Home Blog Page 314

Tko su ‘Pupači’, a tko ‘Hereki’?

0
PETRA GLAVNA

Svako mjesto u Međimurju, ali i šire, skriva osebujne likove i zanimljive priče koje su desetljećima oblikovale identitet kraja. Nekada su takve zgode bile dio svakodnevice – prenosile su se s koljena na koljeno, živjele na seoskim okupljanjima i zabavama. Danas ih, nažalost, sve češće pamte tek najstariji mještani.

Jedan od njih je i Vlado Šarić, umirovljenik iz Pribislavca, koji u svojim sedamdesetima rado oživljava sjećanja na neka druga vremena. Kako ističe, gotovo svako selo imalo je svoje prepoznatljive osobe – ljude osebujnih nadimaka i karaktera po kojima su ostali upamćeni. 

Viber slika 2026 04 08 15 22 41

Upravo po jednoj takvoj osebujnoj ženi, Pupi, mještani Pribislavca dobili su nadimak ‘Pupači’ koji se zadržao sve do danas.

– Negdje 50-ih godina prošlog stoljeća, na području tadašnje ‘Kravarije’, gdje su danas učiteljski stanovi, živjela je Pupa Krka. Bila je posebna, tada bi rekli ‘bogica’. Nas djecu znali su plašiti njome – priča Šarić i dodaje kako se pokojni August Lesjak, začetnik kazališnog dramatizma u Pribislavcu detaljnije posvetio istraživanju zanimljive povijesti kraja.

No, zanimljive priče ne staju samo na Pribislavcu. I obližnja mjesta imala su svoje nadimke i identitete. Tako su se stanovnici Ivanovca nazivali ‘Herekima’. Pretpostavlja se da naziv potječe od prezimena Herek, koje je nekada bilo vrlo često u tom mjestu.

Iz tih nadimaka razvijala se i svojevrsna rivalnost između mjesta. Kako se prisjeća naš sugovornik, između ‘Pupača’ i ‘Hereka’ nerijetko je dolazilo do sukoba, osobito na zabavama. 

– Nekada nije prošla zabava, a da se nisu potukli. ‘Ako nitko nije bil bit’, nije bila zabava kak treba!’ – kroz smijeh dodaje Šarić.

Iza takvih zgoda često su stajali i životni običaji tog vremena. Mladići iz Pribislavca često su ženili djevojke iz Ivanovca, što je dodatno poticalo rivalstvo, ali i povezivalo ta mjesta na poseban način.

Uz ove priče, Šarić je podijelio i zanimljivu predaju o samom imenu Pribislavec. Prema njegovim riječima, ime se povezuje s grofom koji je volio uzgajati dudove svilce i proizvoditi svilu. Navodno je na području današnjeg Malinščaka, prema Štefancu, zasadio brojne nasade, po čemu je taj kraj i dobio ime.

I dok ovakve priče danas zvuče simpatično i pomalo nestvarno, nekada su bile važan dio društvenog života. Upravo zato važno ih je bilježiti i prenositi dalje, kako ne bi nestale zajedno s generacijama koje ih još pamte.

FOTO Vlč. Igor Radašić, omiljeni štrigovski župnik, danas slavi svoj 43. rođendan! Sretno!

0
BeFunky collage 2026 04 08T133143.293

Danas je posebni razlog što pišem o njemu!

Osjećam se slatko-kiselo rekao mi je vlč. Igor Radašić nekoliko dana prije nego što je u kolovozu prošle godine napustio Kuzminec, mjesto gdje je 11 godina bio župnik, i krenuo u našu Štrigovu. Danas, sedam mjeseci kasnije, u Štrigovi se osjeća kao da je tu godinama, a ne tek nešto više od 7 mjeseci.

Vjernički kraj lijepo ga je dočekao, crkva je puna ne samo o blagdanima, dolazi sve više mladih… A on, priznaje da je imao “vatreno krštenje” kad je za božićni blagoslov obitelji morao proći desetak naselja i isto toliko zaselaka od svega par kuća, ali i po nekoliko kilometara udaljenih jedni od drugih i razasutih po brežuljcima. U ljetu bi to bilo ugodno, ali kad snijeg zatrpa ionako uske ceste, kad se putevi i ne vide, onda je to nešto posve drugo u relativno nepoznatom kraj. Najveću pomoć imao je od zvonara koji ga je redovno vodio labirintom općinskih prometnica. Tako je bilo i na nedavnu Veliku subotu na blagoslovu hrane.

