Stanovnici Svete Marije možda neće tako skoro imati asfaltirane ulice, ali će zato, zlu ne trebalo, imati modernu pristupnu cestu svom selu. Uz radove na Aglomeraciji Donja Dubrava, koji se odvijaju na državnoj cesti između Svete Marije i Preloga na čak tri lokacije, od čega su trenutno na dvije postavljeni semafori te je promet usporen, semafor očekuje vozače dakle i na cesti D20 između Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, gdje se modernizira cesta. Što je nedostajalo staroj, pitali smo na licu mjesta.
Dražen Vincek, voditelj radova odnosno nadcestar Hrvatskih cesta, objasnio je kako se ova dionica državne ceste modernizira. Postavit će se novi asfalt te obnoviti bankine i crta. Radovi bi trebali biti gotovi, kaže, idući tjedan, te dodaje:
– Ovo je opasna dionica jer ima dva oštra zavoja. Sada postavljamo poseban, habajući sloj asfalta, na kojem kotači bolje prianjaju i bolja je sila kočenja te se vozila bolje drže na cesti. On će omogućiti i veću sigurnost.
Epidemiologinja HZJZ-a Vesna Višekruna Vučina gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je kako ih brinu zarazne bolesti, te da je za obje bolesti izuzetno bitno pravilno i učestalo pranje ruku, a kod hepatitisa A i konzumiranje dovoljno termički obrađene hrane.
– Cjepivo za rotavirus nije u obveznom kalendaru cijepljenja, ali roditelji ako žele mogu cijepiti svoju djecu. Zasad se primjenjuje kod novorođenčadi i dojenčadi, a u cijepnom kalendaru je za djecu koja su prijevremeno rođena ili za djecu koja imaju neke teške srčane mane, ili teške kronične bolesti, rekla je.
Istaknula je i kako će vjerojatno još biti novih slučajeva, koji su posljedica kontakata s oboljelima, ali sa sustavnim provođenjem epidemioloških mjera u gradu Zagrebu, ali i na nivou cijele Hrvatske, nadamo se da će se uskoro zaustaviti širenje, naglasila je.
Osvrnula se i na moguću pojavu ospica.
– Nemamo prijavljenih slučajeva ospica u Hrvatskoj, ali postoji određen rizik unosa u populaciju. Potrebno je da se održava dovoljno visoki cijepni obuhvat u ukupnoj populaciji da bi se spriječio unos virus u populaciju, ali to je uvijek moguće jer Hrvatska nije zatvorena zemlja i uvijek može doći s nekim iz inozemstva, zaključila je.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak danas je sudjelovala u plenarnoj raspravi o daljnjem postupanju nakon Konferencije o budućnosti Europe, procesa jedinstvenog u cijelom svijetu za koji je bila zadužena potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Kao predstavnica Europskog parlamenta, zastupnica Glavak sudjelovala je u radu plenarne skupštine Konferencije, na čijoj je zadnjoj sjednici održanoj prošli tjedan u Strasbourgu usvojeno 49 prijedloga s više od 300 mjera za promjenu.
„Ukoliko institucionalnim radom na 325 usvojenih zaključaka uspijemo unijeti promjene i ukoliko ispunimo očekivanja građana, stvaramo preduvjete trajnijeg jačanja povjerenja u institucije i političke procese. Uvjerena sam kako će to biti jedan od važnih doprinosa Konferencije o budućnosti Europe i za budućnost europske demokracije“, poručila je zastupnica Glavak.
Konačni prijedlozi Konferencije utemeljeni su na preporukama europskih i nacionalnih panela građana, idejama građana iznesenima na višejezičnoj digitalnoj platformi, raspravama na plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe te njezinim radnim skupinama.
„Svjesni smo da se naša demokracija suočila s mnoštvom izazova proteklih godina, ne samo u Uniji, bilo da se radi o rastućem ekstremizmu, dezinformacijama, manipulativnim informacijama ili o slabljenju vladavine prava. U ovom trenutku važno je objektivno procijeniti koliko prijedloga zaista možemo usvojiti u kojim područjima i koja su u nadležnosti Europske unije“, rekla je zastupnica Glavak zaključivši da se dinamika globalnih odnosa i promjena ubrzala te da odgovor na takve okolnosti zahtijeva usmjerenost na budućnost.
„Ne možemo gledati u prošlost jer ono što je u prošlosti ne možemo promijeniti, ali ove inicijative znak su da nešto u budućnosti moramo mijenjati“, naglasila je.
Završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe bit će predstavljeno na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu.
