Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, u srijedu, 8. lipnja, u 17 sati, posjetit će hrvatsku reprezentaciju košarkaša u kolicima na njihovim pripremama u Sportsko-gimnastičkom centru Aton u Nedelišću.
Košarkaši B i C divizije pripremaju se za nastup na Eurospkom prvenstvu košarkaša u kolicima od 12 do 22. rujna.
Ivan (47) zatečen je kako upravlja automobilom pod utjecajem alkohola od nevjerojatnih 3,51 promila. Policiji je otkrio koliko je popio tog dana, piše Danica.hr.
Prema presudi, Ivan je lani u rujnu oko 20.45 sati u mjestu Brezova kod Svetog Križa Začretja upravljao osobnim automobilom krećući se iz smjera mjesta Križanče u smjeru mjesta Grdenci, pod velikim utjecajem alkohola.
“Bio sam taj dan u redovnom nadzoru prometa s kolegom Krunom u Brezovi. Sjećam se da je vozaču izmjerena koncentracija alkohola oko 3,5 promila i da nije poricao rezultate ispitivanja.
Odveli smo ga u dom zdravlja na liječnički pregled i liječnici su rekli da je sposoban za zadržavanje u policijskoj postaji. Na naš zapisnik nije imao primjedbe i vlastoručno ga je potpisao”, ispričao je na sudu policajac Stjepan.
Policajci su se prisjetili i kako je reagirao mortus pijani vozač Ivan nakon što su u čudu gledali rezultate alkotestiranja na uređaju marke Drager.
“Jesam, pil sam… Spil sam tri litre gemišta“, priznao je skrušeno Ivan koji nije imao problema s komunikacijom, unatoč velikoj alkoholiziranosti.
I drugi dan popularne dvodnevne manifestacije „Dani šibe i ribe“ u Kotoribi, koji je se održao u nedjelju, 5. lipnja 2022. godine, privukao je velik broj posjetitelja, od kojih su neki stigli i besplatnim vlakom koji je krenuo iz Varaždina i zaustavljao se u Čakovcu, Čakovcu Buzovcu, Maloj Subotici, Čehovcu, Donjem Kraljevcu i Donjem Mihaljevcu.
Nedjeljni program započeo je svetom misom u 10 sati ujutro, a nastavio se otvorenjem etno izložbe Društva žena Kotoriba na starom farofu, na kojoj su članice izložile uskrsne košare i tabletiće. No, najviše pozornosti svakako su izazvale Mažoretkinje Kotoribe koje su izvele Mažoret show. Nastupile su četiri skupine mažoretkinja iz Kotoribe, kao i gošće, mažoretkinje iz Selnice, Male Subotice i Nedelišća.
Nakon nastupa mažoretkinja, članicama Mažoretkinja Kotoribe podijeljene su diplome za uspješan dugogodišnji rad u društvu, kao i prigodni pokloni mažoretkinjama iz Selnice, Male Subotice i Nedelišća. Nakon mažoretkinja, u šatoru pokraj OŠ Jože Horvata, nastupili su i članovi KUD-a Kotoriba.
Također, u dvorani OŠ Jože Horvata svečano je predstavljena izložba ‘Kotoripske korpe i korpoši’ za koju je u prvom redu zaslužan Kotoripčanin Marijan Kovač, a koja će u budućnosti biti važan turistički dio ponude ove općine, jer u planu je postavljanje stalne postave košaraštva, obrta od kojeg je Kotoriba nekad živjela.
U sklopu ovogodišnjih „Dana šibe i ribe“ održana je i izložba oldtimer vozila članova Oldtimer kluba Međimurje. Na prostoru pokraj osnovne škole posjetitelji su mogli uživati i u raznim ostalim sadržajima, kao što je lov na pastrve iz bazena, degustacija pečenih šarana na rašljama, štandovi s pletenim proizvodima Međimurjeplet Mura i Košaraštvom Pogorelec te Međimurskom čipkom, kao i zabavni park.