No, velečasni Igor je takav. Uporan. Pravo seosko dijete. Odrastao je u Komarnici u župi Sv Đurđ u Podravini i nikad se nije predavao lako. Uporan je bio u svemu, i kad je kao prvašić odlučio biti svećenik uz “potporu” legenadarnog župnika Pavla Markača, i kad je krenuo u sjemenište a sva obitelj se čudom čudila, i kad je u Župi Kuzminec sam kuhao, čistio, prao, peglao…i uz to ugajao 40 ovaca i 20 jelena.

-Ja sam seosko dijete i radostan sam što mogu služiti Bogu i ljudima na selu – često naglašava velečasni Igor.

P1150432

I sad mu je želja da na župne livade u Štrigovi dovede jelene. Voli ljude. Voli životinje. A Bog je ljubav koja ga vodi.

Župnik Igor Radašić neposredan je sa svojim župljanima, voli se šaliti, družiti, pomagati. Zato i ne čudi što su jutros mnogi nakon jutarnje mise iskoristili priliku i čestitali mu rođendan. Da, vlč. Igor rođen je 8. travnja 1983. godine i danas slavi 43. rođendan.

Velečasni svako dobro i budi Bog s vama!

Komemoracija i posljednji ispraćaj Srećka Bogdana u petak

0
BeFunky collage 2026 04 08T134506.960

Vijest o smrti legendarnog međimurskog nogometaša Srećka Bogdana danas je potresla međimursku sportsku obitelj, ali se brzo proširila i širom Hrvatske s obzirom na trag koji je ostavio u zagrebačkom Dinamu.

Doznajemo da će se posljednji ispraćaj Srećka Bogdana Čečija održati u petak, 10. travnja, od 15 sati na gradskom groblju u Murskom Središću.

Istoga dana, od 13 sati, u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće održat će se komemoracija ovom velikanu, čiji su suorganizatori Grad Mursko Središće, GNK Dinamo Zagreb i Međimurski nogometni savez.

Tonka dovela Hrvatsku do pobjede protiv Litve na startu BJK Cupa

0
BeFunky collage 2026 04 08T130606.627

U portugalskom Oeirasu jučer su započele kvalifikacije euro-afričke skupine Billie Jean King Cupa. Antonia Ružić danas je dovršila posao protiv Justine Mikulskyte, 255.igračice svijeta i slavila s 6:1, 6:3. Njihov je meč započeo sinoć, ali je kod Tonkinog vodstva od 2:0 u prvom setu prekinut zbog kiše koja je jučer uvelike utjecala na program kvalifikacija. Ipak, već se i u tih nekoliko gemova moglo vidjeti da je Tonka mnogo bolja igračica što je danas samo potvrdila u nastavku meča. Do kraja prvog seta suparnici je prepustila samo jedan gem, a jednako uvjerljivo je nastavila i u drugom do vodstva od 5:2. Tada po prvi puta u meču gubi svoj servis, ali već u sljedećem gemu novim breakom suvereno završava dvoboj. Budući da je jučer Petra Marčinko jednako autoritativno svladala drugu litvansku igračicu Andre Lukosuite sa 6:0, 6:1 Hrvatska je došla do očekivane pobjede u ovom dvoboju, a konačan rezultat znati ćemo nakon susreta parova u kojem je s hrvatske strane najavljena kombinacija Ćirić-Bagarić-Wuerth, a s litavske par Dapkute-Mikulskyte.

Viber slika 2026 04 08 13 03 44

Naša bi reprezentacija u drugom kolu trebala igrati protiv pobjednica dvoboja Srbije i Slovačke. Vjerojatno će to biti srpske tenisačice koje su povele s 1:0, a Lola Radivojević je u drugom meču dobila prvi set protiv Sramkove. Ipak, treba pričekati do konačnog raspleta. Dvoboj drugog kola će se, po svemu sudeći, također igrati danas i našim djevojkama želimo da budu jednako uspješne čime bi došle na korak do osvajanja svoje skupine.

Viber slika 2026 04 08 13 03 44

FOTO/VIDEO Slatki sir iz Ivanovca prodavan je po 5 eura, slavonske kobasice po 12 eura kg!

