Rasprava o novom Zakonu o radu, odnosno načinu na koji bi se socijalnim dijalogom moglo doći do kvalitetnih radnih mjesta te utjecaju cijena energenata, komunalnih doprinosa, roba i usluga na gospodarstvo, kao i životni standard građana bile su najzanimljivije teme 110.sjednice županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća održane danas u Velikoj vijećnici Međimurske županije.

Uoči sjednice predsjednik međimurskog GSV-a Ivan Senčar istakao je da socijalni dijalog nema alternativu i da se zakoni, a posebice Zakon o radu, trebaju temeljiti na rješenjima koja pružaju sigurnost, povjerenje i zadovoljstvo svim socijalnim partnerima.

-U ime malih i srednjih poduzetnika proteklih godinu i pol dana sam sudjelovao u svim pregovorima oko kreiranja novog Zakona o radu te i osobno uložio oko 500 radnih sati u izradu najboljih mogućih prijedloga. Iz te pozicije mogu odgovorno reći da smatram kako je Vlada propustila šansu za novi, moderan zakon primjeren vremenu i prostoru u kojem radimo. U novi zakon, nažalost, nismo uspjeli implementirati nove tehnologije i novi način poslovanja u svijetu. Razočaran onime što je predloženo nisam želio sudjelovati na završnim sastancima, niti sam želio pogaziti sve što je bilo izneseno kao stav Hrvatske udruge poslodavaca, posebice malih i srednjih poduzetnika koje predstavljam. Neprihvatljivo je da nas Vlada, simbolički rečeno, pištoljem prisiljava na prihvaćanje njezinih izmjena i dopuna Zakona o radu samo zato da bi se došlo do europske omotnice od 805 milijuna kuna. Naravno da treba slijediti europske direktive koje treba ugraditi u zakonska rješenja kako bi se dobio taj veliki novac kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali da se htjelo i otpočetka ozbiljno pristupilo kvalitetnoj strategiji izrade Zakona on je, što se naše udruge tiče, mogao biti kompletno gotov. Umjesto toga pristupilo se izmjenama i dopunama kroz koje sav teret pada na poslodavce. Svjesni smo da nam trebaju kvalitetna radna mjesta te da samo kvalitetan i zadovoljan radnik može stvarati novu vrijednost, ali odgovornost za izostanak optimalnih zakonskih rješenja u velikoj mjeri snosi i dosadašnji ministar Aladrović koji je dosta olako shvatio važnost jednog ovakvog zakona, kritičan je prema predloženim rješenjima i resornom ministarstvu Senčar.

Osvrnuo se i na energetski udar koji pogađa gospodarstvo i građane te podsjetio da je međimurski GSV nakon prošle sjednice pismeno zatražio očitovanje lokalne samouprave o potezima koje planira povući.

-Moram sa žaljenjem konstatirati da su nam odgovorile samo dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Čakovec i Općina Štrigova, dok se ostali nisu odazvali našem apelu. To nam, naravno, otežava raspravu i usporedbu s mjerama poduzetim na nacionalnom nivou, kao i kreiranje prijedloga što napraviti na lokalnoj razini. Budući da nam je poznato kako lokalna samouprava u ovoj situaciji može računati na određeni višak sredstava, apsolutno nam je neprihvatljivo da se građanstvu, ali i poduzetništvu prepušta da sami rješavaju te probleme i da im se ne želi pomoći. Proći će ljeto, doći će jesen, stići će veliki računi kakve poduzetnici već dobivaju, a građani ih još nisu iskusili i biti će svega. Ovo je jedna od najozbiljnijih situacija u povijesti, pa me onda čudi da se lokalne samouprave nisu željele očitovati na naš apel kako bismo danas mogli raspravljati o konkretnim rješenjima, rekao je Senčar.

Novi predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda je Vilim Simon. Na čelnu poziciju vodeće međimurske tvrtke Simon dolazi s mjesta člana Uprave, u kojoj je do sada bio zadužen za vođenje sustava kooperacije s domaćim uzgajivačima stoke i segment proizvodnje. Funkciju predsjednika Uprave smatra novim poslovnim, ali i osobnim izazovom.