„Dani šibe i ribe“ 2022. završili su predstavom ‘Susjedi’ Kerekesh Teatra, u kojoj su glavne uloge imali Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Tamara Šoletić i Antonija Stanišić Šperanda.
Atmosferu s drugog dana pogledajte u fotogaleriji.
Na svojoj 6. sjednici Općinsko vijeće Štrigove donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi, i odmah naglašavam kako su odluke donijete s ciljem zadržavanja mladih da žive i rade na području štrigovske općine kako i privlačenje ljudi s drugih područja da dođu živjeti u štrigovski kraj.
Prema novoj odluci plaćanja komunalne naknade u potpunosti se oslobađaju vlasnici, odnosno korisnici novootvorenog poslovnog prostora tijekom kalendarske godine u kojoj je poslovni prostor otvoren. U potpunosti se oslobađaju vlasnici odnosno korisnici neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je u vlasništvu fizičkih osoba i vlasnici odnosno korisnici garažnih prostora radi poticajnih mjera zadržavanja stanovništva u Općini Štrigova.
Isto tako, u potpunost se plaćanja komunalne naknade oslobađaju vlasnici odnosno korisnici građevinskog zemljišta koje služi obavljanju poslovne djelatnosti zbog poticanja poduzetništva u Općini Štrigova. Plaćanja komunalne naknade u potpunosti se oslobađaju vlasnici odnosno korisnici neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je u vlasništvu fizičkih osoba i vlasnici odnosno korisnici garažnih prostora radi poticajnih mjera zadržavanja stanovništva u Općini Štrigova.
Danas mi je općinski načelnik Stanislav Rebernik rekao kako ove mjere pozitivno djeluju te je mnogo mladih iskoristilo ponuđene mjere i odlučilo živjeti na području Štrigove, a i dječji vrtić je u cijelosti popunjen djecom, što znači da mladi žive punim angažmanom.
Osim ovih mjera ili pogodnosti Općina Štrigova potpuno ili djelomično plaćanja komunalne naknade oslobađa civilne i vojne invalide s invalidnošću o 70 posto ako u kućanstvu žive sami ili s osobama koje ne ostvaruju prihode, kao i osobe s invalidnošću od 100 posto bez obzira na prihode kućanstva, kao i osobe koje žive u kućanstvu koje ostvaruje prihod manji od 1000 kuna po članu kućanstva, te osobe koje su korisnici nekog oblika socijalne.
Prije pedeset i dvije godine (1970.) na području međurječja Save i Drave uspostavljen je sustav radarski dirigirane obrane od tuče. U tom razdoblju dogodile su se tri s katastrofalnim posljedicama i to u zadnje dvije godine 2021. i ove 2022. godine, priopćili su iz Udruge raketara Hrvatske, piše Agroklub.
Kako kažu, ove tuče, ne samo da su prouzročile štete u poljoprivredi, pokretnoj i nepokretnoj imovini, nego su ugrozile život i zdravlje ljudi. Nisu posljedica prirodnih procesa dodatno pojačanih prisutnim klimatskim promjenama (Priopćenje DHMZ-a od 27.05.2022.), nego uništavanja i ukidanja obrane u Republici Hrvatskoj, napomenuli su.
“Na prijedlog glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda, ministrica Ministarstva poljoprivrede je 2020. godine, protuzakonito, ukinula obranu od tuče. Zakon o sustavu obrane od tuče (NN 53/2001) još uvijek je na snazi samo ga glavna ravnateljica DHMZ-a ne provodi, a ministrica poljoprivrede ne nadzire njegovo provođenje”, stoji u njihovom prioćenju.
Udruga međimurskih vinogradara i vinara “Vinoljub” sa sjedištem u Nedelišću svake godine barem dva puta organizira izlet za svoje članove u karakteristična vinorodna područja. Tamo kušaju vina, ali i razgledaju turističke i povijesne znamenitosti. Dosad su prošli veći dio Hrvatske, Slovenije, Mađarske…
U nedjelju i ponedjeljak boravili su u Hrvatskom zagorju, i uz ostalo, bili u pohodu četvorici velikih Hrvata: krapinskom pračovjeku, narodnom junaku Matiji Gupcu, te političarima i državnicima Josipu Brozu Titu i Franji Tuđmanu. Obišli su spomen područja Seljačke bune, Gupčevu lipu, muzej pračovjeka u Krapini i rodne kuće Broza u Kumrovcu i Tuđmana Velikom Trgovišću.