0
BeFunky collage 2026 04 08T123817.636

Današnji čakovečki sajam srijedom bio je u znaku cvijeća svih boja i jabuka svih sorti! Sve se zacrvenilo od jagoda, koje su prodavane po 6 eura kg. Lijepo vrijeme privuklo je puno kupaca, koji su obilazili štandevo i dobro kupovali.

Vezica mladog luka bila je po 1 euro, korijen hrena u vezici 1 euro, zelena salata 2,5 eura kg. Domaća jaja su prodavana su po 2,5 i 3 eura 10 komada.

Uz to, kupovale su se voćne i sadnice vinove loze, ukrasno grmlje, presadnice i lukovice cvijeća, presadnice povrća…

P1220011

Evo još nekih cijena. Šampinjoni bijeli i smeđi bili su po 4 eura kilogram. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je po 10, ali i po 15 eura. Korijen domaćeg ludbreškoghrena bio je po 7 eura kilogram. Krumpir je nuđen po 0,50 i po 1 euro kg. Kilogram peršina prodavan je od 3 do 6 eura kg, mrkve po 1,5 i 2, dok je batat nuđen po 2 eura kg. Celer je bio po 1 euro komad.

 Grah bijeli tetovac bio je po 5 eura kg, kao i trešnjevac. Poriluk je nuđen po 3 i 4 eura kg, kelj po 2 eura i bijelo zelje po 1 euro kg. Cikla je prodavana po 1,5 i 2 eura kg, brokula po 5, a cvjetača po 2 eura kg.

Dimljeni špekbio je po 15 eura kg, sušene kosti 3 eura, slavonske kobasice po 12 i sušeni kare po 15 eura kg. Domaći kuhani sir nuđen je po 8 eura kg, a slaki sir po 5 eura komad. Prosena kaša bila po 4 eura kg, a hajdinska po 5 eura kg.

Domaći češnjak je prodavan po 4 i 6 eura kilogram, a luk po 1 euro kg.

P1220067

Jabuke su dominirale cijelim sajmom, a cijena im je bila od 0,80 do 1,50 eura po kilogramu. Mandarine i klementine su po 1,5 eura kg, a limun 3 eura kg.

Očišćeni orasi nuđeni su od 10 do 15 eura kilogram, a lješnjaci po 16.

Med od akacije prodavan je po 9, a cvjetni po 6 eura kilogram.

Za 25 kg zobi trebalo je platiti 8 eura, pšenice 9, ječma 8,5, tvrdog kukuruza 9 i običnog 8 eura. Sjemenke suncokreta bile po 1,5 eura po kilogramu.

Bilježimo i dobru ponudu žive peradi: kokoši, pilića i patkica, kao i odraslih kunića.

Na prostoru gdje se prodaje rabljena roba i danas je bila velika je potražnja alata za proljetnu obradu vrta i okućnica.

Na današnjem sajmu snimili smo brojne posjetitelje i prodavače. Pogledajte u nastavku

Tradicionalna IT konferencija održat će se 14. svibnja u Termama Sveti Martin

0
BeFunky collage 2026 04 08T122454.669

U čakovečkoj Scheierovoj zgradi danas je konferencijom za novinare najavljeno održavanje 8. Weblice. Ova IT konferencija u našem se kraju održava od 2015. godine, a ovog je puta na rasporedu 14. svibnja u Termama Sveti Martin. Tijekom jednodnevnog programa održat će se 19 stručnih predavanja, skupova i panela. U ime Organizacijskog odbora Velimir Sanjković izrazio je zadovoljstvo velikim interesom koji  vlada za ovogodišnju konferenciju.