U utorak, 3. svibnja, oko 17,20 sati, u Nedelišću na raskrižju ulica Martina Viljevca i Prvomajske, 39-godišnji vozač traktora čakovečkih registarskih oznaka s pridodanom neregistriranom i neosiguranom prikolicom, dolaskom do raskrižja s Prvomajskom ulicom obavljao je skretanje ulijevo, a da se prije započinjanja te radnje nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
– Zbog toga je u njegov traktor udario teretni automobil s pridodanim priključnim vozilom, mađarskih nacionalnih oznaka, s kojim je upravljao 30 godišnji vozač, a koji se nalazio u punoj fazi pretjecanja traktora – stoji u priopćenju.
Vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec prevezen je 73-godišnji putnik s traktora, gdje mu je pružena liječnička pomoć i utvrđeno da lakše ozlijeđen. Vozač traktora i teretnog automobila u prometnoj nesreći nisu zadobili ozljede.
Protiv vozača traktora pokrenut je prekršajni postupak.
Dobra suradnja i podrška pomurskim Hrvatima koji žive u naseljima uz granicu u Mađarskoj produbljena je postavljanjem ploča ulica i ustanova s dvojezičnim natpisom koje je osigurala Međimurska županija.
Postavljeno je ukupno 80 ploča, a svečanost otkrivanja održana je kod ploče posvećene Nikoli VII Zrinskom u Murakereszturu, koji je branio i područje uz rijeku Muru od Turaka, simbolično na samu obljetnicu njegova rođenja.
„Sa naseljima i Hrvatima koji žive u pograničnom prostoru uz rijeku Muru u Mađarskoj dijelimo zajedničke vrijednosti identiteta, kulture i jezika, a razvoj suradnje produbljen je postavljanjem ploča ulica i ustanova s dvojezičnim natpisom u nekoliko naselja. Kroz niz prekograničnih projekata, kulturne i obrazovne aktivnosti, nastavit ćemo suradnju, posebno u pogledu očuvanja hrvatskog jezika, te će Međimurska županija pomoći u učenju hrvatskog jezika u mađarskim školama,“ poručio je u svom govoru župan Međimurske županije Matija Posavec.
Dvojezična ploča simbol je zajedničke povijesti dvaju naroda, dvojezičnosti i obitelji Zrinski, od kojih su čak četvero Zrinskih bili i župani mađarske Zaladske županije.
„Postavljanje ploča ima dvojako značenje. Ne samo da iskazujemo poštovanje prema našim precima, već i šaljemo poruku da ovdje žive i Mađari i Hrvati, da se govore dva jezika, da se njeguju dvije kulture i da će to tako biti i u budućnosti,“ kazao je načelnik Kerestura Robert Polgar.
Prema procjenama, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata, a Međimurska županija već dugi niz godina radi na razvoju i očuvanju suradnje sa pograničnim županijama.
Počasni rektor i počasni građanin Keresturadr. Karlo Gadanjij podsjetio je bogatu zajedničku povijest koju njeguju dva naroda. Počasni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos, rodom upravo iz Kalacibe u kojoj je postavljena prva ploča, uputio je zahvale Međimurskoj županiji i županu Posavcu što svesrdno rade na očuvanju identiteta dvaju naroda.
Naglasio je da je dužnost državne vlasti, lokalne i regionalne zajednice da brinu o svim građanima, pa tako i nacionalnim manjinama u drugim državama, a Međimurje je dobar primjer kako se brine o Hrvatima u Mađarskoj kroz razne prekogranične projekte, kulturne i obrazovne aktivnosti. Dodao je da se suradnja mora posebno ojačati u pogledu očuvanja hrvatskog jezika, a most kojim će se spojiti dvije države dodatno će ojačati suradnju i omogućiti gospodarski razvoj.
„Mi smo zajedno. A danas je povijesni i ponosni dan,“ bila je glavna poruka veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladena Andrlića koji je istaknuo da su ploče podsjetnik na prošlost, ali su one zapravo zalog za bolju sadašnjost i budućnost.
Prvu dvojezičnu ploču u Kalacibi svečano su otkrili župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Kerestura Robert Polgar, počasni konzul dr. Atila Kos i predsjednica mjesne manjinske samouprave Anica Kovač Kovago, a blagoslovili su ju mjesni župnik Csaba Vaslaban i župnik Župe sv. Leonarda u Goričanu vlč. Josip Drvoderić.
Na svečanosti su, uz govornike, bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, savjetnici ministra Davorin Knežević i Karlo Kolesar, te državni tajnik i zastupnik u Mađarskom parlamentu Peter Cseresnyes, članovi Hrvatske manjinske samouprave Kerestur, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, načelnici međimurskih općina Sveta Marija, Donji Vidovec, Goričan i Kotoriba, Đurđica Slamek, Bojana Petrić, Emanuel Sinković i Dario Friščić.