Dakako, poseban doživljaj predstavljao je posjet vinariji Sever u Mihanovićevom Dolu kod Kumrovca gdje su domaćini ponudili svoja najbolja vina u neograničenim količinama. Smještaj i kupanje organizirano je u Stubičkim toplicama i hotelu “Matija Gubec”, a na povratku kući zadržali su se u višesatnoj degustaciji vina obitelji Šafran te detaljnom obilasku podruma u Brezničkom Humu.
Predsjednik “Vinoljuba”, Milivoj Kossi, već je najavio skorašnji posjet još jednoj vinskoj regiji, i to u Austriji!
Zbog učestalih opravdanih primjedbi od strane lokalnog stanovništva prema Hrvatskim cestama, a jedna od tih je danas proslijeđena Gradu Mursko Središće, Grad danas ponovno traži od svih uključenih u Projekt aglomeracije odgovarajući pristup, a sve u svrhu što manjih problema za stanovništvo.
Grad Mursko Središće nije naručitelj projekta pa stoga ni nema neki posebni alat kojim bi mogao naložiti određene radnje kojima bi se stanje popravilo međutim unatoč tome se vrlo aktivno uključujemo kroz prisustva na koordinacijama projekta te u svakodnevnoj komunikaciji s naručiteljem, izvođačima, nadzorom i policijom.
Danas je ponovno gradonačelnik kontaktirao sve gore navedene te ih zamolio da se žurno reagira kako bi se stanje isto tako žurno i popravilo. Gradonačelnik je poslao dopis prema Međimurskim vodama, izvođaču Tegri, nadzoru i Policiji, a navedeni dopis donosimo u nastavku:
Jučer, 6. lipnja 2022. godine, učenici deficitarnih obrtničkih zvanja općine Podturen potpisali su u dvorani Udruženja obrtnika Međimurske županije u Čakovcu ugovore o stipendiranju, koje su stekli prijavom na natječaj Obrtničke komore Međimurske županije. Ti će učenici primati godišnju stipendiju u iznosu od 6000 kuna, a Općina Podturen sufinancirala je njihove stipendije sa 33.000 kuna.
Učenici koji su stipendirani u 2022. godini su: učenica 2. razreda Tehničke škole Čakovec Andrijana Marija Bobičanec iz Sivice, koja se školuje za tokara; učenik 2. razreda Tehničke škole Čakovec David Bratinščak iz Sivice, koji se školuje za strojobravara; učenica 3. razreda Srednje škole Prelog Sara Bočkor iz Podturna, koja se školuje za slastičarku; učenik 2. razreda Graditeljske škole Čakovec Slavko Jalšovec iz Podturna, koji se školuje za instalatera grijanja i klimatizacije; učenica 2. razreda Gospodarske škole Čakovec Leona Posavi iz Sivice, koja se školuje za obućara; učenik 1. razreda Tehničke škole Čakovec Alen Kerovec iz Miklavca, koji se školuje za elektroinstalatera; učenik 3. razreda Graditeljske škole Čakovec Matija Mihalic iz Sivice, koji se školuje za automehaničara; učenik 3. razreda Tehničke škole Čkaovec Silvio Kolarić iz Sivice, koji se školuje za automehaničara, učenik 3. razreda Tehničke škole Čakovec Gabrijel Blažon iz Novakovca, koji se školuje za autolimara, učenik 2. razreda Tehničke škole Čakovec Ivan Salaj iz Podturna, koji se školuje za automehaničara i učenik 1. razreda Graditeljske škole Prelog Leon Žerdin iz Podturna, koji se školuje za soboslikarskog ličilaca, dekoratera.