Viber slika 2026 04 08 12 20 20

-Weblicu smo pokrenuli smo s uvjerenjem da Međimurje i sjeverna regija, s obzirom na svoju snagu u IT-iju, zaslužuju imati stručnu konferenciju na ovoj razini. To se potvrdilo već prve godine, a otada je konferencija kontinuirano rasla. Dodavali smo joj i druge formate poput hackathona, natjecanja u programiranju, a uveli smo i radionice te taj dio programa nazvali worklica. Weblica je odraz realne potrebe naše informatičke zajednice za znanjem, razmjenom iskustava i kontakata, povezivanjem i networkingom. U našem programu ne želimo imati prodajna predavanja i slične „prazne“ sadržaje,  niti općenite, generičke teme, već se bavimo pitanjima koja proizlaze iz našeg svakodnevnog rada i duboko zadiru različita tehnološka rješenja. Ne čudi zato što nam se redovito odazivaju vodeći developeri, software arhitekti, dizajneri, menadžeri, ali i studenti koje je tehnologija istinski zanima te je ukupna brojka posjetitelja na prethodnim konferencijama prešla 1.200 stručnjaka iz ovog područja. U dosadašnjih sedam izdanja konferencije održano je više od 100 predavanja u kojima je sudjelovalo oko 120 predavača. Među njima su bili Damir Sabol, Tomislav Bronzin, Ratko Mutavdžić, Marin Bezić i brojna druga poznata imena iz zemlje i svijeta. Ove smo godine imali nominirano 409 predavanja, jedno čak iz Australije i nije bilo lako napraviti listu predavača. U njenom kreiranju ostali smo vjerni našoj viziji građenja stabilne IT zajednice visoke kvalitete, uz želju da Weblica i dalje bude susret tehnoloških umova na kojem pridonosimo razvoju zajednice ali i stvaramo vrijednosti za same sudionike konferencije, rekao je Sanjković.

Viber slika 2026 04 08 12 21 01

Detalje ovogodišnjeg programa iznio je Aleksandar Kontrec.

-S obzirom da je u našem svakodnevnom radu, ali i životu cjelokupne zajednice umjetna inteligencija sveprisutna tehnologija, te će teme dominirati i na Weblici. Posvećeno joj je i uvodno predavanje s fokusom na ono što AI stvarno može, gdje su joj granice. koja su očekivanja i zašto se ona često razlikuju od realnih mogućnosti tehnologije. Nakon toga istovremeno će se održavati tri paralelna „tracka“, u tri dvorane, svaki sa svojim lajtmotivom utemeljenom na umjetnoj inteligenciji. Govorit će se i o informatičkom dizajnu, arhitekturu i razvoju proizvoda s naglaskom na korisnička iskustva u velikim sustavima, a obrađivat će se i tehničke te cloud teme. Biti će riječi i o povezivanju umjetne inteligencije s Internetom stvari, odnosno IoT tehnologijom, kao i pravnim aspektima razvoja softwarea u doba umjetne inteligencije.  Uz domaće, gostovat će i predavači iz Rumunjske, Mađarske, Velike Britanije, Italije i Nizozemske. Već spomenuti interes koji je vladao i među potencijalnim predavačima navodi nas na razmišljanje o tome da u sljedećim godinama program konferencije proširimo barem za još jedan dan, najavio je Kontrec.

FOTO Općina Goričan financira projekte udruga s više od 61 tisuću eura

0
BeFunky collage 2026 04 08T120001.677

Općina Goričan provela je javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za lokalnu zajednicu, u skladu s pravilima koja vrijede na razini cijele Hrvatske.

Ukupna planirana vrijednost natječaja u Goričanu iznosila je 70.000 eura. Od toga je za kulturu bilo predviđeno 30.000 eura, a za sport 40.000 eura. Nakon provedenog postupka, komisija je predložila financiranje u ukupnom iznosu od 61.260,68 eura. Za područje kulture, socijalne skrbi i zaštite okoliša odobreno je 22.520,68 eura, dok je za sport raspoređeno 38.740,00 eura.

667648611 122174364944861506 4887072923655547905 n

Financijska podrška udrugama – Goričan 2026.:

NK Trnava Goričan – 10.000,00 €
Kulturno umjetničko društvo Goričan – 6.370,68 €
Puhački orkestar Goričan – 5.400,00 €
Sportsko ribolovno društvo Smuđ Goričan – 5.000,00 €
Mažoretkinje Goričan – 5.000,00 €
Twirling klub – 5.000,00 €
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (ogranak Goričan) – 4.000,00 €
Udruga sportske rekreacije „SPORT ZA SVE“ – 3.500,00 €
Matica umirovljenika Međimurske županije (podružnica Goričan) – 3.000,00 €
Stolnoteniski klub Goričan – 2.500,00 €
Udruga Metalni racing team – 2.500,00 €
Udruga Dvorščekov most – 2.500,00 €
ŽRK Prelog – 2.000,00 €
Češko društvo Sveti Leonard – 1.500,00 €
USR Prijatelji Goričan – 1.240,00 €
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije – 800,00 €
Socijalna zadruga Humana Nova – 700,00 €
Udruga „Pomoć neizlječivima“ – 500,00 €
Udruga slijepih Međimurske županije – 250,00 €

Sredstva su se dodjeljivala za konkretne projekte – od rada sportskih klubova i organizacije natjecanja, do kulturnih manifestacija, radionica i programa za različite skupine mještana. Projekti su se ocjenjivali prema kvaliteti, značaju za zajednicu i broju korisnika, što je standardna praksa u svim jedinicama lokalne samouprave.

