strelice uperio na gradonačelnicu Ljerku Cividini, koja nije podržala njegov prijedlog, a već ranije je navodno kupila kamere i potrebne uređaje vrijedne 20 tisuća kuna. Za one koji ne znaju, Zver i Fokus su u vladajućoj koaliciji u Gradu Čakovcu i za očekivati je da će surađivati s gradonačelnicom, ali se on i njegovi vijećnici iz Fokusa uglavnom ponašaju kao da su oporba.

No, o unutar koalicijskom odnosu i vođenju Grada Čakovca još ćemo pisati, a sada donosimo ona pitanja, koja su mu servirana kao na pladnju, ali na koja se “hrabri” Zver nije usudio odgovoriti. Možda jednog dana ipak hoće:

1. Gospodine Zver, kako ocjenjujete svojih 300 dana kao predsjednika Gradskog vijeća Čakovca?

2. Vi i još dva vijećnika iz vaše stranke Fokus izuzetno ste aktivni i tijekom sjednica, ali i u tzv. aktualnom satu. Dogovarate li pitanja?

3. Ponekad se čini da ste vi iz Fokusa prava oporba, a ne oni iz HDZ-a, za koje se ni nezna da postoje!

4. Je li vam ikad gradonačelnica Ljerka Cividini, onako u “četiri oka”, prigovorila da previše pitate? Da ste više opozicija nego pozicija?

5. Kako vidite (ocjenjujete) rad drugih gradskih vijećnika po klubovima?

6. Znate li što se dogodilo da zamjenica gradonačelnice Čakovca Marina Gradišer ne dolazi više na sjednice (bila je samo na prvoj), a ne viđamo je ni na drugim skupovima?

7. Koju ocjenu bi dali, od 1 do 10, za proteklih 10 mjeseci u vođenju Grada Čakovca gradonačelnici Ljerki Cividini?

8. I za kraj, jesu li vas zvali da sudjelujete u istrazi ili date izjavu u procesu protiv bivšeg gradonačelnika Stjepana Kovača?

Vrijedni članovi Limene glazbe Nedelišće su i dva općinska načelnika: bivši Darko Dania i sadašnji Nikola Novak. Darko svira bubanj, a Nikola tubu i dobro se slažu u ritam sekcijia, kao što su se i nekad slagali kad je Nikola bio Darkov zamjenik u Općini.

Inače, Darko je samouk, a Nikola je profesor glazbe u Glazbenoj školi u Varaždinu, čiji učenici postižu zapažene rezulate na raznim natjecanjima.

Često ranom zorom glazbom bude svoje birače u svih 11 naselja, koja čine Općinu Nedelišće. Tako je bilo i sada, 1. svibnja, za Praznik rada. Tek što se razdanilo, članovi glazbe sjeli su u kamion i polako prošli sva naselja. Nasvirali se jesu, ali su se i dobro okrijepili onim čime su ih nudili brojni mještani.

– Makar nas vjutro rano zbudiju, ipak je to lepa tradicija koju treba čuvati i obnavljati. I to nam je sudbina: budiju nas, a mi svejedno glasamo za njih na izborima – komentirao je jedna od mještana Gpornjeg Hrašćana.

Povodom Dana Međimurskog veleučilišta u Čakovcu u nedavno otvorenom Centru održivog razvoja u petak je otvorena dvodnevna 81. Međunarodna znanstvena konferencija o ekonomskom i društvenom razvoju na temu zelene ekonomije i održivog razvoja.

Dan Veleučilišta bila je prilika i za zahvalu najboljim studentima kojima je dekan MEV-a doc.dr.sc. Igor Klopotan uručio prestižne dekanove nagrade.

Ovogodišnji laureati su Dario Šalamunec i Maja Babić, studenti 2. godine preddiplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta te Klara Hlapčić i Marko Ščuka, studenti 2. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta. Nagrađeni su i Klara Balić i Zoran Kunić, studenti 3. godine preddiplomskog stručnog studija Održivi razvoj te Franjo Legin i Perica Huten, studenti 3. godine preddiplomskog stručnog studija Računarstvo. Zbog iznimnog angažmana i doprinosa studentskoj zajednici priznanje je dobila i Martina Nikolić, studentica 2. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta.