Mještani okupljeni u Hrvatsku manjinsku samoupravu Kerestur objavili su i „Keresturski blagoslov“ te stihovima zahvalili na postavljanju dvojezičnih ploča:
„Otpri Božek vusta naša, da se čuje fala naša, Otpri Božek srca Keresturčana i Kalacipčana, da zahvalimo dobročinstvo Međimurja. Od denes se saka vulica štima, kaj horvacko ime ima. Ori se sakomo kaj je naše selo horvacko, si skupa na glas kričimo – Hvala ti Međimurska županijo“.
Na samom kraju svečanosti položeni su vijenci kod Novog Zrina, gdje je grof Nikola VII Zrinski dao izgraditi svoju utvrdu na lijevoj strani Mure za obranu od Turaka, a u kulturno-umjetničkom programu nastupili su učenici i nastavnici Osnovne škole „Nikola Zrinski Kerestur“ i Zrinski kadeti.
Gardisti i vodstvo Zrinske garde Čakovec okupili su se u popodnevnim satima 3. svibnja kod spomenika Nikoli Zrinskom na čakovečkom Trgu Republike.
Nikola Zrinski rođen je u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, živio je u Čakovcu, dogradio je Stari grad, doveo je fratre u Čakovec (1659.), osnovao prvu knjižnicu Zrinianu, sagradio je Novi Zrin, utvrdu na Muri, bio je hrvatski ban, političar, vojskovođa, pjesnik i gospodarstvenik.
Govorio je šest jezika, autor je poznatog epa Adrijanskoga mora sirena koji je napisao na mađarskom jeziku, a na starohrvatski ga preveo njegov brat Petar. Bio je veliki borac za neovisnost i samostalnost Hrvata, a koliko je bio veliki vizionar govori podatak da si njegovu ideju o neovisnosti i samostalnosti Hrvata ostvarili tek naši branitelji 5. kolovoza 1995. godine.
Zbog svojih naprednih ideja stradao je u lovu 18. studenog 1664. godine u Kuršanečkoj šumici u Kuršanečkom lugu.
Novo natjecanje, novi uspjeh za karatiste Globuse – najkraći je sažetak minulog vikenda u kojem je u Samoboru bilo održano Prvenstvo Hrvatske za juniore i mlađe seniore. Klub iz Čakovca i Male Subotice bio je među čak 70 hrvatskih karate klubova koji su na smotru najboljih u državi poslali 380 natjecatelja. Iako u gradu poznatom po najboljim kremišnitama nije bilo punog sastava Globusa i tako brojčano okrnjeni napravili su odličan uspjeh. Osvojili su tri zlata, dva srebra i broncu.
Zlatni su bili juniori Josip Slukić i Nikola Topličanec u kategoriji do 68 odnosno 55 kilograma te kadetkinja Aida Trstenjak u konkurenciji djevojaka do 47 kilograma.
Srebra su dodali mlađi senior Kristian Topličanec i kadet Sven Strahija, a broncu je uzeo junior Lovro Farkaš.. Time je Globus bio najuspješniji klub u juniorskom uzrastu i treći u ukupnom poretku klubova.
„S obzirom da smo nastupili samo sa 8 natjecatelja, i od toga dvije mlađe kadetkinje, a dio ekipe je nažalost ostao doma zbog ozljeda i bolesti, sa rezultatom smo više nego zadovoljni” izjavio je trener Dejan Slukić dodavši kako nema previše vremena za uživanje u lovorikama.
„Nema odmora jer već kroz koji dan putujemo na Cipar gdje nastupamo na Svjetskoj karate ligi u Limassolu” poručio je.
S obzirom na formu kakvu pokazuju njegovi puleni, i u otočnoj državi u istočnom Mediteranu mogao bi se nastaviti niz dobrih rezultata.
Predsjednik čakovečkog Gradskog vijeća Darko Zver, u društvu predsjednika Kluba vijećnika stranke Fokus Borisa Bistrovića, danas je na konferenciji za novinare zatražio veću transparentnost u radu tog tijela.
Ponovno je izrazio nezadovoljstvo zbog suzdržanosti vijećnika da podrže odluku o izravnom prijenosu sjednica Vijeća.
– Za našu stranku transparentnost je jedna od glavnih točki političkog djelovanja i moja podrška aktualnoj gradonačelnici u drugom krugu proteklih izbora je bila bazirana upravo na podizanju razine cjelokupne transparentnosti u našem gradu. Nakon uvođenja registra transparentnosti koji, također, mora profunkcionirati na višoj razini i potrebna mu je nadogradnja, izravni prijenosi sjednica Gradskog vijeća bili su sljedeći korak prema podizanju transparentnosti našeg grada zato da javnost dobije lakši uvid u rasprave na Vijeću i da vidi tko i kakve odluke donosi što se tiče budućnosti našeg grada, obrazložio je svoj stav Zver.