665931336 122174364680861506 2627881806109070946 n

Nakon donošenja odluka o financiranju, načelnik Emanuel Sinković osobno je uručio ugovore predstavnicima lokalnih udruga, čime je i simbolično potvrđena važnost njihove uloge u društvenom životu općine.

Time je Općina nastavila praksu transparentnog financiranja javnih potreba, uz jasno definirane obveze korisnika sredstava – od namjenskog trošenja do izvještavanja o rezultatima provedenih aktivnosti.

Mažoret večer i koncert ‘Bijela nedjelja’ stižu u Malu Suboticu

0
Naslovna događanja

Mala Subotica ovog će vikenda postati središte plesa i glazbe. Pred mještanima i posjetiteljima dva su posebna događanja koja slave kreativnost, tradiciju i dugogodišnji rad udruga koje svojim djelovanjem obogaćuju društveni život mjesta.

Prvo slavlje na rasporedu je u subotu, 11. travnja 2026. godine, kada će Mažoretkinje Male Subotice obilježiti svoj 8. rođendan. Svečanost pod nazivom „Sobočka mažoret večer” započinje u 18 sati, a organizatorice najavljuju večer ispunjenu plesom, radošću i pozitivnom energijom. U goste im dolaze i mažoretkinje iz drugih sredina, što će dodatno obogatiti program.

Publiku očekuju atraktivne koreografije, šarenilo kostima i prepoznatljiv mažoret ples koji već godinama osvaja simpatije svih generacija. Ulaz na događanje je slobodan, a poziv je upućen svima koji žele podržati rad mladih plesačica i uživati u veseloj atmosferi.

‘Bijela nedjelja’

Već dan kasnije, u nedjelju 12. travnja, slijedi nastavak kulturnog programa uz tradicionalni koncert „Bijela nedjelja”Program počinje u 17 sati u Domu kulture Mala Subotica, a organizira ga KUU „Zvon”, koji ove godine obilježava velikih 30 godina djelovanja.

662956960 1261130649541325 1274691796498482901 n

Na pozornici će se predstaviti brojne sekcije društva – folkloraši, dječje skupine „Zvončeki” i „Zvončići”, tamburaši, vokalisti te mažoretkinje, dok će posebnu čar programu dati i nastup najmlađih iz Dječjeg vrtića Potočnica. Posjetitelje očekuje raznolik program koji objedinjuje pjesmu, ples i bogatu tradiciju ovog kraja.

Uz scenski dio, u holu Doma kulture bit će postavljena i izložba fotografija koja će dodatno približiti rad i povijest društva. Organizatori ističu kako je cilj koncerta očuvanje kulturne baštine te povezivanje svih generacija kroz zajedničko druženje.

Važno je naglasiti kako je materijalnu potporu za realizaciju ovog događanja osigurala Općina Mala Subotica, čime se potvrđuje kontinuirana podrška kulturnim inicijativama.

Pred Malom Suboticom je tako vikend ispunjen sadržajem za sve uzraste. Bilo da ste ljubitelj plesa ili tradicijske glazbe, ova dva događanja pružaju idealnu priliku za opuštanje, druženje i uživanje u bogatom kulturnom programu.

658906011 18076150235416195 7017349199651348964 n

FOTO U Svetoj Mariji predstavljen nakit s motivom svetomarske čipke – međimurski suvenir!

0
GLAVNA (15)

U vijećnici Općine Sveta Marija u srijedu, 8. travnja 2026. godine, predstavljen je nakit s motivom svetomarske čipke – autentičan međimurski suvenir.

Ovaj unikatni, ručno rađeni nakit od aluminija, mjedi i bakra, jedinstveni spoj tradicije i suvremenosti, osmislile su dizajnerice nakita Marija Marciuš i Vladimira Ciber, majka i kći iz Čakovca, vlasnice obrta Marry M i Cyber Look, koje su i prisustvovale prezentaciji nakita zajedno s načelnicom Općine Sveta Marija Đurđicom Slamek, direktorom Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom, županom Međimurske županije Matijom Posavcem i čipkaricom Magdalenom Kvakan i Marijom Frančić.