– Čestitam ovogodišnjim dobitnicima dekanove nagrade, najvećeg priznanja koje student može dobiti tijekom svog školovanja. Vi ste istinski promotori našeg Veleučilišta, znanosti i visokog obrazovanja i želim vam da fakultetsko obrazovanje koje ćete steći na MEV-u bude vjetar u leđa vašim budućim uspješnim karijerama. Upravo ovdje stječete vještine potrebne za tržište rada, a cilj svih nas bit će i dalje isti; uspješno odgovarati na izazove 21. stoljeća kroz prenošenje znanja vama mladima – poručio je dekan Klopotan nagrađenim studentima.

Izrazivši zadovoljstvo što je nedavno otvoreni Centar održivog razvoja domaćin uglednim domaćim i svjetskim znanstvenicima, dekan Klopotan naglasio je kako se ovakvim i sličnim događajima MEV korak po korak približava znanstvenoj akreditaciji.

– Cilj Međimurskog veleučilišta je biti prepoznata znanstvena i visokoobrazovna institucija u ovom dijelu Hrvatske zbog čega ćemo i dalje poticati održavanje ovakvih i sličnih konferencija. Drago mi je da će se naši studenti upoznati s nekim od vodećih domaćih, ali i svjetskih stručnjaka i iz prve ruke od njih doznati više o temama zelene ekonomije i održivog razvoja. Ovaj događaj će ujedno našim profesorima omogućiti dodatno usavršavanje što mora biti temelj svake obrazovne ustanove – rekao je dekan.

Konferencija o ekonomskom i društvenom razvoju koncipirana je s ciljem spajanja humanističkih i društvenih znanosti, odnosno naglašavanja društvenih aspekata u gospodarstvu. Kako je pojasnio predsjednik znanstvenog odbora prof.dr.sc. Marijan Cingula, ekonomisti sve više uviđaju da bi se u gospodarstvo trebao vratiti humanistički aspekt.

– Cijelo 20. stoljeće dovelo je do enormnog razvoja znanosti i tehnologije, ali nažalost, taj znanstveni, tehnološki i gospodarski razvoj nije se odrazio na poboljšanje životnih uvjeta većine stanovništva. Dapače, jaz je postajao sve veći, srednji sloj se gubi i onda mora postojati jedno nezadovoljstvo takvim stanjem – rekao je Marijan Cingula.

Humanistički aspekt se u gospodarstvo nastoji vratiti kroz koncept društvene odgovornosti i jačanje stake holderskih načela te promatranje profita kao održive kategorije.

-Autori koji sudjeluju na konferenciji pišu radove o svojim istraživanjima koja široko obuhvaćaju različite teme, i financije i druge aspekte, ali svima nam je jako važno da okupimo ljude iz različitih kulturnih, vjerskih, političkih okruženja i dovedemo ih u istu dvoranu na istu raspravu, gdje se razmjenjuju iskustva i proširuju se horizonti – objasnio je Marijan Cingula.

Ipak, izazovi pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini s kojima se svijet suočava utjecali su i na održavanje ove konferencije.

-Ne možemo više surađivati sa sveučilištima niti iz Ukrajine niti iz Rusije, a obje strane naši su partneri i to je ono što je jako loše. Mi bismo zaista htjeli da se konačno u društvu stvore nekakvi normalni uvjeti, i za razvoj ekonomije i za razvoj standarda živih ljudi – poručio je Marijan Cingula.

Međimursko veleučilište u Čakovcu je domaćin i glavni organizator ove konferencije već treći puta, zbog čega je Domagoj Cingula, predsjednik organizacijskog odbora zahvalio dekanu Klopotanu što ih MEV osim u organizaciji ove konferencije prati i kroz ostale projekte.

-Ove godine okrenuti smo prema zelenim ekonomijama, području koje ekspandira i u vrijeme korona krize i možda je jedan od tri sektora koji generalno globalno ne moraju brinuti za svoju budućnost – rekao je Domagoj Cigula dodavši kako su ove godine održali već nekoliko konferencija u inozemstvu na kojima je i MEV, zahvaljujući dekanu bio suorganizator.

Dvadesetak radova koji su pristigli na konferenciju bit će objavljeni u zborniku kojeg će organizatori poslati na evaluaciju u najelitnije svjetske znanstvene baze, pa je Domagoj Cingula izrazio nadu da će i ovog puta, kao i dosad polučiti uspjeh.