Smatra da nema nikakvog opravdanog razloga da se sjednice Vijeća skrivaju pred građanima.
– Pa nije ovo kao neki klub u Slovenskoj u kojem se vijećnici dolaze kartati, jesti, piti, već se tu radi o zastupnicima izabranim od strane naših građana koji imaju pravo vidjeti kako ti vijećnici zastupaju njihove interese, smatra Zver.
Predsjednik Gradskog vijeća smatra da Čakovec ne smije biti gori od nekih drugih gradova i županija gdje se sjednice izravno prenose. Komentare i razloge iznesene protiv prijenosa sjednica smatra neozbiljnima.
– Kad treba ići na izbore svi se bore i trude da budu na televiziji, a kad su jedanput izabrani onda bi se počeli skrivati. E pa ne može i ne ide to tako, poručio je Zver.
Rekavši da nema razloga sumnjati u stručnost gradskih službi koje su pripremile prijedlog ove točke dnevnog reda, Zver je, ističući da ne želi pokazivati mailove, ustvrdio da mu je gradonačelnica prije mjesec dana potvrdila da je oprema, vrijedna dvadesetak tisuća kuna, već nabavljena i spremna za korištenje.
– Nije mi jasno kako to gradonačelnica nije iskomunicirala s vijećnicima iz svoje stranke koji su prilikom glasovanja bili suzdržani. Nezgodno je što ovako ispada da ili nema povjerenja u svoje gradske službe ili postoji nešto zbog čega se predomislila u zadnji čas, zapitao se Zver.
Očekuje da će zbog, kako kaže, izrazito negativnih komentara javnosti vijećnici na sljedećoj sjednici prihvatiti prijedlog da se sve buduće sjednice Gradskog vijeća prenose uživo i najavio da će vijećnici Fokusa takvu odluku prihvatiti.
– Tijekom protekle kampanje svima su bila puna usta transparentnosti. Vrijeme je da tu transparentnost pokažemo svojim primjerom, poručio je Zver.
Na naše pitanje što će se desiti ne donesu li vijećnici takvu odluku Zver je ostao suzdržan i rekao kako vjeruje da niti jedan vijećnik neće ići protiv interesa javnosti te da će vijećnici biti svjesni težine stanja i važnosti ove stvari. Upitan kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji Zver je rekao da nije tajna kako se ne slažu oko svih stvari, ali tako dugo dok se može surađivati u interesu građana to je prihvatljivo.
Do kasnih noćnih sati jučer i danas u Restoranu TERBOTZ u Železnoj Gori traje 6. međunarodno ocjenjivanje vina Štrigova 2022. Deset najboljih hrvatskih enologa i poznavatelja vina pod vodstvom predsjednice povjerenstva dr.sc. Ivane Alpeza ocjenjuje 217 uzoraka vina u dvije grupe.
Iznjedrit će se šest (6) šampiona te jedan sauvignon koji će biti prvi dobitnik nagrade ‘Franjo Lebar’ ustanovljene po imenu nedavno preminulog vrhunskog vinara i gospodina Franje Lebara. Odličja će dobitnicima biti uručena na otvorenju ‘URBANOVA 2022. u petak 13. svibnja u 14 sati u Domu kulture u Štrigovi gdje će započeti trodnevne vinske svečanosti.
Ocjenjivanje vina organizira, provodi i financira Općina Štrigova, te je u njezino ime sudionike ocjenjivanja pozdravila te svima ugodan boravak i uspješan rad poželjela Blaženka Heric predsjednica štrigovskog Općinskog vijeća.
Suorganizatori su HORTUS CROATIAE, Međimurska županija i Ministarstvo poljoprivrede, odnosno njegova Uprava za stručno podršku poljoprivrede i ribarstva. Vrlo dobar domaćin komisiji je osoblje Restorana Terbotz predvođeno Filipom Jakopićem, a sve nadzire Matej Ščavničar stručni suradnik Urbanovog 2022. godine. Ocjenjivačku ekipu čine:dr.sc. Darko Preiner, dr.sc. Ivana Puhelek te diplomirani inženjeri agronomije, Marijan Čižmešija, Goran Mamilić, Nataša Puhelek Puština, Andreja Brglez, Aleksandar Brodski, Jasmina Šaško, Zdenko Ivanković i Robert Brkić. Vina pred povjerenstvo ili komisiju iznose lijepe hostese i mladići.