Za unutra 1 Matija Posavec, Marija Marcijuš, Vlatka Ciber i Đurđica Slamek
Matija Posavec, Marija Marcijuš, Vlatka Ciber i Đurđica Slamek

U središtu nakita je motiv svetomarske čipke, zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, tradicijskog uzorka prepoznatljivog za Svetu Mariju i Međimurje, autorice Marija Marciuš i Vlatka Ciber dale su mu novu dimenziju trajnosti i izraza. Ovaj nakit je tako više od samog ukrasa – on je simbol mjesta i priče o vještinama vrijednih čipkarica.

Za unutra 2 Nakit s motivom svetomarske čipke
Nakit s motivom svetomarske čipke

– Naša Svetomarska čipka dobila je oznaku izvornosti 2010. godine i ona je ponos Svete Marije. Naše članice Udruge svetomarska čipka prenose umijeće pletenja čipke na batiće iz generacije u generaciju, a Općina Sveta Marija se zalaže da sve godine pronađe novi način promoviranja svetomarske čipke. Tako smo tijekom ovih 13 godina kako sam načelnica, svake godine izradili nešto na čemu je svetomarska čipka, od kišobrana do lepeza, a protekla godina bila je posebna jer sam u razgovoru s Marijom Marcijuš donijela odluku da idemo u izradu svetomarske čipke utisnute u metal. Odluku o mogućnosti korištenja svetomarske čipke donijelo je naše Općinsko vijeće – rekla je načelnica Đurđica Slamek.

Autorica nakita Marija Marcijuš rekla je kako su njezina kći Vlatka Ciber i ona odlučile napraviti nešto posebno, ovjekovječiti tu nježnu i krhku čipku i staviti je na metal te od nje napraviti nosivu baštinu.

Za unutra 3 (4)

– Samo istraživanje je trajalo dugo, gotovo godinu dana, bilo je mnogo pogrešaka i pokušaja, no na kraju smo uspjele. Pri izradi nakita ostale smo vjerne našoj želji da to bude ekološki „čist“ nakit, bez korištenja kiselina, te smo jako ponosne na ovo. Naš nakit je ukorijenjen u baštini, a oblikovan je u posebnom, umjetničkom, dizajnerskim izričajem – rekla je Marija Marcijuš, zahvalivši od srca načelnici Općini Sveta Marija, direktoru TZ MŽ Rudiju Gruli i županu Posavcu, svom bivšem učeniku.

Vlatka Ciber naglasila je kako je stvaranje ovakvog bezvremenskog nakita od bakra, mjedi i aluminija, koji povezuje prošlost i sadašnjost, bio velik izazov, ali i užitak, te da svatko može pronaći ljepotu u ovom nakitu, kojeg čine neponovljivi komadi „čipkastih“ prstena, ogrlica, narukvica i naušnica.

Za unutra 4 Marija Marcijuš i Vlatka Ciber
 Marija Marcijuš i Vlatka Ciber

Rudi Grula je iskazao zadovoljstvo ovim vrhunski izrađenim i estetski lijepom nakitom koji promovira izuzetno vrijednu međimursku baštinu i ujedno predstavlja veliki bonus za kulturni turizam, čestitavši svetosavskim čipkaricama koje ovu tradiciju prenose na mlađe generacije.

Marija Frančić je istaknula je kako svega ovoga ne bi bilo da nije bilo Nade Mance, koja je podigla svetomarsku čipku iz zaborava, a načelnica Slamek je dodala kako ne bi bilo svega ni bez Marije Frančić, koja je bila načelnica u vrijeme kada se prikupljala dokumentacija za zaštitu svetomarske čipke i koja je dala veliku moralnu podršku, ali i financijsku iz općinskog proračuna, da svetomarska čipka dobije zaštitu izvornosti.

Načelnica je uputila zahvalu i Anđeli Frančić, koja se zalagala za čipku, kao i čipkarici Magdaleni Kvakan, koja je napravila repliku sto godina stare svetomarske poculjice, koju je dobila u nasljeđe od svoje bake.

Za unutra 5 (1)

Magdalena Kvakan je izrazila ponos na poculjicu svoje bake i istaknula kako joj je želja da se što više mladih uključi u daljnje istraživanje i očuvanje svetomarske čipke, koja je neprocjenjivo blago.