– Učenicima želim puno uspjeha u daljnjem školovanju, a oni koji su je završili, želim da što prije polože majstorske ispite! Čestitke svima! – poručio im je načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, koji je zajedno uz predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije Borisa Lukovnjaka, nazočio potpisivanju ugovora i dao podršku učenicima.
Uz ovo, Općina Podturen također svakog mjeseca sufinancira učenike obrtničkih zvanja sa 300 kuna mjesečno.
13.03.2009., Cakovec, Hrvatska- Autobusni kolodvor u Cakovcu.
Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/Vecernji list
U proteklih pet godina privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177.470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55.821 građanin. Dakle, ukupno 233.291 građanin privremeno i trajno napustio je Hrvatsku od 2017. do 2021, javlja Večernji list.
Naime, zbog neusklađenosti podatka o broju stanovnika kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, zatražili smo od MUP-a da nam za posljednjih pet godina pošalju podatke po godinama o broju građana koji su zbog trajnog iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji prijavili privremeni odlazak iz zemlje.
Hrvatska je od posljednjeg popisa stanovništva 2011. do lani izgubila gotovo 400 tisuća ljudi ili 10% stanovništva. U proteklih pet godina najviše trajnih i privremenih iseljenja građani su policiji prijavili 2017. kada je 14.571 građanin odjavio prebivalište radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, a privremeni odlazak prijavilo je 46.167 građana. Prema podacima, pak, Državnog zavoda za statistiku te godine se iz Hrvatske iselilo 47.352 osoba. Godinu poslije, 2018., prema podacima MUP-a trajno se iselilo iz zemlje 11.739 građana, a privremeno njih 36.162, dok je prema podacima DZS-a te godine iz zemlje otišlo 39.515 osoba. U 2019. privremeni odlazak iz zemlje prijavilo je 40.633 građana, a trajni 11.229, dok je prema DZS-u te godine u inozemstvo iz Hrvatske otišlo 40.148 osoba. U pandemijskoj 2020. bilo je najmanje onih koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje, njih 25.361, te 8632 trajno iseljenih. Lani je pak 29.147 građana prijavilo privremeni odlazak i njih 9650 trajni, piše Večernji list.
Nekoliko poziva u našu redakciju, ali i video jednog od članova FB grupe Policija zaustavlja, svjedočilo je o jutrošnjoj prometnoj gužvi koja se, zbog velikog broja kamiona, stvorila na relaciji od graničnog prijelaza Mursko Središće, pa sve do naselja Sitnice. Zastoji u prometu bili su očekivani nakon što su sredinom travnja započeli aglomeracijski radovi na glavnoj prometnici u Ulici Josipa Broza Tita, ali ogromne gužve do kojih dolazi nažalost potvrđuju crne slutnje tamošnjeg gradonačelnika Dražena Srpaka.
Podsjetimo, on je proteklih mjeseci višekratno upozoravao na mogućnost ovakve situacije bude li se kroz glavnu ulicu prometovalo jednim trakom i ako se kamionski promet ne preusmjeri obilaznim pravcima, svede na vozila s domaćim tablicama ili potpuno obustavi na toj relaciji. Naglašavao je da grad ne može preuzeti, niti snositi odgovornost za neželjene situacije do kojih bi moglo doći ako se kamionski promet za vrijeme radova ne zabrani.
Sve njegove prognoze su se, nažalost, pokazale točnima, a u današnjem razgovoru rekao nam je da mu sve izgleda poput borbe s vjetrenjačama, jer unatoč brojnim upozorenjima odaslanim na sve relevantne adrese uglavnom nailazi na gluhe uši.
Svjestan opravdanog nezadovoljstva svojih sugrađana Srpak je najavio da će i dalje tražiti od nadležnih iznalaženje rješenja koje će olakšati prometnu situaciju u srcu grada. Tako je već danas uputio pismo Hrvatskim vodama, Tegri, policiji i drugim nadležnim službama i institucijama čiji sadržaj prenosimo uskoro.