„Zahvaljujem svom prethodniku Alenu Kajmoviću koji je u protekle četiri godine, unatoč izuzetno zahtjevnim tržišnim okolnostima, omogućio rast i razvoj Vajde. U tom periodu Vajda se uspela na sam vrh najuspješnih tvrtki u Međimurju, ali i među vodeće domaće mesoprerađivačke industrije i najuspješnija prehrambena poduzeća na nacionalnoj razini“, izjavio je Simon povodom preuzimanja dužnosti, dodavši da na funkciju dolazi s optimizmom, ali svjestan izazova s kojima se trenutno suočava cjelokupno globalno gospodarstvo.

 „Vajda posluje stabilno, prihodi i neto plaće u stalnom su rastu, kontinuirano investiramo u modernizaciju pogona i bolje uvjete rada. Ljestvica je postavljena visoko, a vjerujem da ću opravdati ukazano povjerenje i nastaviti pozitivne trendove. Poseban naglasak ostaje na daljnjem jačanju sustava kooperacije, odnosno širenju suradnje s hrvatskim farmerima, čime nastavljamo doprinositi jačanju hrvatskog agrara i cjelokupnog gospodarstva“, poručuje novi predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda.

Vajda je dio Grupe Pivac i spada među najveće mesoprerađivače u Hrvatskoj. Pritom je ključno istaknuti kako se proizvodnja temelji na domaćoj sirovini, a najveći dio ukupne proizvodnje odnosi se na svježe meso.

O Mesnoj industriji Vajda Čakovec

Mesna industrija Vajda d.d. Čakovec osnovana je 1912. godine, nakon što je obitelj Vajda iz Letenja pokrenula poslovanje vezano pretežno uz plasiranje jaja, mesa peradi i divljači najprije na austrijsko tržište, a potom i diljem čitave Europe. Nakon što je uspješno opstala na tržištu unatoč svjetskim ratovima i velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi, 1964. godine postala je i do danas ostala isključivo mesna industrija. Asortiman Vajde zasniva se na svježem mesu, trajnim i polutrajnim suhomesnatim proizvodima, kobasicama, salamama i drugim mesnim proizvodima, a osobito su poznati po tradicionalnim proizvodima karakterističnima za međimurski kraj – mesu ‘z tiblice, međimurskim cvirkima, namazu od čvaraka i slaninama. U listopadu 2015. godine Vajda postaje dijelom Grupacije Pivac te se tako pridružuje PPK karlovačkoj mesnoj industriji, Dalmessu iz Klisa te Mesnoj industriji Braća Pivac, jednoj od najrespektabilnijih i najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovom dijelu Europe.

Najveći naglasak u Grupi Pivac stavljaju na važnost revitalizacije stočarstva u Hrvatskoj i ostvarenje samodostatnosti u domaćem uzgoju. Tako djelatnost Grupe Pivac obuhvaća i vlastiti uzgoj te kooperaciju s uzgajivačima junadi, s godišnjim kapacitetom oko 10.000 grla, kao i kooperaciju s više od 80 domaćih uzgajivača svinja, prvenstveno na području Međimurja i Slavonije, čiji je trenutni kapacitet oko 175.000 tovljenika godišnje s tendencijom rasta. Prepoznajući važnost i potrebu za stalnim ulaganjem u održivost proizvodnih procesa te zaštitu zdravlja i sigurnosti potrošača, u proizvodnji Grupe Pivac primjenjuje se sustav upravljanja u skladu s međunarodnom normom kvalitete i sigurnosti hrane IFS Food, sustav HACCP za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane te sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001. Grupa Pivac zapošljava više od 2.000 ljudi, ima 250 vlastitih maloprodajnih objekata diljem Hrvatske, surađuje sa svim većim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te plasira proizvode na njemačko, mađarsko, bugarsko, irsko, belgijsko, austrijsko, slovensko i ostala tržišta EU i trećih zemalja, prije svega tržište Srbije koje je u kontinuiranom porastu.