Župan Matija Posavec rekao je kako je ovo savršen način prezentiranja naše tradicije i baštine te njezino očuvanje od zaborava te naglasio kako je identitet Međimurja nešto najvrijednije što ostavljamo budućim generacijama.

Za unutra 6 Magdalena Kvakan
 Magdalena Kvakan

Ovaj nakit se zasad može kupiti u Toplicama Sveti Martin u hotelu Terme Sveti Martin i u galeriji Cyberlook, a uskoro će biti dostupan i u Muzeju Međimurja u Čakovcu.

Velimir Zajec: Naš Čeči, kako smo ga svi od milja zvali, bio je sjajan, iznimno pošten dečko

0
BeFunky collage 2026 04 08T104627

U velikoj tuzi i bolna srca javljaju iz GNK Dinamo Zagreb da ih je u srijedu, 8. travnja, zauvijek napustio njihov proslavljeni nogometaš, jedan od simbola purgerskog kluba, njihov dragi i nezaboravni Srećko Bogdan.

Jedan od najvažnijih igrača u povijesti GNK Dinamo Zagreb, omiljen među navijačima, suigračima i trenerima, preminuo je u rodnom Murskom Središću u svojoj 70. godini

Nogometni je put počeo kao napadač, afirmirao se kao čvrsti branič i u dojmljivoj karijeri u maksimirskom klubu dosegnuo status Dinamove legende: odigrao je 304 službene utakmice i s takvim učinkom nalazi se na petom mjestu povijesne ljestvice po broju nastupa u klupskoj povijesti. Dodamo li i prijateljske utakmice upisao je 595 nastupa uz 139 pogodaka.

Rođen je u Murskom Središću 5. siječnja 1957. godine, a u Dinamo je došao još kao 18-godišnjak i u početku nastupao za juniorsku momčad. Krasila ga je skok igra pa je počeo kao napadač, ali je najveći dio karijere ipak igrao u obrambenom redu. Bio je poznat i po specifičnom izvođenju auta pri čemu bi loptu dobacio duboko u kazneni prostor.

U maksimirskom je klubu proveo punih deset godina, a imao je peh da je u vojsku morao baš u ljeto 1981. godine, dakle prije početka slavljeničke sezone u kojoj su plavi osvojili naslov prvaka. Nije, dakle, formalno sudjelovao u osvajanju naslova 1982., već je zaigrao samo u uzvratu finala Kupa nakon zadnjeg prvenstvenog kola. Međutim, suigrači i trener Miroslav Ćiro Blažević uvijek su ga smatrali dijelom ovog uspjeha i cijele generacije.

Osvojio je i (ne)priznati naslov prvaka 1979. u “slučaju Tomić”, dohvatio je i Kup 1980., a potom i kao kapetan momčadi 1983. godine. Karijeru je nastavio u njemačkom Karlsruheu gdje se također prometnuo u jednog od zapaženijih igrača u klupskoj povijesti i postao kapetan momčadi.

– Naš Čeči, kako smo ga svi od milja zvali, bio je sjajan, iznimno pošten dečko. Bili smo cimeri. Svi ga znamo kao odličnog igrača, bio je i špica i stoper, imao izvanredan odskok, kao da je “stajao u zraku”, kak’ se veli. Znao je i zabiti, a pritom je i čuvao obranu, bio je dobar na svim pozicijama. Svi smo ga voljeli – istaknuo je Velimir Zajec, Bogdanov dugogodišnji suigrač, sadašnji počasni predsjednik Dinama.

– Jako me potresla ova tužna vijest. Dugo smo igrali zajedno, puno toga lijepog prošli skupa. Sjećam se da je igrao u Rudaru iz Murskog Središća i da je u Dinamu u početku bio centarfor pa se prebacio u obranu kod Zajeca. Bili smo doista veliki prijatelji. Često smo se viđali i ovdje kod nas u Međimurju. Veliki igrač, veliki prijatelj i veliki čovjek – dodao je nekadašnji proslavljeni Dinamov krilni napadač Drago Vabec.

– Rijetko možete naći tako dobrog i plemenitog čovjeka. Bio je veliki centarhalf Dinama. Posebno su ga cijenili u inozemstvu, bio je kapetan Karlsruhea i jedan od stožernih igrača. Uvijek je bio vedar, sa širokim osmijehom… Plemenita duša, nikad ni o kome nije izgovorio lošu riječ. Oličenje dobrote – provukao je nekadašnji znameniti Dinamov kapetan Marko Mlinarić